PRIVREDA
Welcome to Brexit: Britanci u Evropsku uniju ne mogu unijeti ni sendvič
U britanskim preduzećima su šokirani, nisu očekivali takve trgovinske ograde i birokratiju nakon izlaska iz Evropske unije, ocjenjuje danas njemački radio Dojče vele (DW) i dodaje da stručnjaci procjenjuju da će prilagođavanje trajati godinama.
Mala scena u trajektnoj luci Huk ov Holand bolje objašnjava Bregzit od svih izjava političara proteklih mjeseci – carinik oduzima britanskom vozaču paketić sa sendvičima zamotanim u aluminijumsku foliju, navodi DW i citira razgovor između aktera u pomenutom događaju.
„U Evropsku uniju više ne smijete da unosite određenu hranu, kao što je meso, voće, povrće, riba i slično“, objašnjava carinik šokiranom vozaču.
„Mogu li bar da zadržim hljeb namazan maslacem, ako izvadim šunku“, pita putnik.
„Ne, sve se oduzima“, kaže carinik i dodaje: „Dobrodošli u Bregzit, sori…“.
Od prošlog vikenda britanski mediji puni su izvještaja o navodno neočekivanim posljedicama sporazuma o Bregzitu. „Dejli mejl“ se žali na „Bregzit-birokratiju u lukama“ i pokazuje prazne police u prodavnicama u kojima nedostaje salate, karfiola ili pomorandži, primećuje nemački radio.
Iz Pariza, trgovinski lanac „Marks i Spenser“ javlja o problemima na odjeljenjima sa hranom, jer svoje proizvode više ne smije da izvozi u EU. Predstavnici proizvođača u tv emisijama zahtijevaju dodatne pregovore s Evropskom unijom.
Nadležni ministar Majkl Gouv istovremeno upozorava da se tokom sledećih nedjelja očekuju „značajne smetnje na granicama“, jer će više kamiona naići na strožple kontrole.
Trajektne luke, kao što je Kale, zabilježile su od Nove godine samo četvrtinu uobičajenog prometa. Čim se isprazne skladišta popunjena prije kraja prošle godine i transport ponovo dođe na uobičajeni nivo od 10.000 kamiona, na sjevernofrancuskoj obali vjerovatno će biti većih poteškoća, ocjenjuje se u tekstu.
Francuska policija, dodaje se dalje, već je upozorila da će strogo kontrolisati da više nema prelaznog vremena. Vlasnik trajekta DFDS javlja da već sada brojni kamioni ne mogu da budu propušteni zbog nedostatka dokumentacije ili zbog neodgovarajućih dokumenata.
Dostavljač paketa DPD je do sredine nedelje obustavio dostavu u EU, dok se ne razjasni kako može da radi prema novim načelima. Neki špediteri su takođe obustavili rad, jer njihovi vozači nisu dorasli novim uslovima rada i dužini čekanja.
Jedno preduzeće koje se specijalizovalo za prekograničnu onlajn-trgovinu očekuje da će korisnici tek tokom idućih nedelja da shvate šta za njih znače nova pravila nakon Bregzita s promjenom obračuna PDV-a i drugim propisima.
„U prvim nedjeljama vidimo samo vrh ledene sante“, kaže stručnjak za trgovinu Martin Palmer iz firme „Hurikejn“. Naročito su pogođena preduzeća koja Veliku Britaniju koriste kao bazu za distribuciju robe po Evropskoj uniji.
Farmerke iz Bangladeša, recimo, moraju prilikom uvoza u Veliku Britaniju da budu ocarinjene, a ubuduće, zbog novih pravila o porijeklu robe, mora da bude plaćena carina i prilikom izvoza tih farmerki u EU – jer one nisu 50 odsto proizvedene u Velikoj Britaniji, kako zahtijevaju nova pravila, predočava DW.
Onlajn prodaja odjeće i tehničke robe vjerovatno se više neće isplatiti.
Prije Božića britanske poreske vlasti objavile su da očekuju dodatne troškove za britansku privredu od oko sedam milijardi funti godišnje. To je suma koja otprilike odgovara iznosu ranijih britanskih uplata u budžet EU.
U tekstu se napominje da kada neka zemlja izađe iz EU carinske unije onda moraju da se prave carinske deklaracije, a uz to i deklaracije o porijeklu robe, veterinarske potvrde, certifikati o standardima proizvodnje i drugo. Udruženja privrednika ocjenjuju da je ovo logistička i administrativna „noćna mora“.
„To je najveća promjena u trgovinskim odnosima između susjednih zemalja – i to od danas do sutra“, kaže trgovinski stručnjak Dejvid Henig iz „Ju-Kej trejd-foruma“. Vlada je, s jedne strane, upozoravala na probleme, a s druge, predstavnici privrede nisu shvatali da je EU osnova njihove slobodne trgovine sa Evropom, kaže Henig.
„Doći će do prilagođavanja. Određeni izvoz već sada je obustavljen, drugi će biti kasnije obustavljen zbog rasta troškova i birokratskog opterećenja. Prilagođavanje je neizbježno i dio toga će se vidjeti tek za nekoliko godina“, očekuje Henig.
On smatra da će auto industrija napustiti Veliku Britaniju kad britanska proizvodnja postane neisplativa, a predviđa takođe da će se talasi posljedica Bregzita osjećati pet do deset godina u britanskoj privredi.
Prema njegovom mišljenju, vlada u Londonu bi morala više da pomogne preduzećima i da pregovara sa EU o pojednostavljenim procedurama na granicama. Smatra, ipak, da je nemoguće promijeniti suštinu potpisanog sporazuma, kako to zahtevaju udruženja privrednika.
„Uvijek je bilo jasno da će nastupiti veliki problem“, dodaje Henig.
Na prvoj raspravi u Evropskom parlamentu u ponedjeljak postalo je jasno da trgovinski sporazum s Velikom Britanijom neće propasti zbog ratifikacije. Predsjednik odbora za trgovinu Bernd Lange najavio je da u EP namjeravaju da temeljno pročitaju sporazum na 1.200 stranica i da je on zadovoljan njime.
I Evropska komisija je hvalila postignuti sporazum i očuvanje unutrašnjeg tržišta, prije svega fer-konkurencije. A Leon Delvo, iz generalne direkcije za trgovinu ponovio je: „Ovo je samo sporazum o slobodnoj trgovini. I druge ponude su bile na stolu, ali Britanci su se odlučili za najmanje ambiciozan sporazum“, piše DW.
Tanjug
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca