PRIVREDA
Aerodrom kod Trebinja strateški značajan
Isplativost aerodroma kod Trebinja teško je dokazati, ali njegova izgradnja, na duži rok, potpuno je opravdana, jer Srbija u taj projekat ne bi ulazila da nije tako i da nemaju informacije da takav objekat na toj lokaciji ima budućnost, kažu stručnjaci.
„I sa ove vremenske distance od deset godina, tvrdim da aerodrom kod Trebinja ima potpunu opravdanost. Potrebna su mala ulaganja da se on izgradi, pista je skoro pa prirodno pripremljena, vjetrovi su odlični, ekološki i sa stanovišta buke lokacija je idealna, a ima i ogroman prostor da se širi i razvija, što je boljka svih velikih aerodroma“, rekao je za „Nezavisne“ Dejan Todorović, bivši direktor Direkcije za civilnu vazdušnu plovidbu Republike Srpske, koji je radio na projektu izgradnje aerodroma kod Trebinja.
Inače, Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, rekao je u četvrtak prilikom posjete Banjaluci da će Srbija negdje na lokaciji između Trebinja, Bileće i Gacka izgraditi aerodrom i putem koncesije njime upravljati 30 ili 35 godina. Takođe, naglasio je da njegova izgradnja nije isplativa, ali da će zaposliti veliki broj ljudi na tom području.
Protivnici ideje izgradnje aerodroma kod Trebinja tvrde da ne postoji nijedan opravdan razlog da se on gradi, jer u toj regiji živi oko 70.000 ljudi, što po nekim pravilima generiše promet od oko 5.000 putnika godišnje, a što nije ni približno dovoljno za ekonomsku isplativost. Takođe, naglašavaju da u blizini Trebinja postoje već četiri aerodroma i to u Mostaru, Podgorici, Tivtu i Dubrovniku, a koji već imaju svoje putnike i posluju dobro, posebno u vrijeme ljetne turističke sezone.
„Da ne postoji potreba, ne bi bila ta četiri aerodroma. Izgradnju aerodroma kod Trebinja ne može biti alternativa aerodromu Čilipi kod Dubrovnika i to ne treba posmatrati na taj način. Treba ponuditi partnerstvo Dubrovniku, Herceg Novom i Igalu i to tim redoslijedom, jer ne vidim razlog da ne prihvate tu saradnju. Strateški, radi se o dobroj poziciji da se pravi regionalna priča i to je Srbija prepoznala“, rekao je Todorović dodajući da je jedina moguća lokacija za izgradnju aerodroma ona na Zupcima, da je veliki dio posla tu završen te da potencijalni investitor ne bi imao problema sa eksproprijacijom zemljišta, pojedinim dozvolama itd.
Naglašava da aerodrom kod Trebinja može da ima strateški značaj kao privredni te da je siguran da država Srbija u tu priču ne bi ulazila da nije dobro izračunala da će joj se to u budućnosti isplatiti i da se na tim stvarima može bazirati razvoj u decenijama ispred nas.
Podsjećanja radi, priča o izgradnji aerodroma u Trebinju počela je još 2006. godine, a sredinom naredne godine predstavljena je i studija opravdanosti koju je izradila jedna bečka agencija. Ta studija pokazala je da projekat izgradnje aerodroma ima svoju opravdanost, a već tada su se pojavile informacije da bi pista na tom aerodromu trebalo da bude duga tri kilometra, što je dovoljno za sve vrste letova. Prema tadašnjim preliminarnim proračunima, u gradnju aerodroma trebalo bi uložiti oko 160 miliona evra u prvih deset godina, a te 2007. godine planirano je da prvi letovi sa Zubaca, kod Trebinja, budu u 2011. godini. Vlada RS u svrhu realizacije tog projekta osnovala je i Javno preduzeće „Aerodromi Trebinje“, međutim kasnije izgradnja tog aerodroma postala je prvorazredna politička tema s obzirom na to da je i sama opozicija govorila da je to sulud projekat u koji ne treba ulaziti.
Krajem 2013. godine Vlada RS donijela je uredbu kojom od 1. januara 2014. godine prestaje s radom pomenuto javno preduzeće, a Privredni sud u Banjaluci donio je odluku o brisanju trebinjskog aerodroma iz registra privrednih subjekata.
U petak smo i u Ministarstvu saobraćaja i veza Republike Srpske pokušali dobiti neke odgovore na temu izgradnje aerodroma u Trebinju, ali do zaključenja ovog broja „Nezavisnih“ to nismo uspjeli.
Mihajlović: Iduće sedmice o lokaciji
Zorana Mihajlović, ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije, rekla je da je tokom posjete Banjaluci bilo riječi o infrastrukturnim projektima, među kojima je i izgradnja manjeg aerodroma za koji će se već od sljedeće sedmice tražiti pogodna lokacija.
„Već u ponedeljak će se delegacije Srbije i Republike Srpske sastati i razgovarati o tome i tražićemo najbolju lokaciju za aerodrom, a sve s ciljem da se što bolje povezujemo u regionu“, rekla je Mihajlovićeva. Navela je da je na sastanku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom i predsjednikom RS Željkom Cvijanović razgovarano i o auto-putu i dionici Sremska Rača – Kuzmin.
Mihajlovićeva je istakla da povezivanje nije samo u interesu Srbije, već cijelog regiona, dodajući da su veze Srbije i Srpske neraskidive i da se Srbija trudi da pomogne, podrži i bude uvijek i svuda uz svoj narod, prenijeli su beogradski mediji.
Izvor: Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca