FINANSIJE
Trgovci crnim i žutim zlatom pred novim izazovima
SVIJET – Sudeći prema dosadašnjim kretanjima na tržištu roba ovo će biti prva „zelena“ godina još od 2010. Uprkos tome, problemi i dalje ostaju na više frontova, a imajući u vidu Blumbergov indeks roba, koji je viši za oko deset odsto, situacija bi mogla da se promjeni već do kraja godine.
Sirova nafta i zlato posebno se suočavaju sa nizom rizičnih faktora koji bi mogli da snize cijene prije početka 2017. godine. Činjenica je, takođe, da je prvenstveno sektor dragocjjenih metala, sa 26 odsto dobiti, doprinjeo zaustavljanju negativnih trendova. Ovo su samo neke od procjena analitičara Sakso banke koji tvrde da globalna potražnja za robom tek treba da se oporavi. Kao argument za tu konstataciju oni navode podatak da je većina dobitaka, osim onih kod plemenitih metala, dospjela za isplatu zbog podešavanja snabdevanja – bilo kroz smanjenje proizvodnje (nafta i industrijski metali) ili, kad je riječ o tzv. mekoj robi, kroz prinudne poremećaje usljed vremenskih uslova.
Efekti limitiranja proizvodnje nafte
– Posmatrano iz perspektive tržišnih kretanja s početka 2016, realno je očekivati da će četvrti kvartal donijeti oporavak cijena nafte. Procjene da će niske cijene nafte izazvati snažan rast potražnje, a smanjenje visokih troškova proizvodnje uspostaviti ravnotežu na tržištu, nisu se pokazale kao tačne. U prilog tome svjedoči i podatak da tržište nafte ostaje „zaključano“ na nivou od 45 do 50 dolara za barel. S druge strane rastuće isporuke članica OPEK, računajući i rusku proizvodnju, dostižu nove rekorde, odlažući još jednom proces rebalansa. Prethodni kvartal je pokazao otpornost američkih proizvođača sa visokim troškovima, koji su, podstaknuti stabilizacijom tržišta, odlučili da povećaju proizvodnju, za razliku od članica OPEK, koji su na sastanku u Alžiru (28. septembra) odustali od Strategije pumpanja-pražnjenja koju je, u novembru 2014, uvela Saudijska Arabija. To praktično znači smanjenje proizvodnje do nivoa od 700.000 barela dnevno – kaže Ole Hansen, direktor Sektora strategije trgovine berzanskom robom u Sakso banci.
Ipak, Hansen tvrdi da je nekoliko pitanja ostalo bez odgovora, između ostalog i to ko će da smanji proizvodnju kada će neke članice, poput Irana, ali i Nigerije i Libije, biti isključene iz dogovora, kao i hoće li OPEK biti na visini zadatka i poštovati odluku o utvrđenom limitu dnevne proizvodnje? Analitičare posebno zanima kada će ta odluka stupiti na snagu, jer ako se to ne dogodi pre 30. novembra pozitivan uticaj limitiranja proizvodnje se, verovatno, neće osetiti u prvoj polovini 2017.
– Potrebno je sve parametre dobro razmotriti, jer u poređenju sa predstojećim teškim pregovorima (na sastanku 30. novembra), ovo je bila laka odluka. Ako se Rusija priključi, imaćemo dogovor koji bi mogao da pogura cijenu nafte na nivo iz jula. U međuvremenu, zahvaljujući eksperimentima centralnih banaka sa negativnim prinosima, stvoren je ambijent u kojem su mnogi investitori bili spremni da pozajme novac naftnom sektoru. Cijene nafte trebalo bi da rastu i zbog privlačenja investicija neophodnih kako bi se obezbjedilo stabilno snabdjevanje tim energentom. U posljednjem kvartalu očekujemo da se održi nivo cijena od 45 do 50 dolara za sirovu naftu tipa „brent“ – ističe Hansen i procjenjuje da će dogovor, ukoliko bude postignut, ponukati SAD i druge proizvođače sa visokim troškovima da razmišljaju o povećanju proizvodnje.
Dogovor proizvođača okupljenih u OPEK u vezi sa smanjenjem proizvodnje teško da će imati veći pozitivan uticaj na cijene. To će, međutim, skratiti vrijeme potrebno za smanjenje viška globalnih zaliha sirove nafte i proizvoda od nafte. Analitičari tvrde da se efekti tog poteza, vjerovatno, neće osjetiti do 2017. godine pod pretpostavkom da će se trend rasta globalne potražnje nastaviti. U najnovijem izvještaju Međunarodne agencije za energetiku konstatovano je, između ostalog, da se rast tražnje za naftom iz Kine i Indije usporava bržim tempom nego što je prvobitno predviđeno. Kad je riječ o finansijskim sredstvima ulazak u posljednji kvartal i dalje karakteriše pretjerano povećanje cijena, ali je broj dugih pozicija za 40 odsto niži u odnosu na maksimume zabilježene u aprilu i avgustu.
Bregzit zaustavio rast cijena plemenitih metala
Predstojeći izbori u SAD, uz rast kamatne stope koji FED najavljuje za decembar, zatim kretanje dolara, kao i obveznica na globalnom tržištu, rastuća zabrinutost zbog eksperimenta sa negativnim kamatnim stopama nekoliko centralnih banaka… samo su neke od tema sa kojima će trejderi zlatom morati da se suoče u narednim mjesecima. Analitičari Sakso banke podsjećaju da se u trećem kvartalu cijena zlata kretala u rasponu ustanovljenom 23. juna nakon glasanja o Bregzitu, odnosno između 1.300 i 1.375 dolara za uncu, dok potražnja bilježi pad. Za razliku od hedž fondova, koji su ostali nepromjenjeni, ukupni fondovi su kroz proizvode trgovane na berzi i pozicije portfolio menadžera u terminskim ugovorima dostigli nivo od samo 13 odsto, što je ispod granice iz 2012. (nominalna vrijednost te pozicije ostaje ispod 35 odsto). Jedan od pokretača impresivnog rasta cijena zlata i srebra bio je kontinuirani pad globalnih prinosa obveznica. To je, tvrde stručnjaci, umanjilo, a u nekim slučajevima čak i uklonilo, oportunitetne troškove držanja zlata naspram državnih obveznica sa niskim ili negativnim prinosima.
– Ponašanje tržišta u prethodnih nekoliko mjeseci moglo bi da ukazuje na to da je žutom metalu potreban duži period za konsolidaciju pri čemu bi test ključne podrške mogao da bude pad cijena ispod 1.300 američkih dolara za uncu. Taj potencijalni pad cijene vidimo kao pozitivan impuls jer će to primorati tržište da reaguje i pokaže svoje planove. Često se dešava da se u trenucima slabosti može izmjeriti prava snaga tržišta i s obzirom na skok od 23 odsto od početka godine zlatu će, možda, biti potreban takav test – tvrdi Hansen.
Ovaj analitičar podsjeća na to da je rast vrijednosti zlata zaustavljen nakon Bregzita na cijeni od 1.375 dolara za uncu, odnosno na nivou koji se poklapa sa oba trenda – cjenovnim vrhom dostignutim 2012. godine i korekcijom prodaje od 38,2 odsto čemu smo bili svjedoci sve do prošlog decembra. Eventualni prekid tog trenda mogao bi, procjenjuje Hansen, već na startu, da „povede“ zlato ka cilju od 1.485 dolara za uncu.
Izvor: Dnevni list Danas
Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 28.222.037 KM. U sklopu 66 transakcija ukupno je prometovano 19.105 vrijednosnih papira.
Danas je održana 75. aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine s rokom dospjeća od 6 mjeseci. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 2.845 trezorskih zapisa, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 27.954.184 KM.
- Vrijednost BIFX-a je pala za 0,28 indeksnih poena na 668,44 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 %
- Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,63 indeksna poena na 943,98 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,07 %
- Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 3,58 indeksnih poena na 1.883,42 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,19 %
- Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 5,66 indeksnih poena na 10.626,51 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,05 %
- Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 1,17 indeksnih poena na 17.334,92 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 %
- Na Kotaciji privrednih društava i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.
Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2 ) u iznosu od 220,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 500 dionica. Kurs ovog fonda iznosio je 0,44 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 173.827,59 KM; u sklopu 15 transakcija prometovano je 5.534 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2 ) u iznosu od 131.325,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 51,50 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta IGMAN DD KONJIC (simbol IGKCRK3 ) u iznosu od 1.870,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 11 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 170,00 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.
Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2) od 3,00 % i dostigle su cijenu od 51,50 KM, dok je dnevni pad registrirao ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2) od 2,22 % sa cijenom od 0,44 KM.
Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta:
– BROVIS DD VISOKO (simbol: BROVRK2) u vrijednosti od 91.935,00 KM, u sklopu 33 transakcije prometovano je 10.215 dionica.
Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, pale su opet danas na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.
Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.
Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.
To se desilo nakon odluke kompanije da ne isplati polovinu zarade dioničarima. Iz firme je nedugo nakon toga rečeno da je riječ o kratkoročnom padu te da će se vrijednost dionica brzo vratiti na stari nivo, ali se to nikad nije desilo, a pad vrijednosti se nastavio sve do danas. Prije toga vrijednost kompanije je bila oko 800 miliona maraka.
Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto preko 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.
Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.
Ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije. Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara.
Mtel je većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, iza kojeg stoji država Srbija.
Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj biće 900 KM, odlučila je Vlada Republike Srpske.
Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekononsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da Vlada, bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u Srpskoj, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade Srpske, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.
Odgovarajući na pitanje: Kako Vlada Republike Srpske planira pomoći poslodavcima koji neće moći izdržati povećanje minimalca na 900 maraka?, Egić je kazao da ne može da kaže tačno kako.
„Uvjereni smo da će to biti jako mali poslodavaca. Prema Zakonu o radu najniža plata se isplaćuje samo ako radnik ne može svojim radom da nadomjesti tu platu. A znamo svi da svi radnici više zarađuju, a plaćeni su, bar po minimalcu. To smo znali utvrditi kad bi inspekcije išle po preduzećima. To je ta siva zona, koju moramo da iskorijenimo i očistimo„, naglasio je on.
„Nije uračunat topli obrok i prevoz u najnižu platu“ , poručio je Egić, odgovarajući na ovo pitanje.
Podsjećamo, prvo je predsjednik Srpske Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 maraka, nakon čega je krenulo licitiranje.
Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.
Pominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.
On je rekao da će od januara 2024. biti uveden jedinstven borački dodatak od tri KM za sve boračke kategorije, od prve do sedme.
To se, podsjetimo, odnosi na sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava, minimalno mjesec dana.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca