PRIVREDA
Znate li šta znači riječ IKEA?
Kamprad je u razgovoru za jedan švedski list 2008. rekao da je najveće bogatstvo Ikee u njenim prodavcima. „Ja pripadam tim ljudima.
Ako nešto želim da saznam ne pitam menadžere, razgovaram s prodavcima“ Uprkos tome što sjedi na gomili novca i danas pregledava promotivne kataloge svojih prodavnica, osnivač Ikee Ingvar Ingvar Kamprad, genijalni tvrdica otporniji od svog namještaja, slavi svoj 90. rođendan. Sin seljaka iz Smalanda, siromašne i pobožne pokrajine na jugu Švedske, Kamprad je postao jedan od najbogatijih ljudi na svijetu na osnovu jednostavnog obećanja milionima kupaca: „Kuća iz snova po cijenama iz snova“. Od Los Anđelesa do Sidneja, od Laponije do Hong Konga, svi su prigrlili taj fenomen. Njegovo carstvo širom svijeta zapošljava 150 hiljada radnika i godišnje zarađuje tri milijarde evra. Iako se posljednjih godina povukao iz posla, Kamprad još uvek izbliza prati izvanredan uspjeh „svog malog preduzeća“. Rođendan slavi u krugu porodice, a u Ikeinim prodavnicama povodom toga neće biti nikakvih događaja. Priča o Ikei počinje 1943. godine Nezainteresovan za studije, sedamnaestogodišnji Ingvar zainteresovao se za trgovinu. U kraju u kome je važan svaki ušteđeni novčić, Kamprad se borio s konkurencijom niskim cijenama. Prodavao je olovke, okvire za slike, dekorativne predmete, pisaće mašine i dostavljao ih biciklom. Godine 1947. ponudio je tržištu prve komade namještaja koje je izradio mijesni stolar. Četiri godine poslije lansirao je prvi katalog. Danas ga štampaju u 200 miliona primjeraka. Jedan radnik mu je 1956. sugerisao da se tokom transporta uklone noge stola kako bi taj komad namještaja mogao da stane u prtljažnik. Koncept sklopivog namještaja, jednostavnijeg i jeftinijeg za skladištenje i prevoz, postaće Ikeina umjetnost. Slavni akronim IKEA zapravo jednostavno znači Ingvar Kamprad, Elmtarid i Agunnarid, što mu je bila tadašnja adresa. Godine 1958. otvara prvu prodavnicu namještaja u gradiću Almhult. Pet godina poslije započinje sa probojem na međunarodno tržište. Ingvar Kamprad vjerovao je da njegov recept može proći svuda: niske cijene, niski troškovi, standard kvaliteta, samofinansiranje i skandinavski dizajn. Do 1970. je pokorio Švajcarsku, Australiju, Kanadu, Francusku, Sjedinjene Države, a zatim i Rusiju. Uspio je u Aziji i na Bliskom istoku. Novac je stizao u potocima pa je pionir sklopivog namještaja postao pionir izbjegavanja velikog poreza. Godine 1973. seli iz Švedske u Dansku, a odatle 1977. u Švajcarsku. Netransparentna struktura Ikee još je jedno naslijeđe njegovih preduzetničkih kvaliteta. Izvršne funkcije, strategija, dizajn i dalje su u Smalandu, ali s računovodstvenog i zakonskog stanovišta Ikea je podijeljena među fondacijama i kompanijama u Holandiji, Švajcarskoj, Luksemburgu i Lihtenštajnu. Kompaniju često optužuje da izbjegava plaćanje milijardi evra poreza, a Ikea tvrdi da sve radi po nacionalnim i međunarodnim zakonima. Druga sijenka koja se nadvila nad osnivačem Ikee su njegovi mladi dani u švedskoj nacističkoj partiji. Švedska je u Drugom svjetskom ratu bila neutralna, no njena nacistička stranka ostala je aktivna i nakon 1945. Kamprad je rekao da je prestao dolaziti na sastanke 1948. Priznao je da mu je to najveća greška u životu, a svoje učešće u stranačkom životu objasnio je kao „mladost-ludost“. Do 2014. živio je u svojoj vili u blizini Ženevskog jezera … izolovano, izbjegavajući medije koji se rugaju njegovom prastarom Volvu i bodovima na kartici u supermarketu. „Mislim da su škrtost i štedljivost u prirodi stanovnika Smalanda. Ja svoju odjeću kupujem na buvljaku jer na taj način želim da dam dobar primjer“, rekao je i jednom od rijetkih intervjua. Kamprad je u razgovoru za švedski list 2008. rekao da je najveće bogatstvo Ikee u njenim prodavcima. „Ja pripadam tim ljudima. Ako nešto želim da saznam ne pitam menadžere, razgovaram s prodavcima“. 2010. prepustio je upravljanje kompanijom trojici sinova, a prije dvije godine vratio se u domovinu. „Odrastajući, svakodnevno sam gledao sirote radnike na farmama kojima nije bilo dopušteno da jedu u kući, nego u štali. Pritom sam naučio jednu stvar: ako želim uspijeti sa svojim malim idejama i postati biznismen, nikad ne smijem da napustim siromašne“, rekao je primajući nagradu za najboljeg preduzetnika.
Izvor: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE4 sedmice prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca