Dobro upravljanje vremenom dijeli produktivne od neproduktivnih, uspješne od neuspješnih, zadovoljne od nezadovoljnih. Od svega što trošimo, samo nam vrijeme nitko ne može vratiti. Evo nekoliko savjeta o tome kako ga bolje iskoristiti.

Vrijeme je dragocjen, ali i konačan životni resurs. Svako od nas na raspolaganju ima ista 24 sata, a ono što dijeli produktivne od neproduktivnih, uspješne od neuspješnih, zadovoljne od nezadovoljnih često je puka vremenska preferencija – troše li vrijeme na aktivnosti čiji će rezultat biti izvršavanje ciljeva ili ga bacaju na neproduktivne trice. Mnogi često zapnu na ovih nekoliko zamki. Evo kako ih izbjeći.

Pratite koliko ste na internetu

U prosjeku se na internetu provede 6,89 sati dnevno, od čega gotovo polovina odlazi na mobilni internet. Taj podatak nikoga ne bi trebao pretjerano iznenaditi i niko ne kaže da je sve to vrijeme bačeno. Dobar dio vremena provedenog na internetu vezan je uz posao ili utrošen na radnje koje nam život čine lakšim ili ugodnijim, nešto što nam na ovaj ili onaj način oplemenjuje svakodnevicu, ali teško je pogledati tu brojku i ne zaprepastiti se tim silnim satima koje svaki dan provedemo surfajući. Bez obzira na to, ne bi bilo loše imati kontrolu nad svojim ponašanjem. Prvi korak prema tome je da prije svega imamo uvid u to kako trošimo vrijeme. Ako želite skratiti vrijeme koje trošite na internetu, pokušajte zabilježiti svaki put kada se uhvatite da mehanički uzimate mobitel i otvarate neku od društvenih mreža. Ne bi bilo loše ni planirati vrijeme za internet, sat ili dva u danu koje namijenite surfanju ili društvenim mrežama, kako biste zaustavili stihijsko i impulzivno skrolanje. Ako ni to ne pomogne, postoje brojne aplikacije koje vam mogu pomoći da kontrolišete koliko vremena trošite na internet.

Jednom i zauvijek, prestanite odugovlačiti

Mnogima je poznata ovakva situacija: imate nekakvu obvezu, raščistili ste raspored, sjeli pred računar ili ste raširili podlogu za vježbanje. Samo da još odete na toalet i spremni ste. U povratku primijetite da vam na vješalici u hodniku i dalje vise zimske jakne iako ih nećete nositi još pola godine, pa uzmete minuticu da ih posložite u ormar. Nakon toga odete u kuhinju kako biste popili čašu vode, usput napunite posudicu za led i iz hladnjaka izbacite otvorene staklenke ajvara i nepoznate zimnice od nekih davno minulih zima… Vjerojatno već znate, žrtva ste prokrastinacije. Svjesni smo da to nije ni malo lako, ali postoje metode koje vam mogu pomoći da prekinete s ovom navikom, koja je pravi gutač vremena. Kao prvo, rasporedi mogu biti vrlo koristan alat. Jednostavno, svakog jutra razmislite i zapišite što biste tog dana htjeli postići, kako bi on izgledao u savršenim okolnostima. Plan postavite ambiciozno i radite na tome da ga ostvarite čak i ako možda nećete uspjeti. Nagradite se za male pobjede i motivišitee se za sljedeće zadatke.

Iskoristite putovanje na posao

Velikoj većini nas prvi je potpuno svjesni podražaj jutarnja gužva na putu, čekanje u naizgled nepomičnim kolonama ispred semafora, izbjegavanje tuđih cipela u krcatim tramvajima. Putovanje do posla nužno je zlo, nešto što se jednostavno mora, vrijeme koje smo prisiljeni potrošiti. Mnogima od nas to je vrijeme prazno i neiskorišteno, ali ne mora biti tako. Zavisi od toga kako putujete do posla, postoji praktički bezbroj načina na koji se ta siva kocka vremena može uobličiti u nešto stvarno korisno. Na primjer, prevaljujete li duže dionice automobilom ili tramvajem, jutarnju vožnju možete zamijeniti vožnjom bicikla, čime pomažete i sebi i životnoj sredini. Vlak ili tramvaj koji vas voze prema gradu mogu biti i mjesto jutarnje meditacije ili vježbe disanja te mentalne pripreme za dan. To se vrijeme može iskoristiti i za kratku organizaciju, provjeravanje mailova, raspisivanje rasporeda, obavljanje svih predradnji koje vam mogu pomoći da organizovani i spremni uđete u radni dan. Takođe, na putu prema poslu možete učiti, slušati razne podcaste, informisati se…

Odluke, odluke, odluke

Jutro je i po fino uštimanom rasporedu već biste trebali biti na cesti, gužvati se polako do posla, ali niste. Stojite ispred ormara i bespomoćno prebirete po hrpetini odjeće, od koje ste svaki komad pri kupnji pažljivo odabrali, ali sada vam se čini da nije puno korisnija od kuhinjskih krpa. Odluka o tome šta obuži prva je od oko 35 hiljada koliko ih prosječna osoba svaki dan mora donijeti. Većina tih odluka neće bitno uticati na ishod naših života, ali sve te sitne odluke koje donosimo tokom dana jednostavno se nakupe i kumulativno stvarno utiču na naše živote – umaraju nas toliko da kasnije u danu dokazano radimo lošije izbore. Naravno, nitko ne kaže da morate biti kao Steve Jobs, koji je svakog dana nosio istu odjeću, ali možda ne bi bilo loše da, planirajući sedmicu, uzmete u obzir umor od odlučivanja, pripremite garderobu za više dana odjednom, pripremite doručak za par dana ili na neki drugi način ukradete i sačuvate te dragocjene sekunde i minute svoje dnevne rutine.

Reklama

Žaljenje i prigovaranje nisu produktivni

Možda vam se tako ne čini, ali jedan od najvećih gutača vremena u našoj svakodnevici je žaljenje, ne toliko zbog toga što se dugo žalimo – malo ko provede mjerljivu količinu vremena na žalopojke – nego zato što je ono potpuno neproduktivno: ne donosi ništa u naše živote osim što nas upliće u mrežu negativnih emocija. S tim u vezi je i svaka sekunda potrošena na prigovaranje zbog prometnih gužvi, nemarnih kolega, bezobraznih prolaznika ili lošeg vremena uzalud i nepovratno izgubljena. Najgore je što žaljenje i prigovaranje lako prijeđu u naviku, nešto što činimo nesvjesno čim počnemo razgovarati s kolegama s posla ili prijateljima, pa bismo se, želimo li se riješiti tih groznih osobina, trebali pokušati uhvatiti u tome, detektovati kada smo počeli s tiradom kmečanja. Bilo bi dobro i kad bismo se, koliko to možemo, izolovali od onih koji nas potiču na žaljenje. Osim toga, žaljenje je naprosto navika, a kada se neke navike želimo riješiti, poželjno je razviti nove obrasce ponašanja. Pokušajte zato, kad poželite krenuti u novu tiradu, umjesto žalopojke izgovoriti nešto pozitivno.

Izvor: tportal.hr