Connect with us

PRIVREDA

EU podržava preduzeća da postanu otpornija na poplave

Objavljeno

 


GIZ

Da li je preduzeće definisalo plan evakuacije radnika u slučaju poplave i ko je zadužen da ga inicira? Da li su uspostavljene procedure za isključivanje i izmještanje opreme, proizvoda i repromaterijala? Na koji način se objekti mogu zaštititi od vode? Ova i brojna druga pitanja preduzeća su analizirala u okviru aktivnosti izrade planova za otpornost na poplave koja se sprovodi uz finansijsku pomoć Evropske unije i Vlade Njemačke.

Trideset jedno bosanskohercegovačko preduzeće trenutno radi na izradi akcionih planova kojim će definisati mjere prevencije kao i procedure za vrijeme i nakon poplava u svojim preduzećima. Ovi akcioni planovi će im pomoći da odrede korake koje trebaju poduzeti u slučaju da se ustanovi opasnost od poplava.

Preduzeća će također pripremiti komunikacijske planove i osposobiti radnike u oblasti zaštite od poplava kako bi se povećala njihova spremnost za ovu opasnost i time povećale šanse za zaštitu ljudskih života, infrastrukture i opreme. Ova aktivnost nije usmjerena samo na preduzeća pogođena poplavama u 2014. godini, već i na preduzeća koja se nalaze u područjima izloženim riziku od poplava i žele djelovati preventivno.

„Učinak poplava se posebno negativno odrazio na mala i srednja preduzeća, dijelom i zbog nepostojanja internih mehanizama za upravljanje rizikom“, ističe menadžerica EU ProLocal programa Karin Hoerhan. Dodaje da je do sada kroz EU ProLocal dodijeljeno 3 miliona eura bespovratnih sredstava preduzećima uz pomoć kojih su, između ostalog, nabavili i novu opremu. „Stoga, ova aktivnost predstavlja i podršku za održanje ostvarenog napretka“, navodi ona.

„Cromex“ iz Prijedora je na ovu aktivnost motivisalo iskustvo iz 2014., kada su pretrpjeli manje štete uslijed poplavnog vala. Oporavili su se, modernizirali opremu i unaprijedili poslovanje čiji kontinuitet žele održati u slučaju novih nepogoda. „Naš akcioni plan je iskaz odlučnosti da naredni put pružimo efikasniji odgovor na poplave i predstavlja kombinaciju lekcija naučenih iz vlastitog, nemilog iskustva i stručne pomoći eksperata“, kaže direktor Enes Pehlić.

Reklama

Osim ljudi, objekata i opreme, vlasnik preduzeća „Jelena“ iz Kozarske Dubice MarkoVlajsević posebnu pažnju je posvetio izradi akcionog plana za zaštitu nasada žitarica, koji su najizloženiji riziku od plavljenja. „Uvjereni smo u značaj dobro pripremljenog akcionog plana, jer njegovom dosljednom sprovedbom sigurno možemo prevenirati sve što je u našoj moći. Radnici su upućeni u detalje, i svako je upoznat sa svojim zadatkom u slučaju poplava“, objašnjava Vlajsević.

EU ProLocal je razvio Vodič za prevenciju i bolji odgovor na poplave za mala i srednja preduzeća u BiH, koji pruža pregled praktičnih mjera kako spriječiti ili ublažiti štetu, kao i set naljepnica za označavanje opreme s uputama o najbitnijim aktivnostima koje treba poduzeti u slučaju poplava. Vodič je dostupan na http://eu-prolocal.ba/odrzivi-oporavak/ .

EU ProLocal finansira Evropska unija sa 9 miliona eura i Vlada Republike Njemačke sa dodatna 4 miliona eura. Program implementira GIZ BiH.

 

Izvor: Akta.ba

Reklama

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu