Posljednjih godina, veliki tehnološki giganti utrkruju se ko će imati bolji poslovni prostor. Poslovna sjedišta treba da odražavaju njihovu moć, inovacije, ideje, duh, i vrijednosti. Na svakih nekoliko godina zgrade se unapređuju, renoviraju, proširuju, a sve u cilju da zaposleni budu produktivniji i zadovoljniji. Ipak, da li postoji takva stvar kao što je – najbolja poslovna zgrada na svijetu?

Trka giganata

Epl, Jahu, Gugl i Fejsbuk (Apple, Yahoo, Google, i Facebook) ove godine ponovo mijenjaju svoje radne prostore. Epl je ušao u poduhvat građenja enormnog poslovnog prostora koji mnogi upoređuju sa gradnjom egipatskih monumenata. U međuvrmemenu, Gugl radi na zanimljivoj ideji za novo sjedište koje će, prema planovima, biti zasnovano na konceptu pomijerajuće staklene zgrade. Druge tehnološke kompanije kao što su Nvidia, Samsung ili Uber, zajedno će potrošiti više od milijardu dolara na nove zgrade koje će reprezentovati njihov uspjeh.

Prošle godine Fejsbuk je otvorio novo sjedište u Menlo Parku, zgradu koja se prostire na 430.000 kvadrata. Fejsbuk je pribjegao ’skromnijim’ poduhvatima. Zanimljivo je da niko, pa čak ni Mark Zakerberg nema sopstvenu kancelariju u klasičnom smislu.

Prednosti i mane otvorenog koncepta

Reklama

Naizgled sasvim različite, sve ove poslovne zgrade povezuje to što su funkcionalne i zasnovane na ’open space’ konceptu, kako bi se podstakla saradnja među zaposlenima. Kako smo uopšte došli do tolike popularnosti otvorenih radnih prostora?

„Dizajn i arhitektura radnih prostora prošli su kroz veliku transformaciju u posljednjih nekoliko decenija. Danas je blizu 70 odsto modernih radnih prostora preobraćeno u takozvani ’open space’. Ovaj model je nastao još šezdesetih godina prošlog vijeka kao dio njemačkog pokreta ’Bürolandschaft’ što u bukvalnom prevodu znači kancelarija-pejzaž. U suštini, ovo je samo omogućilo nadgledanje radnika i njihovih ekrana u budućoj eri kompjutera i internet“, objašnjava arhitekta Ana Ilić, i dodaje: „I danas, kao i tada, koncept otvorenog prostora u arhitekturi ima plemenite ciljeve – obećava prirodno svjetlo, fleksibilan i slobodan prostor koji nije ograničen zidovima. Mnoge kompanije su usvojile ovakav tip organizacije u cilju promovisanja vrijednosti koje ovakav raspored navodno predstavlja, kao što su transparentnost, saradnja, inovacije pa čak i vizija ravnopravnosti u kojoj direktor dijeli isti radni sto sa svojim zaposlenima”.

Posljedice

Ipak, uprkos prednostima koje ovakav ambijent donosi, sve više studija sugeriše da otvoren kancelarijski prostor podriva cilj s kojim je prvobitno dizajniran.
U junu 1997. velika kompanija nafte i gasa u zapadnoj Kanadi, zatražila je od grupe psihologa za Univerziteta Kalgari da uradi monitoring zaposlenih, koji su prešli iz tradicionalnih kancelarija u otvorene. Zaposleni su patili u svakom smislu: remetio ih je novi prostor, bilo je stresno i prilično glomazno, i umjesto da se osjete bliskijim, kolege su se udaljile, bile su nezadovoljne i ogorčene. Produktivnost je opala. U poređenju sa standardnim kancelarijama, zaposleni su iskusili viši nivo stresa i niži nivo koncentracije i motivacije. Slično pokazuju i kasnija istraživanja sprovođena na hiljadama zaposlenih –open space je uklonio element kontrole, što dalje vodi do osećaja bespomoćnosti.

I ne samo to. Najveći problem je – buka. Davna istraživanja pokazala su da buka smanjuje kognitivne procese. Zaposleni su manje kreativni, ne mogu dobro da misle i loše pamte. Ili ulažu velike napore za to, što dalje vodi do lošijeg zdravlja.

Čini se da otvorene kancelarije više odgovaraju mlađim radnicima, odnosno većini onih koja je radila više poslova na radnom mestu (multitasking), tokom svoje karijere. Sa tim se slaže i Ilićeva: „Ovakvo okruženje ima najveći pozitivan uticaj na mlade ljude sa malo radnog iskustva, kojima je jako bitna interakcija sa starijim kolegama.“

Reklama

Hybrid office?

I pored sve veće zabrinutosti oko smanjenja produktivnosti radnika i zadovoljstva zaposlenih, revolucija ’Open Office’ koncepta ne pokazuje znake usporavanja.

Zašto opstaje uprkos tolikim kritikama? „Odgovor pre svega leži u njegovim ekonomskim prednostima. Minimalan prostor koristi maksimalan broj radnika. S obzirom na to da se sve više koriste mobilni uređaji za rad i mogućnost da se radi van kancelarije, poslodavci su sve manje spremni da potroše novac na djelimično ispunjene kancelarije“, objašnjava Ilićeva i dodaje da arhitekta u ovom slučaju nema lak zadatak jer treba da pomiri zahtjeve klijenta/kompanije, realne funkcionalne i estetske mogućnosti i potrebe korisnika tog prostora.

„Na sreću, već postoje ideje koje bi riješile ovaj problem i to u korist radnika, a neke velike kompanije ih uveliko primenjuju. Nova generacija radnih prostora kombinuje privatne kancelarije, pregrađena radna mjesta, potpuno otvorene prostore za komunikaciju kao i prostorije koje su zvučno izolovane i radnici mogu da ih koriste kada žele da se koncentrišu na samostalni rad. Ovakav model se zove ’Hybrid Office’ i obuhvata različite prostore, a zaposlenima daje slobodu da se kreću u toku dana u zavisnosti od njihovih potreba“, zaključuje arhitekta Ana Ilić.

Izvor: BIZLife

Reklama