PRIVREDA
Švedska podrška za mala i srednja preduzeća u BiH
Upravljanje kvalitetom jedan je od osnovnih problema za firme koje se bave metalopreradom, te izvoze ili rade sa firmama čiji se proizvodi plasiraju na EU ili svjetsko tržište.
Upravo tražeći rješenje za taj problem firma „Mag-mal“ iz Srebrenice, proizvođač alata za brizganje plastike, prijavila se ljetos za bespovratnu podršku firmama u sklopu drugog prošlogodišnjeg poziva projekta “Challenge to Change”, koji su u BiH uspostavili i finansiraju Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju i Ambasada Švedske.
– Prijavili smo se sa idejom uvođenja procesa povratnog inženjerstva i proizvodnog mjerenja kao ključnih tačaka za dalji proboj firme na regionalnom, EU i svjetskom tržištu. Ino kupci najčešće imaju zamjerke na krajnji proizvod, a koje se odnose na tačnost dobijenog komada odnosno alata, naročito kada su u pitanju tolerancije. Proizvod u mašinstvu se analizira i ispituje višestruko, naročito tolerancije. Potreba za ovim inovativnim procesom je više nego velika. Problem postizanja i poštovanja tolerancija prilikom izrade proizvoda u mašinskoj obradi je od krucijalnog značaja, kako za kupce tako i za proizvođače. Ovo se odnosi na sve vrste mašinske obrade, a naročito su važne tolerancije u automobilskoj industriji. U tom smislu „Mag-mal“, želeći da usavrši svoj proces kontrole kvaliteta proizvoda, planira nabavku „ATOS Triple Scan uređaja“. On spada u skenere treće generacije i jedan je od najboljih industrijskih skenera – objašnjava Slaviša Čanić, finansijski menadžer ovog preduzeća koje posluje od 2014. godine.
Pokrivena trećina troškova
Glavni kupci njihovih proizvoda su upravo iz oblasti autoindustrije, na koje odlazi 90 odsto proizvodnih kapaciteta.
– Prvenstveno se bavimo konstrukcijom i izradom alata za brizganje plastičnih dijelova, alata za plastično deformisanje lima i alata za izradu pakovanja za konditorske proizvode. Pored izrade alata, u našim pogonima se brizgaju pozicije za autoindustriju, elektroindustriju, građevinarstvo i industriju namještaja, a sve u skladu s propisima evropskih standarda i prema zahtjevima kupaca. Naši klijenti su trenutno iz BiH, Njemačke, Srbije, ali je planirano i dalje proširenje na tržište EU – kaže Čanić.
Jednokratna finansijska podrška iz „Challenge“ fonda pokriće 33 odsto troškova nabavke opreme, obuke za zaposlene i zapošljavanje šest novih radnika u sklopu ovog projekta.
– To je podrška za prevazilaženje nesigurnosti i rizika koje uključuju inovacije, istraživanje i razvoj. Projekat funkcioniše na principu kofinansiranja aktivnosti pri čemu firma finansira 67 odsto projektnih aktivnosti, a ostalo se finansira iz fonda – dodaje on.
Nova radna mjesta
Za ovu vrstu fonda saznali su posredstvom ljudi iz Republičke agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, te Sarajevske regionalne razvojne agencije SERDA, koji provode ovaj projekat.
Sertifikati za firme koje su dobile podršku u drugoj fazi projekta dodijeljeni su nedavno, a na poziv je podneseno ukupno 599 prijedloga projekata.
– Uslove drugog javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava iz “Challenge to Change” projekta ispunila su ukupno 34 poslovna subjekta iz BiH. Za realizaciju je iz “Challenge” fonda izdvojeno 836.000 evra, dok je ukupna vrijednost predloženih projekata više od 2,4 miliona evra. Realizacijom ovih projekata obezbijeđeno je 222 novih radnih mjesta, dok će se uticati na zadržavanje 1.175 postojećih radnih mjesta – kaže Daliborka Gavrilović-Kujundžić iz RARS.
Od toga je 11 firmi iz Srpske, u kojima će biti obezbijeđeno 71 novo radno mjesto u oblastima ekologije, poljoprivrede, drvoprerade, industrije plastike, energetike i turizma.
Evaluacija
Među njima je i firma “Elektro tim” iz Banjaluke čiji je predstavnik Zoran Kiza istakao da se ideja koju su prijavili na ovaj poziv bazira na dugogodišnjem poslu – izradi novogodišnjih ukrasa.
– Ideja je da iskoristimo plastičnu ambalažu, koja se kod nas nalazi na svakom koraku i zagađuje okolinu, te da je iskoristimo tako što ćemo je reciklirati i djelimično koristiti za proizvodnju ukrasa – kaže on, dodajući da će se podrška koristiti za nabavku opreme i zapošljavanje novih radnika.
U sklopu prvog javnog poziva koji je realizovan prošle godine, bespovratna sredstva iz “Challenge” fonda u iznosu od 570.000 evra dobilo je 28 kompanija iz BiH i Švedske. Ukupna vrijednost njihovih projekata bila je oko dva miliona evra, čime je obezbijeđeno 96 novih radnih mjesta. Projektom je predviđeno ukupno pet javnih poziva, a u toku je evaluacija prijava pristiglih na treći poziv.
Maksimalan iznos 30.000 evra
“Challenge to Change” dostupan je mikro, malim i srednjim preduzećima iz cijele BiH, kao i malim i srednjim preduzećima iz Švedske koja imaju interes u BiH. Dostupan je i startapima koji imaju inovativne poslovne ideje, proizvode ili usluge koji mogu dovesti do povećanja broja zaposlenih, povećanja konkurentnosti i održivog društveno-ekonomskog razvoja u BiH.
Kompanije koje zadovolje uspostavljene kriterijume mogu se prijaviti za grant sredstva u maksimalnom iznosu do 30.000 evra, što predstavlja 50 odsto ukupne investicije.
Izvor: Srpskainfo.com
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca