FINANSIJE
Tržišni i regulatorni izazovi nisu smetnja – banke profitabilnije od telekoma
Iako okruženje za poslovanje nije najbolje, bankama ide dobro. Sudeći po objavljenim podacima o ostvarenom profitu nikada bolje.
Ukupan profit bankarskog sektora porastao je na 367,1 milion KM, što je 31 milion KM više nego godinu ranije.
Izazovi poslovanja u uslovima negativnih kamatnih stopa, usklađivanja regulatornog okvira sa evropskim, primjena novih međunarodnih računovodstvenih standarda – sve to nije omelo banke da podignu nivo profitabilnosti.
Sada su neke od vodećih banaka po dobiti prestigle vodeće telekome (najveća, UniCredit banka d.d. Mostar upravo je izvijestila o dobiti u 2018. od čak 97,2 miliona KM).
Pokazatelji profitabilnoati dostigli su nivoe kojim mogu biti zadovoljni i strani vlasnici podružnica u BiH, banke-majke iz inostranstva.
No, ako je bankama ružičasto ostatku ekonomije i nije baš, pa ni njihovim brojnim klijentima. Stoga, malo analitičkog „kopanja“ po poslovnom uspjehu banaka, može otkriti neke „šarene“ činjenice.
Ekonomski rast u BiH ustalio se na oko 3 posto, a podržava ga kreditni rast koji se kreće na nivou 6 posto.
Ovakav kreditni rast, iako ohrabrujući nakon što je u jednom periodu bio gotovo zaustavljen, nedovoljan je da značajnije podrži ekonomske aktivnosti u zemlji. Tim prije što kreditiranje privatnih preduzeća, odnosno realnog sektora bilježi manji rast nego pozajmljivanje novca državi i stanovništvu. A poznato je da bez kreditiranja realnog sektora nema ni nove vrijednosti i posljedično rasta BDP-a.
Kreditnom rastu najviše doprinosi rast kredita stanovništvu, a koji iznosi 7 posto. Ovi krediti čine 47,4 posto ukupnih kredita, a ubjedljivu većinu od 75,6 posto kredita datih stanovništvu čine potrošački nenamjenski krediti, čime se stimulira potrošnja. Ne treba ispustiti iz vida i činjencu da je većina kredita na dugi rok otplate.
Banke su svoje ponude jako usmjerile prema sektoru stanovništva, o čemu svjedoči i veliki broj reklamnih ponuda, kao i uvođenje takozvanih „brzih“ kredita. Ovih dana je guverner Hrvatske Boris Vujčić upozorio na rizike „impulzivnog“ uzimanja kredita koji nisu osigurani i na njihov brzi rast, a što jednim dijelom može važiti i za Bosnu i Hercegovinu.
Osim automatizacije i manje potrebnih dokumenata, brze kredite omogućavaju i niži kreditni standardi jer će banke u nekim slučajevima odobriti skuplji, za potrošače nepovoljniji nenamjenski kredit, čak i ako procijene da potrošač nije kreditno sposoban za, recimo, stambeni kredit istog iznosa i ročnosti.
Nakon perioda rigidnih uslova za odobranje kredita uvedenih nakon pojave finansijske i ekonomske krize 2008., očgledno da se uzde lagano popuštaju, a čemu pogoduje i činjenica da je udio loših kredita u BiH pao na nivo ispod 10 posto te da su oni postali manji teret nego što je to svojedobno bilo. U nekim bankama njihov udio je i ispod 5 posto.
Ovo je samo jedan od ventila kojim banke žele generisati svoj rast i podići svoje profite u uslovima negativnih kamatnih stopa.
Drugi su naknade i provizije koje su u posljednjih dvije-tri godine imale snažan tempo rasta i kojima su banke vrlo jednostavno nadoknađivale prihode koje „gube“ na kamatama. Nažalost, naknade, koje su na godišnjem nivou bilježile i „debele“ dvocifrene stope rasta najčešće su podizane bez ekonomski opravdanih razloga.
Sve je za banke još uvijek dobro, dok se sadašnje tržišne okolnosti ne promijene. Nove turbulencije mogu nastati u nekom budućem vremenu kada se efekti današnjih poslovnih odluka banaka budu refelektirali na njih same i njihove klijente.
Iako su i u prethodnoj krizi banke pokazale otpornost i našle načine da unutrašnjim restrukturiranjem, optimizacijom poslovanja i unapređenjima usluga prevaziđu teškoće, to ne znači da neće biti određenih izazova u budućnosti.
Stanje se bitno promijenilo jer su neki izvori rasta već isrcrpljeni, regulatorni okvir je bremenit, a okruženje negativnog euribora jednom će biti napušteno.
Regulatorni okvir, a koji sada uključuje i anticipaciju mogućih rizika i opasnosti, steže banke da ne bi ponovile greške iz ranije prošlosti, ali se takođe postavlja i pitanje generiranja daljeg profita u takvim uslovima, koji sudeći po poslovnom ponašanju banaka sa svakom novog godinom jednostavno „mora“ biti veći nego što je bio.
Kako će se situacija razvijati i kakav odnos banaka i klijenata biti kada euribor počne rasti također je otvoreno pitanje, a poznato je da je više od polovine kredita indeksirano u evropskoj valuti.
Digitalizacija koja je na sceni trenutno otvara polja konkurentskih prednosti, ali što će biti sa bankama u tržišnoj utakmici sa fintechima teško je predvidjeti.
Neki proroci kažu da će nam trebati bankarstvo, ali ne nužno i banke.
Kad je BiH u pitanju fintech, online banke, subjekti koji nude instant plaćanja još nisu ukorijenjeni, tako da banke još uvijek nemaju konkurenciju.
Banke su u BiH još uvijek (uz MKO) jedine „crkve, džamije, singagoge“ u kojima se moramo „pomoliti“ ukoliko želimo kredit ili neku drugu finansijsku uslugu, jer nismo dozvolili konkurenciju štedionica, šteditno-kreditnih zadruga, ali ni usluga plaćanja putem telekoma i slično.
Ne samo što, prema upozorenju ekonomista, na takvom pravnom monopolu trgovačkih banaka nema razvoja, nego su klijenti oštećeni za veću konkurenciju a time i raznovrsnije i jeftinije usluge.
Izvor: Indikator.ba
Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 28.222.037 KM. U sklopu 66 transakcija ukupno je prometovano 19.105 vrijednosnih papira.
Danas je održana 75. aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine s rokom dospjeća od 6 mjeseci. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 2.845 trezorskih zapisa, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 27.954.184 KM.
- Vrijednost BIFX-a je pala za 0,28 indeksnih poena na 668,44 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 %
- Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,63 indeksna poena na 943,98 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,07 %
- Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 3,58 indeksnih poena na 1.883,42 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,19 %
- Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 5,66 indeksnih poena na 10.626,51 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,05 %
- Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 1,17 indeksnih poena na 17.334,92 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 %
- Na Kotaciji privrednih društava i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.
Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2 ) u iznosu od 220,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 500 dionica. Kurs ovog fonda iznosio je 0,44 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 173.827,59 KM; u sklopu 15 transakcija prometovano je 5.534 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2 ) u iznosu od 131.325,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 51,50 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta IGMAN DD KONJIC (simbol IGKCRK3 ) u iznosu od 1.870,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 11 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 170,00 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.
Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2) od 3,00 % i dostigle su cijenu od 51,50 KM, dok je dnevni pad registrirao ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2) od 2,22 % sa cijenom od 0,44 KM.
Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta:
– BROVIS DD VISOKO (simbol: BROVRK2) u vrijednosti od 91.935,00 KM, u sklopu 33 transakcije prometovano je 10.215 dionica.
Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, pale su opet danas na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.
Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.
Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.
To se desilo nakon odluke kompanije da ne isplati polovinu zarade dioničarima. Iz firme je nedugo nakon toga rečeno da je riječ o kratkoročnom padu te da će se vrijednost dionica brzo vratiti na stari nivo, ali se to nikad nije desilo, a pad vrijednosti se nastavio sve do danas. Prije toga vrijednost kompanije je bila oko 800 miliona maraka.
Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto preko 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.
Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.
Ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije. Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara.
Mtel je većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, iza kojeg stoji država Srbija.
Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj biće 900 KM, odlučila je Vlada Republike Srpske.
Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekononsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da Vlada, bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u Srpskoj, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade Srpske, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.
Odgovarajući na pitanje: Kako Vlada Republike Srpske planira pomoći poslodavcima koji neće moći izdržati povećanje minimalca na 900 maraka?, Egić je kazao da ne može da kaže tačno kako.
„Uvjereni smo da će to biti jako mali poslodavaca. Prema Zakonu o radu najniža plata se isplaćuje samo ako radnik ne može svojim radom da nadomjesti tu platu. A znamo svi da svi radnici više zarađuju, a plaćeni su, bar po minimalcu. To smo znali utvrditi kad bi inspekcije išle po preduzećima. To je ta siva zona, koju moramo da iskorijenimo i očistimo„, naglasio je on.
„Nije uračunat topli obrok i prevoz u najnižu platu“ , poručio je Egić, odgovarajući na ovo pitanje.
Podsjećamo, prvo je predsjednik Srpske Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 maraka, nakon čega je krenulo licitiranje.
Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.
Pominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.
On je rekao da će od januara 2024. biti uveden jedinstven borački dodatak od tri KM za sve boračke kategorije, od prve do sedme.
To se, podsjetimo, odnosi na sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava, minimalno mjesec dana.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca