Connect with us

PRIVREDA

Pobuna lanaca supermarketa u EU: Privatne robne marke na udaru nove direktive

Objavljeno

 


Supermarket

Trgovački lanci u Evropskoj uniji usprotivili su se novoj direktivi koju priprema Evropska komisija, a kojom se, kako je navedeno u prijedlogu, žele okončati nepoštene poslovne prakse i pomoći malim biznismenima i poljoprivrednicima.

Novi prijedlog, koji je prošle nedjelje prošao Komitet za poljoprivredu Evropskog parlamenta, donosi dva amandmana četiri njemačka parlamentarca.

S jedne strane, prijedlozima se želi zabraniti maloprodavcima i trgovcima na veliko u EU da se spajaju u kupovne zajednice koje kombinuju visoku tržišnu moć. Ovo ne utiče samo na velike kupovne zadruge, već i na male lokalne provajdere.

U Austriji, na primjer, to bi uticalo na Nah & Frisch Grupe, dok u Njemačkoj Rewe vidi svoje strukture ozbiljno ugroženim, piše Standard.

S druge strane, Evropski parlament želi da zabrani trgovcima na malo da prisiljavaju svoje snabdjevače da zadovoljavaju standarde visokog kvaliteta za sopstvene brendove supermarketa.

Na primjer, za komercijalne etikete oni trenutno postavljaju kriterije za pesticide, genetički inženjering ili dobrobit životinja, koji su često daleko iznad zakonskih minimalnih standarda.

Reklama

Razlog za ovo je olakšanje za male proizvođače. Oni često imaju izbor da garantuju dampinške cijene za dilere pod svojim brendovima, povećaju standarde ili da odu sa police.

Ali, EU takođe želi da spriječi poplavu necertifikovanih marketinških oznaka u korist odobrenih državnih žigova. Cilj je više transparentnosti, neovisno o grupama.

Šef Spara Gerhard Dreksel je ogorčen i kritikuje Evropsku uniju. „To bi bila zabrana napretka društva uredbom“.
„Spar zarađuje 45 posto svoje prodaje sopstvenim brendovima, za koje propisuje recepte i cijene dobavljačima. Iako niko nije obavezan da radi sa Sparom, on tome pridaje naročitu pažnju“, ističe on.

Prehrambena grupa ima tržišni udio od 31% u Njemačkoj. Spar, po svojoj prirodi različit od proizvođača, uvjeren da je da je maloprodaja pokretač inovacija.

Za šefa lanca Rewe Lionela Souquea riječ je o „hvatanju lopova u bašti“ i „svi naši napori za više dobrobiti životinja i održivu potrošnju bili bi spriječeni.“

Sa njim se slaže i Rainer Will, šef trgovinskog udruženja koje zastupa interese lanaca supermarketa, koji smatra da je direktiva u kontradikciji sa zaštitom potrošača“.

Reklama

Greenpeace smatra da poljoprivrednici moraju biti zaštićeni širom EU protiv bilo kakvih nepoštenih trgovačkih praksi, ali i dodaje da to ne bi trebalo spriječiti više standarde hrane.

Othmar Karas, VP šef delegacije u Evropskom parlamentu, pak, ističe da su nove smjernice na pravom putu.

„Moramo biti oprezni da ne zaglavimo između poljoprivrednika i trgovaca“. Osim toga, definicija ekonomske zavisnosti mora biti pooštrena“, pa je jasno da mi ne promovišemo velike industrije“.

Ministarka poljoprivrede Elisabeth Kostinger naglašava da će standardi višeg kvaliteta i dalje biti mogući. Još nije odlučeno ništa, sve je na početku pregovora.

 

Izvor: Indikator.ba

Reklama

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu