PRIVREDA
Investitori se žale na pogoršanje uslova
BANJA LUKA – Broj stranih investitora koji su poslovno okruženje u BiH ocijenili pozitivnim smanjen je u 2015. na najniži nivo u posljednje tri godine. Negativan trend pokazali su rezultati istraživanja sprovedenog u okviru Programa postinvesticione podrške koji je lani obavila Agencija za unapređenje stranih investicija (FIPA) BiH.
Istraživanjem su bile obuhvaćene 63 kompanije osnovane stranim kapitalom koje su u 2015. godini investirale 247,5 miliona i planirale reinvesticije od 59,7 miliona evra, a 52,8 odsto njih namjerava ponovo da ulaže. Najviše kompanija obuhvaćenih istraživanjem posluje u metalnoj industriji, a slijede firme iz sektora kože i tekstila, drvne industrije, te poljoprivrede i prehrambene proizvodnje.
Predstavnici 54,7 odsto anketiranih kompanija smatraju da je poslovno okruženje zadovoljavajuće, 28,3 odsto njih je ambijent ocijenilo dobrim, 17 odsto smatra da je poslovna klima loša, dok nijedna kompanija nije dala ocjenu vrlo dobar.
– Najveći udio pozitivnih odgovora je zabilježen u 2013. i 2014. godini, ali uporedna analiza oslikava pad broja odgovora koji poslovno okruženje ocjenjuju kao dobro ili vrlo dobro. To je jasan signal za sve nivoe vlasti da moraju uložiti dodatne napore kako bi poslovni ambijent bio poboljšan, a ulaganja stimulisana – naveli su u FIPA.
Istraživanje je pokazalo da 73,7 odsto anketiranih kompanija posluje u skladu sa vlastitim očekivanjima, 15,8 odsto ispod očekivanja, samo 10,5 odsto iznad vlastitih prognoza, dok se nijedna kompanija nije izjasnila da su njeni rezultati znatno iznad očekivanih.
– Najveći broj kompanija ostvaruje rezultate u skladu sa očekivanim, ali evidentno je da je procenat kompanija koje posluju ispod očekivanja smanjen sa 20,4 odsto u 2014. godini na 15,8 odsto lani – naveli su u FIPA.
Generalna ocjena stranih investitora o stručnosti i pouzdanosti radne snage, dobavljačima, kooperantima i uslugama transporta u BiH je pozitivna.
Član Udruženja ekonomista RS – SWOT Predrag Duduković kaže da je poslovni ambijent ključan pri odluci za investiranje i upozorava da se već godinama ništa konkretno ne čini na rasterećenju preduzeća kako bi imala višak sredstava koja bi mogla uložiti.
– Dio firmi koje imaju raspoloživa sredstva zbog nestabilnosti okruženja ima strah od novih ulaganja dok, sa druge strane, postoje preduzeća koja nemaju sredstava koja bi mogla uložiti – kaže Duduković i dodaje da u prilog tome govore podaci da je produktivnost rada u BiH manja osam puta nego u Evropskoj uniji upravo zbog zastarjele opreme, koja ukazuje na nizak stepen investicija.
Istraživanje prati 41 preporuka za poboljšanje poslovnog ambijenta u BiH koje će biti dostavljene nadležnim institucijama. One se odnose na izmjene u oblasti indirektnih poreza, akciza, javnih nabavki, javno-privatnog partnerstva, uklanjanje administrativnih prepreka za biznis, povezivanje tržišta rada i obrazovanja, registraciju privrednih društava, radne odnose, zapošljavanje stranaca, stečaj, socijalna davanja, stvarno pravo, privredne sporove, izvršni postupak, uređivanje tržišta naftnih derivata, bolju koordinaciju vlasti i otklanjanje kolizije propisa i njihovu dosljednu primjenu.
Radnici
U kompanijama koje su učestvovale u Programu postinvesticione podrške bila su zaposlena 5.934 radnika od kojih su 4.244 bili novozaposleni, dok je njih 1.690 preuzeto kroz privatizaciju ili akviziciju.
Istraživanje je pokazalo da novo zapošljavanje u naredne tri godine planira 77,4 odsto kompanija, što znači da će biti otvoreno 1.871 radno mjesto, uglavnom u proizvodnji.
Izvor: Glas Srpske
PRIVREDA
Prihod trebinjske privrede povećan za 363.000.000 KM, pokrivenost uvoza izvozom na rekordnih 159%

Ukupni prihodi trebinjske privrede u 2022. godini iznosili su 1.600.303.248 KM, dok su u 2021. iznosili 1.236.839.110 KM. To pokazuje da je u prošloj godino došlo do povećanja prihoda za 29 odsto u odnosu na 2021. godinu.
Povećali su se i rashodi i to na 1.537.393.294 KM, dok su u 2021. godini iznosili 1.121.364.580 KM.
Ukupna dobit trebinjske privrede (346 poslovnih subjekta i 97 preduzetnika koji vode dvojno knjigovodstvo) iznosi 73.631.458 KM.
Četiri glavne oblasti privređivanja – električna energija, prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo – obezbjeđuju 94 odsto ukupnog prihoda poslovnih subjekata i učestvuju sa 70 odsto u ukupnom broju zaposlenih lica.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH i Područne privredne komore Trebinje, obim spoljnotrgovinske razmjene grada Trebinja u 2022. godini iznosio je 488 miliona KM od čega je izvoz iznosio 300 miliona KM, a uvoz 189 miliona KM.
U odnosu na 2021. godinu ostvaren je izvoz veći za 95 odsto, dok je uvoz veći za 89 odsto.
Stopa pokrivenost uvoza izvozom na nivou grada Trebinja za 2022. godinu iznosi 159 odsto.
Najznačajniji proizvodi koji se izvoze sa područja grada Trebinja su električna energija, konditorski proizvodi i alati za mašinsku industriju.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plata (nakon oporezivanja) po radniku u 2022. godini na području grada iznosila je 1.081 KM.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na području Trebinja na kraju 2022. godine bilo je zaposleno 8.764 radnika. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Biro Trebinje na evidenciji nezaposlenih u Trebinju 31.12.2022. godine se nalazilo 2.053 lica.
BIZNIS
Pokrivenost uvoza izvozom u RS 83,6%

Nešto bolja pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca ostvarena je 2021. godine, kada je iznosila 83,7 odsto.
Vrijednost ostvarenog izvoza iz Republike Srpske u prva tri mjeseca ove godine bila je 1,353 milijardi KM i veća je za 5,4 odsto nego u istom periodu prošle godine.
U prvom kvartalu ove godine Srpska je uvezla robu u vrijednosti od 1,62 milijardi KM, što je više za 2,5 odsto nego u istom periodu prošle godine.
Srpska je u prvom kvartalu ove godine najveću vrijednost izvoza od 197 miliona KM ostvarila u poslovanju sa Srbijom, a slijedi Hrvatska sa 190 miliona KM.
Najveća vrijednost uvoza od 253 miliona KM ostvarena je u poslovanju sa Italijom, dok je iz Srbije uvezena roba u vrijednosti od 247 miliona KM.
U prvom kvartalu najveće učešće u izvozu imala je električna energija sa 171 milion KM, ili 12,6 odsto od ukupnog izvoza, a najveće učešće u uvozu imala su naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala /osim sirovih/, sa ukupnom vrijednošću od 98 miliona KM, ili 6,1 odsto ukupnog uvoza.
Ekomnomista Stefan Markićević rekao je Srni da se ovakav rezultat spoljnotrgovinske razmjene Srpske može smatrati zadovoljavajućim u opštim uslovima poslovanja koje karakteriše prisustvo inflacije i sukoba u Ukrajini sa svim refleksijama na svjetsku ekonomiju.
On je ohrabrujućim nazvao i ostvareni procenat pokrivenosti uvoza izvozom koji je značajan za smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i suficit u spoljnotrgovinskim razmjenama sa pojedinim većim ekonomijama EU, grupacije koja je najvažniji spoljnotrovinski partner Srpskoj.
PRIVREDA
Saradnju sa Italijom jačaju investicije

Ulaganje u oblasti poljoprivrede, drvoprerade i turizma u Srpskoj našlo se na mapi prioriteta italijanske vlade, što bi tradicionalno dobru saradnju sa Italijom, kao jednim od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera, učvrstilo i dodatno razvilo. (više…)
-
TEHNOLOGIJA1 godina prije
Mask počeo sa rezovima, trojici šefova Twittera već dao otkaz
-
TELEKOMUNIKACIJE2 meseca prije
Novi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TURIZAM1 godina prije
Više od 800.000 noćenja u Srpskoj za prvih devet mjeseci
-
PRIVREDA11 meseci prije
Sve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS3 meseca prije
Đorđe Đoković širi biznis u Srpskoj
-
FINANSIJE1 mesec prije
EPBiH prijeti finansijski kolaps – Uprava otvoreno o zatečenom stanju i nagomilanim problemima
-
BIZNIS7 meseci prije
Rodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
INVESTICIJE2 meseca prije
Banjski kompleks „Trapisti“ širi se i prema drugom dijelu Banje Luke