INVESTICIJE
Brza veza Sarajevo – Podgorica zapela „u proceduri“
Magistralni put Foča- Šćepan Polje, koji povezuje BiH sa Crnom Gorom, i ujedno je najkraća prometnica između Sarajeva i Podgorice, godinama je neprohodan i u izuzetno lošem stanju. Iako su nadležni tvrdili da je ovaj magistralni put jedan od prioriteta, Ministarstvo prometa i komunikacija BiH izradilo je projekt i apliciralo za sredstva, ali entitetsko Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske ipak je odlučilo, da se za svog, još uvijek aktuelnog mandata, ne bavi realizacijom istog, te izgradnju ovog magistralnog puta ostavi novoj vlasti.
Glavni projektat za “rješavanje” dionice Foča-Šćepan Polje dužine 21 kilometra izrađen je u novembru 2017. godine, a vrijednost istog procjenjena je između 69 i 71 milion eura. Nakon toga, iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH najavljeno je da će već 06.12. 2017. godine u Briselu, na prvoj sjednici Transportne zajednice, biti zatraženo povlačenje sredstava iz evropskih fondova za finansiranje ovog projekta. Resorni ministar Ismir Jusko bio je uvjeren da će se ovaj projekat i realizovati.
„Evropski komesar za transport Violeta Bulc je i ranije podržavala ove projekte i imamo razloga za optimizam i da tražimo sredstva od njih da pomognu u realizaciji. Finansiranje mosta Crna Gora plaća u svom dijelu, a BiH svoj dio“, rekao je Jusko.
Kako je i najavljeno, na sastanku ministarskog vijeća EU – Prometne zajednice Zapadnog Balkana, ministar Jusko je uručio aplikaciju za pribavljanje sredstava potrebnih za realizaciju projekta spajanja BiH sa Crnom Gorom.
„Komesarki Bulc su predstavljeni projekti i uručene aplikacije za tri projekta: Ruta 2A, rješenje pristupa graničnom prijelazu na cesti E-661, vrijednosti 1.022.055 eura, Ruta 2A, rješenje pristupa graničnom prijelazu na cesti E-661 za most Gradiška, vrijednosti 5.110.027 eura, i Ruta 2b, rekonstrukcija dionice ceste E-762, Brod na Drini (Foča) – Hum (Šćepan Polje), uključujući međudržavni most Bosna i Hercegovina – Crna Gora, vrijednosti 19.836.178 eura“, rekli su iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.
Obzirom da javnost nije informisana o tome šta se dalje dešavalo sa projektnom aplikacijom, Istinomjer je krajem 2017. godine upitio medijski upit Ministarstvu prometa i komunikacija BiH. Tada nam je u telefonskom razgovoru odgovoreno da će se tek nekad u februaru 2018. godine znati da li su Bosni i Hercegovini odobrena sredstva za koja je aplicirala u Briselu. U martu 2018. godine ponovo smo kontaktirali MPIK i tada nam je rečeno da je došlo do svojevrsnog zastoja u realizaciji ovog projekta, a da je “krivac” za to entitetsko Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske i Javno preduzeće “Putevi Republike Srpske”.
Da je došlo do svojevrsnog prolongiranja gradnje, uprkos tome što su predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj iskazali interes da finansijski proprate izgradnju ovog puta, potvrdio je naknadno i ministar saobraćaja i veza RS, Neđo Trninić.
Naime, Trninić je krajem jula ove godine izjavio da će izgradnja moderne saobraćajnice od Foče do Šćepan Polja “biti uvrštena u plan preduzeća ‘Putevi Republike Srpske’ za narednu godinu”.
„U fazi smo obezbjeđivanja grant sredstava od EU i Evropske komisije za taj put u visini od 20 odsto, a u svakom slučaju, dobili ta sredstva ili ne, taj put ćemo uvrstiti u plan prioriteta preduzeća „Putevi RS“ i raditi ga dogodine“, kazao je Trninić.
Nakon što je završen Glavni projekt izgradnje puta Foča – Šćepan Polje, koji je Evropska komisija finansirala iz programa IPA, isporučen je Javnom preduzeću ‘Putevi Republike Srpske’, koje još uvijek “provodi aktivnosti neophodne za rješavanje imovinskopravnih odnosa i pribavljanja građevinske dozvole”. Osim neriješenih imovinsko pravnih odnosa, realzaciju projekta usporila je i skorašnja inicijativa Ministarstva saobraćaja i veza RS “da se ovaj projekt dijelom finansira iz sredstava od GSM licenci” kao i njihovo zakašnjelo apliciranje Investicijskom okviru za Zapadni Balkan za dodjelu grant sredstava u iznosu 20% za realizaciju ovog projekta.
„Pokrenuli smo aktivnosti za realizaciju ovog projekta na način da smo Ministarstvu komunikacija i transpota BiH inicirali zaključivanje Sporazuma između Vijeća ministara BiH i Crne Gore o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Tare na magistralnom putu M-18, čija procedura je u toku, kao i inicijativu da se ovaj projekt dijelom finansira iz sredstava od GSM licenci. Također, aplicirano je u Investicijskom okviru za Zapadni Balkan za dodjelu grant sredstava u iznosu 20 posto za realizaciju ovog projekta, a imamo i podršku Evropske banke za obnovu i razvoj“, kazali su iz Ministarstva saobraćaja i veza.
Dakle, kada je upitanju realizacija projekta izgradnje magistralnog puta Foča- Šćepan Polje do sada je izrađena projektna dokumentaciju, a kreditni aranžman u svrhu izgradnje ovog magistralnog puta, za koji je BiH aplicirala, još uvijek čeka na odobrenje. Iako su predstavnici EBRD-a iskazali interesovanje da “finansijski proprate” izgradnju magistralnog puta Foča- Šćepan polje, Ministarstvu saobraćaja i veza RS ipak se nije žurilo da završe svoj dio posla.
Zbog svega navdenog, izgradnja moderne saobraćajnice od Foče do Šćepan Polja, na granici sa Crnom Gorom, sačekat će novu garnituru kako državnih, tako i entitetskih vlasti.
Izvor: Istinomjer.ba
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca