PRIVREDA
Novi nameti prijete privredi u Srpskoj, poslodavcima izbijaju 1.000 KM po radniku
BANJALUKA – Ukoliko Vlada RS ispuni određene dijelove na koje se obavezala u pismu namjere Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), debeli kraj će izvući privrednici i poljoprivrednici, saznaju „Nezavisne novine“.
Saznajemo da su najveće zamjerke i strahovi poslodavaca na stavku proširenja osnovice oporezivanja na topli obrok koji firme same spremaju i na prevoz u visini jedne mjesečne radničke karte. I jedno i drugo dosad nisu bili predmet oporezivanja, ali će u budućnosti, po onome šta stoji u pismu, biti. To bi, kako su nam rekli privrednici, značilo da će iz džepa poslodavaca biti izbijeno 1.000 maraka na godišnjem nivou po radniku.
Saznajemo da su poslodavci u razgovoru s nadležnima dobili obećanje da ništa od ovog neće biti ispunjeno, ali ih to nije umirilo, jer, kako su nam istakli, svi dobro znaju da kada se na nešto obavežeš MMF-u dužan si da to i sprovedeš.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, kazao je kako je čitav koncept potpuno pogrešan i da će samo djelovati destimulativno na privrednike, te da u zemlji gdje su najbrojnije kategorije nezaposleni i penzioneri treba oporezivati kapital, a ne rad.
„Vlada je našla način da poveća uplatu u fondove, što je bila zamjerka MMF-a prema njima, i da sprovede smanjenje poreske osnovice na doprinose u isto vrijeme. Smanjiće se doprinosi za određeni iznos poena, ali će se u isto vrijeme oporezovati nešto što dosad nije bilo“, kazao je Pavlović.
Situacija nije nimalo dobra, kažu stručnjaci, pogotovo kada se uzme u obzir da su krajem prošle godine poslodavci izgubili mogućnost da budu oslobođeni od poreza na dobit za sve investicije, modernizacije i nove tehnologije koje sprovedu i uvedu u svojim preduzećima.
Na udaru će se naći i poljoprivrednici, s obzirom na to da se Vlada obavezala da će izvršiti uštedu od pet miliona KM na njihovim subvencijama. Pomenuti iznos čini nešto manje od 10 odsto ukupnih subvencija. Poljoprivrednici kažu da ovakvo ponašanje odgovara samo uvozničkom lobiju.
„Nije njima teško uštedjeti na nama pet miliona, uštediće sve samo ako ovako nastave, jer će sahraniti poljoprivredu, a s njom i BiH“, kazao je Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS.
Privrednici su se požalili i na nedostupnost kvalitetnog kadra uprkos tome što se Vlada u pismu namjere obavezala da će povećati mogućnost za obuku i obrazovanje istog. Naši sagovornici kažu da u ovom slučaju postoji otpor opština, srednjih škola i fakulteta te da se upisna politika vrši prema tome koliko će koji profesor imati časova sedmično, a ne prema realnim potrebama tržišta.
„Uz to što se ne obrazuju potrebni kadrovi, sa druge strane se suočavamo i s tim da nas oni koje imamo napuštaju i odlaze u inostranstvo. Realno, mala je i zainteresovanost za ta zanimanja jer je preveliki jaz u platama između javnog sektora i privrede, pa će tako danas poljoprivredni inženjer prije prihvatiti da bude obični službenik negdje nego da radi u svojoj struci“, kazao je Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS.
Veliki problem poslodavcima prave i privredni sporovi, gdje se naplata potraživanja razvuče i po pet godina.
„Mi smo tražili da se prepiše zakon iz Srbije po kojem se to sve riješi za mjesec-dva, ali ništa od toga nije bilo“, kazao je Saša Trivić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca RS. Upućeni kažu da razlog leži u tome što je Vlada RS upravo najveći dužnik.
Podsjećamo, pismo namjere s MMF-om potpisaoje Fiskalni savjet BiH, kojeg čine predsjedavajući Savjeta ministara BiH, entiteski premijeri i ministri finansija.
Cilj smanjene stope doprinosa
Iz Ministarstva finansija RS rekli su „Nezavisnim“ da se pitanje proširivanja poreske osnovice ne može posmatrati odvojeno od postavljenih ciljeva iz Programa ekonomskih reformi RS za period 2017 – 2019.
„Osnovni cilj u domenu poreske politike, a u funkciji ostvarivanja povećanja konkurentnosti privrede RS, je smanjenje poreskog opterećenja rada, što prevashodno podrazumijeva smanjenje zbirne stope doprinosa. Naravno da postizanje predmetnog cilja podrazumijeva niz mjera i aktivnosti kako bi se stvorila podloga za ukupno smanjenje poreskog opterećenja“, naveli su u Ministarstvu.
Dodaju da analiziraju ukupnost mjera i aktivnosti kako bi se kreirala optimalna podloga za postizanje cilja, što uključuje promjene u okviru sistema obračuna bruto plata u RS.
Izvor: Nezavisne
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca