FINANSIJE
Gotovina prepreka privrednom razvoju i smanjenju siromaštva
KOPAONIK – Dvije milijarde ljudi u svijetu nema račun u banci, u Evropi njih 138 miliona, a u Srbiji, prema podacima Svjetske banke, bez bankarskog računa je jedna petina stanovnika, rečeno je na Kopaonik biznis forumu.
Kako se čulo na panelu pod nazivom „Finansijska inkluzija: put za pravedan rast i privredu bez gotovine“, u Evropskoj uniji je od 2014. godine pravo na bankarski račun garantovano zakonom.
Finansijska inkluzija, koja podrazumijeva dostupnost finansijskih usluga i korišćenje bezgotovinskog načina plaćanja, dokazano utiče na privredni rast i smanjenje siromaštva, rekla je direktora Mastercarda za tržište Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine Jelena Ristić.
Kategorija koja je najugroženija od finansijske izopštenosti su mladi ljudi, zatim oni sa nižim obrazovanjem i ljudi koji žive u dislociranim regionima.
Nenad Mijailović, državni sekretar iz Ministarstva finansija naglasio je da je dokazano da postoji korelacija između finansijske inkluzije i privrednog rasta, ali je ukazao na opasnost od agresivnog kreditiranja uz lošu provjeru boniteta klijenata, što stvara problem i dovodi u krajnjoj instanci do finansijskih neravnoteža.
Željko Ožegović, državni sekretar u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave naglasio je da je smanjivanje gotovine u opticaju cilj ove vlade, ali i način za smanjenje „sive ekonomije“.
Prema njegovim riječima, finansijska inkluzija zahtijeva aktivne mjere za razvoj e-bankarstva i m-bankarstva, a važan aspekt je i motivisanje ljudi da smanje korišćenje gotovog novca.
Ožegović je napomenuo da su se banke ranije utrkivale u otvaranju filijala, a sada u zemlji imamo i one koje posluju bez ijednog šaltera, jer se sve transakcije obavljaju putem interneta, dodajući da je to možda pravac u kom treba razmišljati.
Ocjenjujući da je neophodno povećanje finansijske pismenosti, iznijeo je ideju o otvaranju info-kioska.
Dodao je da je nagradna igra sa fiskalnim računima tek prva od 68 mjera od kojih se očekuje da pruži određeni doprinos edukaciji – da ljudi shvate zašto je potrebno da traže fiskalni račun i zašto je loše da država bude uskraćena za novac koji treba da joj se uplati.
Posebni savjetnik ministra za rad, zapošljavanje,boračka i socijalna pitanja, Vladan Manić, iznijeo je podatak da je u 2016. godini u Srbiji 1,3 miliona penzionera primalo prenziju preko tekućeg računa, a ta usluga je državu koštala 80 miliona dinara na godiušnjem nivou.
S druge strane 426.000 penzionera je primalo penziju na ruke, što je koštalo državu 811 miliona dinara godišnje. Zbog toga se, kako je naveo, razmišlja o italijanskom modelu – ograničavanja prava penzionera, odnosno da se novim penzionerima ne dozvoli opcija primanja penzija na ruke, već da moraju da otvore tekući račun.
Takođe je rekao da to ministarstvo podržava uvođenje kartičkog sistema za dječji dodatak i druge jednokratne isplate, kako bi se kontrolisalo da li se sredstva koja se iz budžeta isplaćuju korisnicima troše namjenski, primjera radi za dječje cipele, a ne za duvan ili alkohol.
Predjsednik Izvršnog odbora Erste banke Slavko Carić smatra da je edukacija put za prevazilaženje problema finansijske ekskluzije. Takođe ističe da digitalizacija omogućava demokratizaciju izbora finansijskih usluga, i da u mladima vidi potencijal za omasovljavanje korišćenja takvih bankarskih servisa.Kada je riječ o nemogućnosti pristupa bankarskim uslugama zbog dislociranosti, rješenje vidi u franšiznim filijalama – da banka lokalnom preduzetniku koji poznaje prilike da pravo korišćenja logoa i brenda za obavljanje djelatnosti, pri čemu on ulaže know-how.
Za predsjednicu Izvršnog odbora Sberbanke Srbija, Marijanu Vasilesku, nedostupnost bankarskoj usluzi se može riješiti putem mobilnih bankara.
Izvor: Tanjug
Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 28.222.037 KM. U sklopu 66 transakcija ukupno je prometovano 19.105 vrijednosnih papira.
Danas je održana 75. aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine s rokom dospjeća od 6 mjeseci. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 2.845 trezorskih zapisa, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 27.954.184 KM.
- Vrijednost BIFX-a je pala za 0,28 indeksnih poena na 668,44 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 %
- Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,63 indeksna poena na 943,98 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,07 %
- Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 3,58 indeksnih poena na 1.883,42 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,19 %
- Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 5,66 indeksnih poena na 10.626,51 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,05 %
- Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 1,17 indeksnih poena na 17.334,92 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 %
- Na Kotaciji privrednih društava i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.
Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2 ) u iznosu od 220,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 500 dionica. Kurs ovog fonda iznosio je 0,44 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 173.827,59 KM; u sklopu 15 transakcija prometovano je 5.534 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2 ) u iznosu od 131.325,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 51,50 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta IGMAN DD KONJIC (simbol IGKCRK3 ) u iznosu od 1.870,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 11 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 170,00 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.
Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2) od 3,00 % i dostigle su cijenu od 51,50 KM, dok je dnevni pad registrirao ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2) od 2,22 % sa cijenom od 0,44 KM.
Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta:
– BROVIS DD VISOKO (simbol: BROVRK2) u vrijednosti od 91.935,00 KM, u sklopu 33 transakcije prometovano je 10.215 dionica.
Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, pale su opet danas na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.
Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.
Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.
To se desilo nakon odluke kompanije da ne isplati polovinu zarade dioničarima. Iz firme je nedugo nakon toga rečeno da je riječ o kratkoročnom padu te da će se vrijednost dionica brzo vratiti na stari nivo, ali se to nikad nije desilo, a pad vrijednosti se nastavio sve do danas. Prije toga vrijednost kompanije je bila oko 800 miliona maraka.
Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto preko 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.
Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.
Ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije. Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara.
Mtel je većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, iza kojeg stoji država Srbija.
Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj biće 900 KM, odlučila je Vlada Republike Srpske.
Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekononsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da Vlada, bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u Srpskoj, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade Srpske, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.
Odgovarajući na pitanje: Kako Vlada Republike Srpske planira pomoći poslodavcima koji neće moći izdržati povećanje minimalca na 900 maraka?, Egić je kazao da ne može da kaže tačno kako.
„Uvjereni smo da će to biti jako mali poslodavaca. Prema Zakonu o radu najniža plata se isplaćuje samo ako radnik ne može svojim radom da nadomjesti tu platu. A znamo svi da svi radnici više zarađuju, a plaćeni su, bar po minimalcu. To smo znali utvrditi kad bi inspekcije išle po preduzećima. To je ta siva zona, koju moramo da iskorijenimo i očistimo„, naglasio je on.
„Nije uračunat topli obrok i prevoz u najnižu platu“ , poručio je Egić, odgovarajući na ovo pitanje.
Podsjećamo, prvo je predsjednik Srpske Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 maraka, nakon čega je krenulo licitiranje.
Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.
Pominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.
On je rekao da će od januara 2024. biti uveden jedinstven borački dodatak od tri KM za sve boračke kategorije, od prve do sedme.
To se, podsjetimo, odnosi na sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava, minimalno mjesec dana.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca