FINANSIJE
Za IPA 2019 državni program pomoći u BiH alocirano 86,9 miliona evra
Za IPA 2019 državni program pomoći u BiH alocirano je 86,9 miliona evra i u toku je priprema projektnih prijedloga za podnošenje Evropskoj komisiji, potvrđeno je iz Direkcije za evropske integracije BiH za portal Akta.ba.
U 2019. godini će biti finalizirana dva poziva za tehničku pomoć u okviru WBIF i jedan poziv za sufinansiranje investicijskih projekata, a visina odobrenih grant sredstava ovisi o kvalitetu i spremnosti aplikacija.
„U okviru programa teritorijalne saradnje za 2019. godinu planirana je objava drugog poziva za program prekogranične saradnje Srbija – BiH za koji je alocirano 3,4 miliona evra i trećeg poziva za Dunavski transnacionalni programa. U januaru se očekuje i zatvaranje dva poziva, koja su otvorena krajem 2018. godine. Riječ je o drugom pozivu za program prekogranične suradnje BiH – Crna Gora i trećem pozivu za Mediteranski transnacionalni program – MED“, navode iz Direkcije.
Pored toga, BiH će nastaviti dobivati i podršku kroz višedržavnu IPA II koja odgovara na zajedničke potrebe zemalja korisnica IPA II te je i finansijska alokacija zajednička, a nastavit će se sudjelovanje u programima EU.
SREDSTVA OPERATIVNA NAKON POTPISIVANJA FINANSIJSKOG SPORAZUMA
Na pitanje koliko je natječaja za dodjelu sredstava iz pretpristupnih fondova u 2018. godini bilo realizirano, iz Direkcije nam kažu da je u protekloj godini BiH pripremila projekte u okviru IPA 2018 programa koje je Evropska komisija odobrila, a njihova ukupna vrijednost je 71.282.832 evra.
Ova sredstva će postati operativna za ugovaranje koje će provoditi Delegacija EU u BiH u 2019. godini nakon potpisivanja finansijskog sporazuma s Evropskom komisijom.
„Radi se o projektima u oblastima pravde, unutrašnjih poslova, poljoprivrede i ruralnog razvoja, okoliša, trgovine, deminiranja, ravnopravnosti spolova, podrške učešću u programima EU kao i podrške Programu ekonomskih reformi i vidljivosti EU integracija. BiH je u direktnom režimu upravljanja predpristupnom pomoći, što znači da tenderske postupke, ugovaranje, isplatu i praćenje provedbe projekata obavlja Delegacija EU u BiH“, kažu nam u Direkciji.
Također, u okviru Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) Bosni i Hercegovini je tokom 2018. godine odobreno šest grant aplikacija za sufinansiranje investicijskih projekata, a po pozivima iz 2016. i 2017. godine.
„Ukupna vrijednost odobrenih grant aplikacija je 79,9 miliona evra i sve se odnose na oblast transporta. Odobreno je i pet grant aplikacija tehničke pomoći, tri u oblasti transporta i dvije u oblasti zaštite okoliša, u iznosu od 12 miliona evra. Završen je 4. poziv za sufinanciranje investicijskih projekata u okviru kojeg je BiH predložila 13 projekata, o kojima će se odlučivati u 2019. godini“, rečeno je za naš portal.
Pored toga, BiH učestvuje u šest programa teritorijalne saradnje. Ovi programi se implementiraju uglavnom putem javnih poziva za podnošenje projektnih prijedloga koji se periodično objavljuju. Tako je u 2018. godini za trilateralni program Hrvatska – BiH – Crna Gora završen drugi poziv i slijedi evaluacija dostavljenih projektnih prijedloga.
Raspoloživa sredstva za ovaj poziv iznose oko 26 miliona evra.
„U okviru programa prekogranične suradnje Srbija – BiH završena je evaluacija projektnih prijedloga dostavljenih u okviru prvog poziva, a za njega je alocirano 5,4 miliona evra. Također, realiziran je i drugi poziv za Jadransko – jonski transnacionalni program – ADRION i u toku je evaluacija dostavljenih projekata“, kažu nam iz Direkcije.
IPA II ZAHTJEVA SEKTORSKI PRISTUP
Inače, sredstva predpristupne pomoći EU mogu pružiti dodatni poticaj naporima zemlje usmjernim na postizanje većeg privrednog rasta. Sredstvima EU su do sada podržana mala i srednja preduzeća u preuzimanju standarda EU u različitim oblastima, a bila su usmjerena i na neke specifične potrebe. Podrška je bila pružena u vidu obuka, grantova i nabavke opreme. EU je podržala i jačanje institucionalnog i zakonodavnog okvira, uključujući poboljšanje poslovnog okruženja i olakšavanje trgovine robama i uslugama.
U periodu 2014.-2018. EU je kroz IPA II alocirala oko 40 miliona evra za implementaciju navedenih mjera.
U okviru IPA II za period 2014-2020 kroz državne pakete za BiH alocirana su ukupno 552 miliona evra i to: IPA 2014 – 22,581 miliona evra, IPA 2014 specijalne mjere za oporavak i zaštitu od poplava – 51 milion evra, IPA 2015 – 37,2 miliona evra, IPA 2016 – 47 miliona evra, IPA 2017 – 60,3 miliona evra i IPA 2018 – 71,28 miliona evra. Također, u toku je priprema projektnih prijedloga za podnošenje Evropskoj komisiji za preostala sredstva iz IPA 2019 i IPA 2020 u ukupnom iznosu od oko 179 miliona evra.
„Kako je BiH u direktnom režimu upravljanja predpristupnom pomoći, podatke o ugovaranju i isplati sredstva iz programa za koje su potpisani financijski sporazumi ima Delegacija EU u BiH“, ističu iz DEI.
Također, podacima o ugovaranju i isplati sredstava za projekte iz državnih programa IPA II za koje su potpisani financijski sporazumi raspolaže Delegacija EU u BiH.
Podcrtavaju da je bitno podsjetiti da se nakon što Evropska komisija odobri godišnji program pomoći, potpisuje financijski sporazum, te da se to u pravilu ne događa iste godine na koju se doznačeni novac odnosi. Projekti moraju biti ugovoreni najkasnije dvije, odnosno tri godine od potpisivanja financijskog sporazuma, a isplaćeni najkasnije dvije, odnosno tri godine od ugovaranja.
Govoreći o uslovima uključenja u IPA II, te usvajanju neophodnih strategija za BiH, navode da korištenje IPA II zahtjeva sektorski pristup, a uslov za njegovu primjenu je postojanje cjelodržavnih sektorskih strategija.
„Zato je prije usvajanja cjelodržavnih strategija u određenim sektorima kao što su transport, okoliš, energija te poljoprivreda i ruralni razvoj, BiH mogla aplicirati za vrlo ograničene iznose IPA sredstava. Nakon usvajanja ‘Strateškog plana ruralnog razvoja BiH (2018. – 2021.) – Okvirni dokument’ početkom 2018. godine, BiH je dobila pristup sredstvima IPA II i u ovoj oblasti. U okviru državnog programa pomoći IPA 2018 za ovaj sektor je alocirano 30 miliona evra“, poručuju iz Direkcije.
Podsjećaju da je Delegacija EU u BiH objavila poziv za izražavanje interesa za implementaciju dijela ovog projekta, u iznosu od 20 miliona evra (u vidu tehničke pomoći i grant podrške) i zatvara se krajem januara 2019. godine.
Po okončanju ove procedure, odabrani implementator će realizirati projekat uključujući objave poziva za grantove.
Izvor: Akta.ba
Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 28.222.037 KM. U sklopu 66 transakcija ukupno je prometovano 19.105 vrijednosnih papira.
Danas je održana 75. aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine s rokom dospjeća od 6 mjeseci. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 2.845 trezorskih zapisa, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 27.954.184 KM.
- Vrijednost BIFX-a je pala za 0,28 indeksnih poena na 668,44 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 %
- Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,63 indeksna poena na 943,98 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,07 %
- Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 3,58 indeksnih poena na 1.883,42 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,19 %
- Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 5,66 indeksnih poena na 10.626,51 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,05 %
- Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 1,17 indeksnih poena na 17.334,92 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 %
- Na Kotaciji privrednih društava i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.
Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2 ) u iznosu od 220,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 500 dionica. Kurs ovog fonda iznosio je 0,44 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 173.827,59 KM; u sklopu 15 transakcija prometovano je 5.534 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2 ) u iznosu od 131.325,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 51,50 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta IGMAN DD KONJIC (simbol IGKCRK3 ) u iznosu od 1.870,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 11 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 170,00 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.
Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2) od 3,00 % i dostigle su cijenu od 51,50 KM, dok je dnevni pad registrirao ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2) od 2,22 % sa cijenom od 0,44 KM.
Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta:
– BROVIS DD VISOKO (simbol: BROVRK2) u vrijednosti od 91.935,00 KM, u sklopu 33 transakcije prometovano je 10.215 dionica.
Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, pale su opet danas na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.
Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.
Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.
To se desilo nakon odluke kompanije da ne isplati polovinu zarade dioničarima. Iz firme je nedugo nakon toga rečeno da je riječ o kratkoročnom padu te da će se vrijednost dionica brzo vratiti na stari nivo, ali se to nikad nije desilo, a pad vrijednosti se nastavio sve do danas. Prije toga vrijednost kompanije je bila oko 800 miliona maraka.
Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto preko 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.
Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.
Ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije. Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara.
Mtel je većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, iza kojeg stoji država Srbija.
Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj biće 900 KM, odlučila je Vlada Republike Srpske.
Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekononsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da Vlada, bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u Srpskoj, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade Srpske, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.
Odgovarajući na pitanje: Kako Vlada Republike Srpske planira pomoći poslodavcima koji neće moći izdržati povećanje minimalca na 900 maraka?, Egić je kazao da ne može da kaže tačno kako.
„Uvjereni smo da će to biti jako mali poslodavaca. Prema Zakonu o radu najniža plata se isplaćuje samo ako radnik ne može svojim radom da nadomjesti tu platu. A znamo svi da svi radnici više zarađuju, a plaćeni su, bar po minimalcu. To smo znali utvrditi kad bi inspekcije išle po preduzećima. To je ta siva zona, koju moramo da iskorijenimo i očistimo„, naglasio je on.
„Nije uračunat topli obrok i prevoz u najnižu platu“ , poručio je Egić, odgovarajući na ovo pitanje.
Podsjećamo, prvo je predsjednik Srpske Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 maraka, nakon čega je krenulo licitiranje.
Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.
Pominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.
On je rekao da će od januara 2024. biti uveden jedinstven borački dodatak od tri KM za sve boračke kategorije, od prve do sedme.
To se, podsjetimo, odnosi na sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava, minimalno mjesec dana.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca