PRIVREDA
Sve teže do plodnog tla
Razvoju domaćeg agrara na putu stoji manjak kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta, ali i konstantno poskupljenje zakupa oranica čija je prosječna cijena lani iznosila 244 KM po hektaru.
Cijena poljoprivrednog zemljišta prema tvrdnjama ratara varira u zavisnosti od tipa zemljišta, kvaliteta tla, dijela Srpske, veličine parcele i niza drugih faktora.
Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku prosječna cijena zakupa oranica u 2018. godini iznosila je 240 KM po hektaru, livada 130, a pašnjaka 80,1 KM. Cijene prema statistici iz godine u godinu blago rastu pa je tako lani zakup oranica iznosio 243,9 KM po hektaru, livada 136,5 i pašnjaka 86,6 KM.
U Semberiji, najvećem poljoprivrednom kraju Srpske, cijene zakupa daleko su veće od republičkog prosjeka.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije Boško Radić kaže za “Glas” da ratari zakup zemljišta na godišnjem nivou plaćaju od 250 do 700 KM.
– Prosječna cijena dobre parcele sa kvalitetnim tlom košta oko 500 KM po hektaru, ali daleko veći problem je što u Bijeljini uopšte nema slobodnog poljoprivrednog zemljišta, skoro sve se obrađuje. Potražnja je velika pa samim tim i cijene rastu. Plus što kod iznajmljivanja privatnog zemljišta ugovore o zakupu mahom sklapamo na godinu dana, što nas ograničava u planiranju budućnosti. Jer mi uložimo novac, a privatnik se predomisli i iduće godine zemljište da onom ko ponudi više novca – rekao je Radić i dodao da se cijene zakupa državnog zemljišta ne mijenjaju, jer se koncesije dodjeljuju na period od nekoliko decenija.
Nedostatak kvalitetnog zemljišta, tvrdi vlasnik firme “Zelen gaj” iz Gradiške Ranko Sarajlić, daleko je veći problem od same cijene zakupa.
– Zemljište u privatnom vlasništvu na području Gradiše iznajmljuje se po cijeni od 200 do 300 KM po hektaru i nekih ozbiljnih slobodnih površina nema. Cijene prije pet godina su bile oko 100 KM, a rast do kojeg je došlo nije toliki problem u odnosu na druge koji nas muče. Učešće troškova za đubrivo poraslo je po hektaru za oko 1.500 KM u kratko vrijeme – kazuje Sarajlić za “Glas” i dodaje da je dodatni problem što je zemljište “istrošeno” usljed višegodišnjeg obrađivanja bez ulaganja na prirodan način, zbog čega je nemoguće postići dobre prinose.
Kada su u pitanju oranice u državnom vlasništvu, Sarajlić kaže da se njihova cijena na području Gradiške kreće od 80 do 120 KM po hektaru.
– Kod državnog zemljišta postoje neke druge obaveze, ne samo izdvajanje za zakup, tako da dođe na isto. Dobra stvar je što se koncesije mogu izdati i na period od 50 godina, tako da jednom kad dobiješ parcelu riješio si to pitanje – kazuje Sarajlić i navodi da pravo na zakup državnog zemljišta imaju pravna lica koja zapošljavaju radnike i redovno plaćaju sve obaveze.
Predsjednik Udruženja uzgajivača tovne junadi RS i vlasnik firme “MG Gold” iz Donjih Žabara Goran Mitrović kaže da u Posavini ima slobodnog poljoprivrednog zemljišta, ali je nažalost zapušteno.
– Krčenje i privođenje namjeni nije isplativo, iako se svake godine značajan dio parcela pretvori u oranice. Cijena zakupa kreće se od 300 do 600 KM, zavisi od klase, uređenosti, blizine puta – navodi Mitrović.
Neisplativa investicija
Ranko Sarajlić kaže da je cijena iznajmljivanja zemljišta sa aspekta onog koji je daje u zakup izuzetno niska.
– Zemljište kupite za 10.000 KM po hektaru i onda ga dajete u zakup po 300 KM godišnje i tim tempom treba više od 30 godina da se investicija isplati, što je neisplativo – smatra Sarajlić.
Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE4 sedmice prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca