INVESTICIJE
Poništen tender za most Halasica, najbolju ponudu dao Integral inženjering
OSIJEK – Nastavak izgradnje 5c koridora na dionici Osijek-Beli Manastir, koja bi trebala biti završena 2020. godine, došao je pod veliki znak pitanja nakon što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabavke poništila tender za izgradnju mosta Halasica, nadvožnjaka i putnih prijelaza na ovoj dionici.
Riječ je o tenderukoji su Hrvatske autoceste raspisale 21. avgusta prošle godine, a rok za donošenje odluke nekoliko je puta pomican da bi u decembru 2017. godine, par dana prije roka za donošenje odluke o izboru izvođača, HAC poništio tender.
Kako neslužbeno saznaje Jutarnji list, tender je postao zanimljiv nakon otvaranja ponuda za izgradnju ovih objekata. Najpovoljniju finansijsku ponudu dala je kompanija Integral iz Laktaša zajedno sa kompanijom Massilia iz Osijeka.
Njihova ponuda iznosila je 80,4 miliona kuna bez PDV-a dok je druga sljedeća bila ona Osijek-Koteksa u iznosu 87,6 miliona kuna bez PDV-a.
Integral je građevinska kompanija iz Republike Srpske koja već godinama pokušava ući na hrvatsko tržište. Tako su, dali ponudu za gradnju mosta Čiovo, ali su odbačeni. Bilo je još nekih pokušaja, ali bezuspješno.
Jutarnji list navodi da je prema neslužbenim informacijama, politički pokrovitelj ove kompanije je Republike Srpske Milorad Dodik te se iz političkih ali i privrednih razloga pokušava onemogućiti ulazak ove kompanije na hrvatsko građevinsko tržište.
Stoga je ponuda Integrala na 5c koridoru izazvala veliku zabrinutost u građevinskim ali i u visokim političkim krugovima u Hrvatskoj te se tražio način za poništenje tendera i onemogućavanje njegova ulaska na ovo tržište.
Pored toga, partner Integrala je kompanija Massilia čiji je vlasnik nekadašnji direktor kompanije Osijek-Koteks Drago Tadić, koji je osuđen za učešće u organizovanom podmićivanju sudaca Vrhovnog suda kako bi se smanjila kazna Branimiru Glavašu.
Za pomaganje u tom krivičnom djelu suđeno je i njegovoj supruzi Božici Ćavar-Tadić koja je članica društva Massilia. Sugovornici Jutarnjeg lista tvrde kako Tadić već duže vrijeme sarađuje s Integralom te da je sigurno bila njegova ideja javljanje na ovaj tender, a samo kako bi onemogućio Osijek-Koteks da dobije ovaj posao.
Iako su pritisci da se tender poništi bili jaki, Josip Draženović, tadašnji predsjednik Uprave HAC-a, odbijao je to učiniti uz obrazloženje kako nema formalnih razloga za to. Ali, on je smijenjen, a početkom decembra na njegovo mjesto dolazi Boris Huzjan koji 19. decembra 2017. poništava tender.
Kao razlog poništenja navedeno je da su u tenderskoj dokumentaciji utvrđene odredbe suprotne odredbama Zakona o javnoj nabavci. Dakle, HAC je sam poništio svoj tender uz obrazloženje da je protivzakonit. I to puna četiri mjeseca nakon što je raspisan! Sugovornici lista postavljaju pitanje zašto to nije učinjeno odmah? Upravo suprotno, u HAC-u su vrlo detaljno radili na njegovom provođenju. Od ponuditelja su tražili nadopune dokumentacije i obrazloženja što znači da su vrlo detaljno razmatrali ponude, a nisu vidjeli da im je tekst vlastitog tendera protivzakonit.
A onda se dogodio mali presedan. Na poništenje tendra DKOM-u se nisu žalili Integral i Massilia s finandijski najpovoljnijom ponudom već Osijek-Koteks. U svojoj žalbi oni traže poništenje odluke o poništenju tendera. Odnosno, da HAC donose odluku o izboru izvođača radova. Naime, u ovoj kompaniji, kako nam je kazao njen direktor Zoran Škorić, misle kako su na tender dali ispravnu ponudu.
I onda DKOM donosi kompromisno rješenje. Usvaja žalbu Osijek-Koteksa, nalaže HAC-u da im plati 100 000 kuna troškova žalbe, ali i poništava tender po službenoj dužnosti. Naime, DKOM tvrdi kako je HAC u tenderu propustio propisati da privredni subjekti koji se javljaju na tender kao reference za dosad izvršene radove mogu navesti iste ili slične radove predmetu nabavke. To se smatra jako bitnom povredom postupka javne nabavke zbog čega odluku o poništenju tendera u DKOM-u smatraju nezakonitom.
Nakon što jetender poništen mnogi smatraju kako je izgubljena još jedna godina za projekat izgradnje ove dionice, koja prema Planu građenja koji je usvojila Vlada mora biti završena 2020. godine. Prema njemu izgradnja objekata, čiji je rok izgradnje 24 mjeseca, mora započeti ove godine. A sada je sve upitno. Naime, HAC mora raspisati novi tender ali ne po pod istim kondicijama kao ovaj prošli s obzirom da svi oni koji su dali ponude na tender znaju sve cijene konkurencije. Zbog toga se tekst tendera mora izmijeniti dodavanjem novih stavaka, kao što je izgradnja dijela trase autoputa ili određivanje novih rokova.
U HAC-u se nadaju kako bi ovaj pravac mogli kandidovati za sufinansiranje iz fondova EU.
Izvor: Jutarnji list
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca