PRIVREDA
Milanović: Fokus „Hidroelektrana na Vrbasu“ izgradnja HE Krupa i solarne elektrane
Aktuelni fokus preduzeća „Hidroelektrane na Vrbasu“ je izgradnja HE Krupa, gdje smo već realizovali određen dio istraživačko-projektantskih aktivnosti i trenutno se nalazi u postupku obezbjeđenja koncesije, te izgradnja solarne elektrane na lokalitetu Ade polje, rekao je u intervjuu za „Nezavisne“ Goran Milanović, direktor „Hidroelektrane na Vrbasu“, povodom 40 godina postojanja ovog preduzeća.
„Ovo je izazov za usvajanje i primjenu modernih i ekološki najprihvatljivijih tehnologija proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora“, naveo je Milanović.
NN: Koliko su u 40 godina postojanja HE Bočac proizvele kilovat-časova struje i koje godine su bile rekordne?
MILANOVIĆ: U protekle četiri decenije rada Hidroelektrane Bočac ističu se dvije godine tokom kojih je ostvarena rekordna proizvodnja… Tokom 2010. godine ostvarena je rekordna proizvodnja od 353.851.740 kilovat-časova, što predstavlja najveću ostvarenu proizvodnju do sada. Takođe, zbog natprosječnih padavina tokom proljeća 2014. godine bila je ostvarena proizvodnja koja je blizu rekordne i iznosila je 352.213.950 kWh. Od osnivanja i početka proizvodnje pa do oktobra ove godine, Hidroelektrane Bočac su proizvele 10.288.207.620 kilovat-časova električne energije.
NN: Kakvi su poslovni rezultati preduzeća ove godine i koliko trenutno zapošljavate radnika?
MILANOVIĆ: Trenutno je u preduzeću zaposlen 151 radnik, od kojih je većina iz Mrkonjić Grada, kao i pet članova Uprave, koji posvećenim radom, kvalitetnim održavanjem i optimalnom modernizacijom naših energetskih postrojenja obezbjeđuju visoku pogonsku spremnost i pouzdanost u radu. I ovom prilikom zahvaljujem svim našim sadašnjim radnicima na ulaganju truda kojim doprinose da ovo preduzeće očuva visok renome na ljestvici uspješnih privrednih subjekata regiona.
Ovu godinu će preduzeće „Hidroelektrane na Vrbasu“ sigurno završiti pozitivno, a trenutne su procjene da će biti oko 2,5 miliona KM veći prihod od rashoda.
Zahvalnost dugujemo i svim našim penzionisanim radnicima koji su tokom svog radnog vijeka, provedenog u hidroelektrani, postavili čvrste temelje na kojima danas stojimo i sa kojih možemo da gradimo dalju poslovnu budućnost.
NN: Koji su naredni planovi i ciljevi te šta su trenutni fokusi preduzeća „Hidroelektrane na Vrbasu“?
MILANOVIĆ: Aktuelni fokus preduzeća je izgradnja HE Krupa, gdje je preduzeće već realizovalo određeni dio istraživačko-projektantskih aktivnosti i trenutno se nalazi u postupku obezbjeđenja koncesije. Cilj je takođe izgradnja solarne elektrane na lokalitetu Ade polje kao izazov za usvajanje i primjenu modernih i ekološki najprihvatljivijih tehnologija proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.
U protekle četiri decenije dokazali smo da možemo i pokazali smo da sa sopstvenim kadrovima znamo i umijemo. Nošeni takvim utiscima namjera nam je da se i dalje razvijamo i širimo svoju proizvodnju izgradnjom novih energetskih postrojenja.
NN: Šta sve obuhvata preduzeće „Hidroelektrane na Vrbasu“?
MILANOVIĆ: Pored Hidroelektrane Bočac, koja je puštena u rad 5. decembra 1981. godine, zamišljeno je i planirano još tada da se nastavi s izgradnjom Hidroelektrane Bočac 2, međutim zbog raznih događanja na ovim prostorima i neodlučnosti tadašnjih politika na vlasti, izgradnja nije realizovana dugi niz godina.
Tek u maju 2014. godine potpisali smo sa Vladom Republike Srpske Ugovor o koncesiji za izgradnju i eksploataciju HE Bočac 2. Izgradnja je završena u ugovorenom roku i svečano puštanje u rad obavljeno je 4. oktobra 2018. godine, od kada ova elektrana radi u sastavu našeg preduzeća i isporučuje subvencionisanu energiju u distributivnu mrežu. Nakon puštanja u rad HE Bočac 2, preduzeće nije zaustavilo svoje razvojne intencije i u proteklom periodu izrađena je i od 2. septembra prošle godine zvanično priključena na distributivnu mrežu još jedna mala hidroelektrana, koja se nalazi u obuhvatu HE Bočac i kojoj smo dali simboličan naziv Kućna turbina.
NN: Koje je investicije preduzeće realizovalo u prethodnom periodu?
MILANOVIĆ: Izdvojio bih samo neke od njih kao što su izgradnja evakuatora velikih voda, odnosno dopunskog optočnog tunela za ispuštanje vode iz akumulacionog jezera. Uveli smo i novi SCADA sistem za upravljanje, nadzor, kontrolu i akvizaciju parametara rada hidroelektrane.
Značajne investicije su tokom godina uložene na unapređenje hidraulične stabilnosti obala rijeke Vrbas nizvodno od hidroelektrane, proširenje i modernizaciju vanjskog kruga, građevinsko renoviranje i izgradnju dodatnog kancelarijskog, skladišnog, prostora restorana društvene ishrane i druge građevinske infrastrukture.
U kontekstu zaštite životne sredine preduzeće je u proteklom periodu sprovodilo veliki broj projekata, a neki od njih su permanentno čišćenje plutajućeg otpada iz akumulacije, stalni monitoring kvaliteta vode rijeke Vrbas, poribljavanje akumulacionih jezera i mnogi drugi.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca