Zbog lošeg kvaliteta ovogodišnjeg roda pšenice i na prostoru distrikta Brčko, poskupjelo je brašno. Poskupljenje, trenutno nije uticalo na rast cijena pekarskih proizvoda, ali utiče na rentabilnost rada ratara, mlinara i pekara.

Od očekivanog dobrog prinosa pšenice, domaći ratari su zbog velikih količina padavina, na kraju imali negativan saldo.

Požnjevena pšenica u većini slučajeva ne zadovoljava potreban kvalitet za proizvodnju hljeba. To je umanjilo i otkupnu cijenu ove žitarice.

„Od očekivanog dobrog uroda, imali smo i smanjene prinose, i lošiji kvalitet tih strnih žita. Pšenica je tu na prvom mjestu, kao primarna kultura u ozimoj sjetvi. I ona je pretrpila dosta posljedica od padavina“, kaže poljoprivrednik, Petar Đurić.

U Udruženju mlinara distirkta Brčko, kažu da domaća proizvodnja pšenice ne zadovoljava ni pet odsto potreba tržišta.

Ove godine problem je i loš kvalitet zrna. Potražnja za pšenicom, podigla je njenu cijenu na berzi.

„Vremenske prilike, isto tako naškodile su kvalitetu pšenice u okruženju, cijene su skočile, velika je cijena i u zapdanim zemaljama za pšenicom sa ovogog područja. Sve to je uticalo na berzanski skok cijena i kao posljedicu imamo, podizanje cijena brašna“, naglasio je Aleksandar Vujičić iz Brčkog.

Reklama

U pekarskoj industriji ističu da cijenu hljeba, a prije toga cijenu brašna, ne određuje samo cijena pšenice, čija vrijednost na berzi trenutno iznosi od 190 do 200 evra po toni.

Najveći problem domaćeg tržišta je što ne postoje robne rezreve, kako bi država intervenisala na tržištu.

Na taj način bi zaštitila krajnjeg potrošača od poskupljenja osnovnih životnih namirnica i sačuvala standard života građana.

Izvor: RTRS

Reklama