Connect with us

PRIVREDA

Bihaćka plantaža američke borovnice sa 6000 sadnica opravdava svoje postojanje

Objavljeno

 


Sanela i Nusret Sušić u bihaćkom prigradskom naselju Vikići podignuli su plantažu američke borovnice sa 6000 sadnica na površini dva i pol dunuma koja ovih dana opravdava svoje postojanje. U ovaj obiteljski projekt supružnici Sušić uložili su više od 300 000 KM. Plantažu su uredili po svim europskim ekološkim standardima uz stručno primjenjene mjere prehrane i zaštite zasada koji su rezultairali rekordnim prinosom, piše Večernji list BiH.

Očekuju ubrzo povrat uloženog

Za nekoliko godina, kažu vlasnici, ukoliko sve budu kao i ove, očekuju povrat uloženih sredstava. Na plantaži zdravlja, kako su je nazvali njezini vlasnici Sanela i Nusret, ovih dana radno je. Uvelike beru borovnice, a ove godine očekuju rekordne prinose.

Sin vlasnika plantaže Elmin Sušić kaže kako je prethodnih godina bilo većinom između pet i šest tona. „Svake godine se to udvostruje, tako da se ove godine očekuje tih dvanaest tona“, kaže Elmin. Ovaj četverogodišnji zasad u saksijama sa zemljom posebnih svojstava i kvalitete rađen je po ekološkim standardima. Isključena je uporaba bilo kakvih kemijskih sredstava.

„Nemamo tog kemijskog dijela u borovnici, već pravimo organski dio voća. Borovnica prati tu zaštitu da voda nije samo voda za piće, nego da je to prirodna izvorska voda koju imamo na privatnom posjedu i dakako, borovnica zahtjeva tu protugradnu mrežu koju ste mogli vidjeti da bi zaštitila svoj plod i ostale proizvodnje“, dodaje Elmin.

U podizanje plantaže, kako su nam rekli Sušići, uloženo je više od 300. 000 maraka. Uz pomoć USAID-a podignuta je protugradna zaštita, a Grad Bihać potpomogao je nabavku hladnjače i mlina za preradu borovnice.

Reklama

„Ovdje se radi od jutra do mraka, kazali su nam, ali zadovoljni smo, jer nam epidemiološka kriza u svijetu nije ugrozila izvoz, imamo osigurano tržište za sav urod. Odmah po isporuci smo i plaćeni, tako da i mi na vrijeme možemo isplatiti radnike koje angažiramo u berbi i time se krug zatvara“, kaže Nusret Sušić.

Angažirali 25 radnika

Ove godine su za berbu angažirali dvadeset i pet radnika. Među njima i značajan broj djevojaka, različitih profesija koje čekaju na stalno zaposlenje. Hazema Rekić medicinska je tehničarka.

„Želim poručiti svojim vršnjacima kako je ovo lijepo iskustvo i da se ne srame ovoga posla iako se ne možemo zaposliti u svojoj struci. Što se tiče gospodarstva našega susjeda Nusreta, stvarno je fer što se tiče plaćanja i kilaže i svega što podrazumjeva ova plantaža“, kaže Hazema.

Među beračima već treću godinu je i Rasema Rekić, koja unatoč šestom desetljeću koje gazi svaki dan ubere najviše plodova. „Naberem i do sedamdeset kilograma. Nije teško. To ti je smirenje živaca nama starijima, a nešto se i zaradi, eto tako da nisam kod kuće“, kaže Rasema.

Za one koji su već naviknuli na proizvode s ovoga obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, i ove godine jedna količina uroda bit će prerađena u sokove, džemove, čajeve. Svježe borovnice mogu se kupiti na samoj plantaži. Isplativost ove proizvodnje je vidljiva, a za nekoliko godina plantaža će vratiti sve ono što je u nju uloženo.

Reklama

 

Akta.ba

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu