Connect with us

PRIVREDA

Privatne agencije usavršile kako iskoristiti siromašne građane EU

Objavljeno

 


ATINA – Privatne agencije za zapošljavanje nude nezaposlenim i zaduženim Grcima posao u nekoj od zemalja Evropske unije. Ali mnoge po dolasku na novi posao dočeka otrežnjenje.

Kao i mnogi Grci, i Nikos Varthimiadis je bez novca. Teret dugova je prošle godine ugušio njegovu malu pekaru, što je oca troje djece natjeralo da se pridruži moru nezaposlenih Grka. Ono što je uslijedilo bio je niz jednodnevnih, prolaznih zaposlenja. Za njega jednostavno nije bilo stalnog posla u zemlji s najvišom službenom stopom nezaposlenosti u Evropskoj uniji (20,9%).

Zato ga nije trebalo dugo nagovarati da krene trbuhom za kruhom privučen pričama poznanika i oglasima u lokalnim novinama koji radnicima iz Grčke u Češkoj (najniža stopa nezaposlenosti u EU, 2,4%) obećavaju minimalnu platu od 1.300 evra u pogonima jedne japanske firme u Kladnom, stotinak kilometara sjeverozapadno od Praga. Ali čitava priča se, nažalost, pokazala kao još jedan trik za prevaru očajnika.

“Kada smo došli tamo, ponudili su nam ugovor na 540 evra bez nadoknade za prekovremene i ostale povoljnosti koje su nam bile obećane”, govori Vartimiadis.

Bivši pekar i još neki drugi koji su se uputili u Češku odbili su da potpišu i vratili se u Grčku. Ali mnogi, pogotovo mlađi Grci, među kojima je stopa nezaposlenosti s 50% još osjetno viša, ostali su i pod tim uslovima. “U trenutku kada su nas ukrcali u rasklimani autobus koji nas je poveo na 40satni put do Češke, mnogima je bilo jasno da se radi o prevari. Ali šta da radiš: kada si očajan, zažmiriš na mnoge očigledne stvari”, kaže jedna od grčkih “gastarbajterki”, Kristina Neri.

Posao agencija koje navlače radnike cvjeta. Širom Evrope djeluje preko 55.000 agencija koje godišnje regrutuju stotine hiljeda radnika uglavnom u niskoplatežnom sektoru i za jednostavne poslove. Agencije idu na ruku poslodavcu, koji iskorištava fleksibilnu radnu snagu i profitira od izbjegavanja normalnih troškova rada. Dakle, pod uslovima koje lokalni radnici nikada ne bi prihvatili.

Reklama

“Smjestili su nas u prljave hotele pod ponižavajućim uslovima, koji nisu imali veze sa slikama koje je agencija objavila na svojoj grčkoj internetskoj stranici. Naravno da nije bilo ni medicinske zaštite”, priča grčka radnica Neri.

Kada je 28godišnja izučena frizerka navukla grip obrađujući automobilske gume u “Toyoda Gosei Czech” tvornici automobilskih dijelova u Kadanu, poručeno joj je da ako ode na bolovanja, odmah može pakovati kofere.

“Nekako sam još izgurala jedan dan, ali sam onda odustala. Nisam bila spremna uništiti zdravlje zbog ovog posla”, objašnjava Neri. I nije jedina. Većina ugovora predviđa ukidanje svih povlastica ili nadoknada ako se radni odnos prekine unutar prva tri mjeseca. Ali većina ne izdrži toliko dugo. “Nekako sam uspjela izvući 300 evra od plate i odmah sam za 90 evra kupila kartu za Grčku”, priča Neri.

Od početka krize 2009. gotovo pola miliona Grka je napustilo zemlju u potrazi za boljim poslom. Nezapamćeni odliv mozgova se, prema podacima grčke centralne banke, nastavlja. Uprkos tome, Vlada tvrdi da joj je uspio proboj iz siromaštva i privredne stagnacije. Najnovije statistike pokazuju pad stope nezaposlenosti sa 27 na 20 odsto. Ali i to znači gotovo trostruko višu vrijednost od EU prosjeka. A to će i dalje Grke tjerati na iseljavanje i u ruke beskrupuloznih posrednika.

“Ne žalim što sam otišla. Ali mi je žao svih tih 18godišnjaka i 19godišnjaka koji su uhvaćeni u te prevarantske klopke”, kaže Neri, koja u međuvremenu opet živi kod roditelja u Volosu, u središtu Grčke.

 

Reklama

Izvor: DW

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu