INVESTICIJE
Simonov: Morski krak Turskog toka gotovo do decembra
BEOGRAD – Izgradnja morskog kraka Turskog toka veoma dobro napreduju tako da će biti završena već do početka ili polovine decembra, izjavio je danas Tanjugu osnivač i generalni direktor Državnog fonda za energetsku bezbjednost u Rusiji Konstantin Simonov.
On je potvrdio zainteresovanost Gasproma da nastavi gradnju Turskog toka prema Srbiji i dalje ka Mađarskoj i Austriji i naveo da je za tu rusku energetsku kompaniju mnogo bliža ruta nastavka Tuskog toga preko Bugaraske ka Srbiji, umjesto preko Grčke i Makedonije.
„Brzina gradnje Turskog toka je za svjetski rekord, za samo jedan dan je postavljeno više od šest kilometara cijevi, to je svjetski rekord. Tako da možemo da kažemo da će biti završen taj kraj do polovine decembra, a možda i do početka tog mjeseca“, rekao je Simonov.
Dodao je da će svakako gradnja biti gotova do kraja godine.
Kako kaže, najvažnije je pitanje kojom rutom će dalje ići kopnom.
„Ima više opcija da Turski tok isporučuje gas Srbiji i dalje Mađarskoj. Razmatrane su dvije opcije, da ide preko Grčke ili i Bugarske“, kazao je i podsjetio da je ove godine došlo do političkog problema između Rusije i Grčke i da je Grčka manje vjerovatna opcija jer to nije odluka Gasproma.
Simonov je kazao da je mađarski premijer Viktor Orban posjetio Moksvu nedavno i da je predsjednik Rusije Vladimir Putin tom prilikom donio odluku da Turski tok bude nastavljen u Mađarskoj.
Simonov dodaje da će gasovod biti nastavljen ka Austriji, zbog veoma važnog gasnog čvorišta Baumgartern.
„Mislim da nećemo imati političkih problema sa Bugarskom, Srbijom i Mađarskom u realizaciji tog projekta“, dodao je Simonov u izjavi za Tanjug.
On je prethodno na panelu Evropska mapa puta u energetici do 2050. godina, u okviru Sedmog Samita EU – jugoistočna Evropa, o održivom razvoju za Balkan – Srbija u vodećoj ulozi, u organizaciji londonskog Ekonomista, rekao da na Zapadnom Balkanu ne postoji dovoljna potrošnja gasa i da je jedan od razloga za to nedostatak infrastrukture.
Osvrnuo se na stanje u sektoru gasnog snabdijevanja u regionu i rekao da je Gasprom želio da gradi infrastrukturu u ovom regionu – Južni tok, ali da je taj projekat ukinut.
Govoreći o izgradnji podzemnih objekata za skladištenje tečnog gasa, kaže da je 70 procenata tih terminala za skladištenje prazno i da nisu u funkciji, a Evropa, ukazuje, s druge strane želi još takvih terminala da gradi.
„Želimo da se ostvari razdvajanje biznisa od politike. Kada pogledamo odnose Rusije i Turske, bili smo prijatelji prije novembra 2015, onda posle ovog slučaja sa avionom, Putin je rekao da je Turska neprijatelj broj jedan Rusije i sada se ponovo sve vraća u normalu i Putin i Erdogan se često sastaju“.
Krajem avgusta je objavljeno da je Gasprom već izgradio 80 odsto Turskog toka.
Gasovod će imati dva kraka, kapaciteta od po 15,75 milijardi kubnih metara gasa godišnje, pri čemu je prvi krak namijenjen potrebama Turske, dok je drugi za potrebe južne i jugoistočne Evrope.
Zamjenik direktora Gasproma Aleksandar Medvedev je izjavio da će u bliskoj budućnosti biti donijeta konačna odluku o ruti drugog kraka „Turskog toka” za snabdijevanje gasom zemalja u južnoj i jugoistočnoj Evropi.
Miler je ranije rekao da bi prirodni gas koji će se isporučivati preko drugog kraka gasovoda „Turski tok” mogao da poteče kroz gasne transmisione sisteme Bugarske, Srbije i Mađarske početkom 2020. godine.
Gasprom je u maju 2017. godine započeo izgradnju 930 kilometara duge morske dionice gasovoda, dok će kopneni dio na teritoriji Turske biti dug 180 kilometara.
Gasprom i turska vlada su krajem maja potpisali protokol o kopnenom dijelu gasovoda „Turski tok” za isporuke ruskog gasa evropskim potrošačima.
Na panelu je profesor ekonomije na Istanbulskom univerzitetu Cidem Borke Tunali rekla da zemlje u regionu jugoistočne Evrope najviše troše naftu u ukupnoj potrošnji energenata, dok je gas na tećem mjestu.
Kako kaže, to povećava njihovu ranjivost i ugrožava energetsku bezbjednost, zbog čega je važna diverzifikacija izvora snabdijevanja.
Tunali ističe da je u tom smislu značajan i projekat gradnje južnog gasnog koridora koji će obezbijediti azerbeđžanski gas za zemlje jugoistočne Evrope i podići konkurentnost tržišta energenata.
Izvor: Tanjug
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca