FINANSIJE
5 razloga zašto će evropska valuta jačati
SVIJET – Postoji još mnoštvo razloga zašto će rasti cijena evra, kažu u bankarskoj kompaniji HSBC. Šef valutnih strategija u HSBC-u David Bloom i njegov tim kažu u izveštaju objavljenom u srijedu da se ne bi trebalo kladiti protiv evra.
Kao i mnogi drugi na Wall Streetu, HSBC je snizio godišnju prognozu za par evro-dolar nakon glasanja, opravdavajući je smanjenjem izvoza iz evrozone u Britaniju i ohrabrenjem političkih partija na kontinentu, naročito onih u Francuskoj i Holandiji da naprave svoje referendume. Međutim, Bloom i njegov tim smatraju da je klađenje na dodatni pad evra zaludno, barem u periodu do kraja godine.
Dok je funta padala na niske nivoe koji nisu viđeni još od sredine osamdesetih godina, evro se pokazao prilično otpornim.
Od glasanja, evro je oslabio prema dolaru i porastao u odnosu na funtu i mnoge druge valute manjih partnera u trgovini u centralnoj i istočnoj Evropi.
Nakon referenduma održanog 23. juna, evro je ojačao više od 12 odsto u odnosu na funtu.
U Reutersovoj anketi, u kojoj je učestvovalo 70 ekonomista, prognoze za evro govore da će godinu završiti na 1.08 dolara, što je pad od skoro 3% sa 1.11, koliko je iznosio odnos kasno popodne u srijedu.
1. Evrozona ima veliki suficit budžeta
“Ponekad, rezultati valute se svode na jednostavnu računicu”, kaže Bloom za MarketWatch.
Britanska funta je pogođena djelimično zbog njenog ogromnog budžetskog deficita. Britanska ekonomija se oslanja na susretanje potreba za sredstvima i stranog kapitala. S druge strane, ekonomija evrozone ima budžetski suficit, što znači da je ukupna vrijednost dobara, usluga i investicionog kapitala koja se uliva u njenu ekonomiju veća od one koja izlazi.
Bloom smatra da će tražnja stranih investitora za evrima vjerovatno dati potporu zajedničkoj valuti.
Razliku između budžeta Velike Britanije i evrozone možete videti na grafiku.
2. Mala verovatnoća za recesiju u evrozoni
Nesigurnost zbog detalja i vremenskog trenutka Brexita će vjerovatno ograničiti poslovne investicije u evrozoni u godinama koje predstoje, ali ekonomski udarac neće biti toliko ozbiljan da pogura ekonomiju u recesiju.
HSBC je snizio prognozu rasta za 2017 na 1% sa 1.5% nakon glasanja, ali je zadržao iste prognoze za 2016. S druge strane, iz ove banke očekuju da će udarac po britansku ekonomiju biti znatno jači, što je ilustrovano na slici ispod.
3. Domino efekat je prenaduvan
Talas evroskeptičnih partija širom Evropske unije je pozdravio glasanje na Brexitu i pozvao na slične referendume u svojim zemljama. Ovo bi moglo izazvati domino efekat, šireći slične referendume širom kontinenta.
Ali Bloom smatra da će političke partije koje su protiv evrozone ostati na ivici, a da će negativan sentiment oko Evropske unije biti manje intenzivan od očekivanja.
4. Brexit bi mogao da ujedini evrozonu
Ako ništa drugo, odluka Britanije je podsticaj evropskim zvaničnicima da ostajanje u zajednici učine primamljivijom opcijom.
Tenzije između fiskalno konzervativnih severnih zemalja, naročito Njemačke, i finansijski uzdrmanih zemalja evrozone, koje su fiskalno darežljivije, ostaje akutno, smatraju ekonomisti HSBC-a.
Međutim, Brexit bi mogao da bude poziv za buđenje zvaničnicima obe strane da se ujedine i pronađu moguće rešenje. U HSBC-u ne navode šta bi ovo rješenje moglo da bude.
5. Trgovci ne trebaju da se klade protiv Fed-a
Jedan od najvažnijih razloga zašto se ne treba kladiti protiv evra je očekivanje da će Federalne rezerve sjedeti na rukama do kraja godine.
Ovaj argument je dobio još jedno pojačanje u srijedu, kada je Fed nagovjestio da je porasla podrška da se kamatne stope zadrže na postojećem nivou.
Kao rezultat, razlika između kamatnih stopa u SAD i Njemačkoj se nije povećala, kao što se može videti na grafiku. Razlika u kamatnim stopama je ključni pokretač deviznog kursa. Kada se prinosi u jednoj zemlji kreću relativno u odnosu na prinose u drugoj zemlji, njihove valute će obično jačati u potpunoj saglasnosti, jer će privući investitore na veće povraćaje na uloženu investiciju.
Fed neće povećavati kamatne stope ove godine, kažu ekonomisti HSBC-a. Oni očekuju samo jedno povećanje u 2017. Od Evropske centralne banke očekuju da nastavi postojeći program monetarnog popuštanja. Ali bez većih stopa u SAD, malo je podsticaja za jačanje dolara.
Izvor: Gdeinvestirati.com
Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 28.222.037 KM. U sklopu 66 transakcija ukupno je prometovano 19.105 vrijednosnih papira.
Danas je održana 75. aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine s rokom dospjeća od 6 mjeseci. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 2.845 trezorskih zapisa, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 27.954.184 KM.
- Vrijednost BIFX-a je pala za 0,28 indeksnih poena na 668,44 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 %
- Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,63 indeksna poena na 943,98 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,07 %
- Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 3,58 indeksnih poena na 1.883,42 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,19 %
- Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 5,66 indeksnih poena na 10.626,51 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,05 %
- Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 1,17 indeksnih poena na 17.334,92 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 %
- Na Kotaciji privrednih društava i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.
Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2 ) u iznosu od 220,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 500 dionica. Kurs ovog fonda iznosio je 0,44 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 173.827,59 KM; u sklopu 15 transakcija prometovano je 5.534 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2 ) u iznosu od 131.325,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 51,50 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta IGMAN DD KONJIC (simbol IGKCRK3 ) u iznosu od 1.870,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 11 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 170,00 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.
Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2) od 3,00 % i dostigle su cijenu od 51,50 KM, dok je dnevni pad registrirao ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2) od 2,22 % sa cijenom od 0,44 KM.
Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta:
– BROVIS DD VISOKO (simbol: BROVRK2) u vrijednosti od 91.935,00 KM, u sklopu 33 transakcije prometovano je 10.215 dionica.
Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, pale su opet danas na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.
Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.
Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.
To se desilo nakon odluke kompanije da ne isplati polovinu zarade dioničarima. Iz firme je nedugo nakon toga rečeno da je riječ o kratkoročnom padu te da će se vrijednost dionica brzo vratiti na stari nivo, ali se to nikad nije desilo, a pad vrijednosti se nastavio sve do danas. Prije toga vrijednost kompanije je bila oko 800 miliona maraka.
Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto preko 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.
Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.
Ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije. Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara.
Mtel je većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, iza kojeg stoji država Srbija.
Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj biće 900 KM, odlučila je Vlada Republike Srpske.
Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekononsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da Vlada, bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u Srpskoj, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade Srpske, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.
Odgovarajući na pitanje: Kako Vlada Republike Srpske planira pomoći poslodavcima koji neće moći izdržati povećanje minimalca na 900 maraka?, Egić je kazao da ne može da kaže tačno kako.
„Uvjereni smo da će to biti jako mali poslodavaca. Prema Zakonu o radu najniža plata se isplaćuje samo ako radnik ne može svojim radom da nadomjesti tu platu. A znamo svi da svi radnici više zarađuju, a plaćeni su, bar po minimalcu. To smo znali utvrditi kad bi inspekcije išle po preduzećima. To je ta siva zona, koju moramo da iskorijenimo i očistimo„, naglasio je on.
„Nije uračunat topli obrok i prevoz u najnižu platu“ , poručio je Egić, odgovarajući na ovo pitanje.
Podsjećamo, prvo je predsjednik Srpske Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 maraka, nakon čega je krenulo licitiranje.
Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.
Pominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.
On je rekao da će od januara 2024. biti uveden jedinstven borački dodatak od tri KM za sve boračke kategorije, od prve do sedme.
To se, podsjetimo, odnosi na sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava, minimalno mjesec dana.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca