INVESTICIJE
Norveška namjerava graditi plutajuće podvodne tunele
U cilju da bolje poveže jug sa sjeverom zemlje, Norveška se odlučila na veliki infrastrukturni projekat koji će podrazumijevati izgradnju i plutajućih podvodnih tunela.
Norveška je prepoznatljiva po veličanstvenim glečerima, fjordovima i planinama. Prirodno okruženje ove zemlje ostavlja bez daha. Ali, to ima i svoje nedostatke. Naročito onda kada želite putovati kroz ovu zemlju – putovati nije lako.
Ova skandinavska zemlja sa 5,3 miliona stanovnika ima više od hiljadu fjordova. Od grada na jugu zemlje Kristiansanda do onog na sjeveru Trondheimu je potrebno putovati 21 sat. Na tom dugom putovanju je potrebno koristiti prevoz trajektom sedam puta.
Obzirom na prethodno rečeno, norveška vlast je odlučila da izdvoji 40 milijardi dolara za izgradnju infrastrukture, a s ciljem da prevoz trajektom postane prošlost.
Da bi se ostvario taj cilj, bit će potrebno izgraditi nekoliko mostova i jednog tunela koji će biti najdublji u svijetu. Bit će izgrađen kroz stijenu na dubini od 392 metra, a planirana dužina je 27 kilometara.
Izgradnja ovog tunela nije najambiciozniji plan norveške vlasti. Najveći izazov će biti kako izgraditi podvodne plutajuće tunele na dubini od 30 metara. Prema pisanju CNN-a, Norveška bi mogla pobjediti u utrci izgradnje ove vrste infrastrukture. Konkurenti su joj Kina, Južna Koreja i Italija – države koje također namjeravaju izgraditi podvodne plutajuće tunele.
Vlast ove skandinavske države procjenjuje da bi tuneli trebali biti igrađeni do 2050. godine.
Da bi bilo jasno zašto Norvežani žele izgraditi tunele, potrebno je znati kako izgleda putovanje automobilom od juga ka sjeveru zemlje. Naime, dva dijela Norveške su povezani saobraćajnicom koja se smatra ključnom za ovu državu.
Putuje se autoputem, magistralnim saobraćajnicama i trajektima. Više od 50 posto dobara se prevozi ovim putem. Najviše vremena oduzima putovanje trajektima.
Projekt menadžer Kjersti Kvalheim Dunham je istakao da će tuneli i ostatak infrastrukture koristiti potrebama lokalnog stanovništva, kao i komercijalnim potrebama.
Osim toga, planirana je izgradnja visećih i plutajućih mostova. Plutajući mostovi nisu novitet. Oni već postoje u Norveškoj i Sjedinjenim Američkim Državama.
Izgradnja pomenutih objekata neće značiti bilo koju vrste građevinske intervencije na fjordovima čija dubina može biti od jednog do pet kilometara. Morsko dno bi bilo i previše duboko za izgradnju konvencionalnih podvodnih tunela ili da bi se položili temelji za izgradnju visećih mostova. Plutajući mostovi neće biti upotrebljivi u ekstremnim vremenskim uslovima kao što su jaki talasi i valovi.
CNN podsjeća da podvodni plutajući tuneli nisu novitet u građevinarstvu. Britanski arhitekta Edward Reed je 1882. godine predlagao izgradnju takvog tunela ispod Engleskog kanala. Ali, njegov prijedlog nije prihvaćen.
Plutajući tuneli i nije baš prikladan naziv. Zapravo je riječ o tunelima povezanim sa kablovima koji su pričvršćeni za morsko dno ili za pontone. U njihovoj izgradnji se koristi materijal koji se upotrebljava u izgradnji konvencionalnih tunela – beton.
Inžinjerka Arianna Minoretti je kao najveće rizike u izgradnji ovih tunela navela eksplozije, mogućnost izbijanja požara i različite vrste opterećenja. Da bi se rizici smanjili, angažovani su norveški Univerzitet za nauku i tehnologiju i Centar za naprednu analizu struktura.
Oni će provjeriti kako se betonska konstrukcija tunela ponaša uslijed eksploziva. Provjere će pokazati šta će se desiti uslijed eksplozije unutar tunela.
U saradnji sa norveškom mornaricom će se testirati i udarci podmornice u tunel.
Konačne lokacije za podvodne plutajuće tunele nisu određene, ali će to biti određeno u narednih 30 godina, poručila je inžinjerka Minoretti.
Izvor: Akta.ba
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Miroslav Mišković zvanično osnovao novu firmu u Sarajevu, kreće s velikim biznisom
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca