FINANSIJE
Šta donosi nova šefica ECB: Zaboravite monetarnu politiku
Ekonomisti će se lako usaglasiti da je monetarna politika nezamjenjiv alat u uslovima finansijske krize. Kada se tržišta novca smrznu, a likvidnost presuši, odlučna monetarna intervencija ublažiće udar. No, kada se stvari počnu vraćati u normalu, monetarna politika prije ili kasnije gubi svoju magičnu moć.
Kamatne stope mogu ići na nulu ili u minus; mogu se dodjeljivati podsticaji za ambiciozne koji žele da uvećaju svoj (jeftin) dug; maštoviti ekonomisti mogu zamišljati “novac iz helikoptera” koji se (demokratski, naravno) “dijeli” ljudima. No, vedro kao da ima nevidljivu rupu: koliko god likvidnosti dolivamo, efekta nema. Negdje “pušta”, ne vidi se uticaj na rast.
Harizmatični predsjednik Izvršnog odbora Evropske centralne banke Italijan Mario Dragi, koji je nakon osam godina završio svoj mandat 1. novembra, stekao je slavu na račun građana koji su ponovo počeli da uređuju i kupuju nekretnine, troše, i preduzeća koja su kreditima ponovo finansirala svoje zalihe i ulaganja.
S malim vremenskim pomakom, i do nas je stigao dio tih talasa koji su se u koncentričnim krugovima širili iz Frankfurta. Svako ko danas “uživa” u dugu po kamatnim stopama nikad nižim u istoriji, može u dvorištu da istakne zastavu na kojoj piše “Hvala, Mario!” iako čovjeka vjerovatno nikada nije vidio.
Drugi dio mandata Super Marija, kako su ga od milja zvali, nije bio tako blistav. Uglavnom je prošao u upravljanju različitim mjerama kojima je nastojao da podstakne inflaciju (jer cijene su u jednom trenutku 2016. ušle u opasnu zonu deflacije) i ekonomski rast.
Itlijan je pritom, više između redova, priznavao nemoć monetarne politike, sve češće upirući prst u druge ekonomske politike – strukturne i fiskalne, čiji kreatori u rukama drže ključeve razvoja i rasta.
S nestrpljenjem se očekivao prvi “programatski” govor Dragijeve nasljednice, dojučerašnje izvršne direktorke MMF, a prije toga francuske ministarke finansija Kristin Lagard. Hoće li ona pokušati da obnovi vjeru u mitske moći monetarne politike ili će nastaviti uskim prolazom u kojem je Dragi postupno ostajao bez širine manevarskog prostora koji centralni bankari, barem u svojim snovima, toliko vole?
Lagard je govorom održanim na Evropskom bankarskom kongresu u Frankfurtu prošlog petka otklonila svaku dilemu. Poslala je poruku koju možemo i ovako protumačiti: uličica je postala preuska, vadite me odavde!
To nije bio uobičajeni govor centralnog bankara. Bio je to politički govor o novom početku. Citirala je T. S. Eliota: “Svaki trenutak je novi početak”, ali ne za Evropsku centralnu banku, nego za Evropu. Čuli smo to mnogo puta i nije se ništa dogodilo, priznala je, ali i hrabro nastavila: “Ovaj put je drugačije”.
Bio je to govor o restrukturiranju globalnih odnosa moći, neizvjesnostima trgovinskog rata, novim tehnologijama koje istiskuju stare, potrebama za inovacijama i investicijama koje će dovesti do rasta uprkos starenju stanovništva: “”Treba nam novi miks politika”, zavapila je Lagard i krenula od domena svoje odgovornosti – monetarne politike. Dakle, šta slijedi u tom segmentu, taj dio govora smo nestrpljivo čekali? Strateška revizija dosadašnje monetarne politike. Nije rekla “osnovaćemo komisiju koja će razmotriti problematiku”, ali, u osnovi, rekla je upravo to”, piše Velimir Šonje za Novac.hr.
Potom je slijedio osvrt na fiskalnu politiku. To su oni djelovi govora centralnih bankara koje političari ne vole jer im ulaze u teren i pomalo “popuju” s visine, kao da hoće da voze sa zadnjeg sjedišta.
Lagard je govorila o potrebi podsticanja agregatne potražnje fiskalnom ekspanzijom i, prije svega, promjenom strukture javnih izdataka u korist investicija, naročito investicija u obrazovanje, digitalnu ekonomiju i poboljšanje funkcionisanja institucija. Bio je to govor koji bi se bez promjene zareza mogao kopirati na tablet bilo kog predsjednika ili potpredsjednika evropske vlade, malo začinjen političkim obećanjem koje se kod centralnih bankara sklonih pokazivanju načitanosti i učenosti najčešće pretače u lijepe citate.
Tako je i Lagarde zaključila govor pozivom na Franju Asiškoga, potvrdivši time već na početku mandata ono što prije ili kasnije probije iz svakog uvjerenog centralnog bankara, a to je spoznaja da je moć monetarne politike dobrim dijelom stvar vjere: “Počnite s onim što je nužno; nastavite s onim što je moguće; odjednom, činićete nemoguće”.
Ako se na kraju ipak spustimo na zemlju i vratimo u okvire mandata Evropske centralne banke, postavlja se pitanje kako i gdje pronaći izvore za tako duboku vjeru dok se monetarna politika za duže vrijeme nalazi na – pregledu pred komisijom.
Bankar.me
Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 28.222.037 KM. U sklopu 66 transakcija ukupno je prometovano 19.105 vrijednosnih papira.
Danas je održana 75. aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine s rokom dospjeća od 6 mjeseci. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 2.845 trezorskih zapisa, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 27.954.184 KM.
- Vrijednost BIFX-a je pala za 0,28 indeksnih poena na 668,44 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 %
- Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,63 indeksna poena na 943,98 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,07 %
- Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 3,58 indeksnih poena na 1.883,42 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,19 %
- Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 5,66 indeksnih poena na 10.626,51 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,05 %
- Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 1,17 indeksnih poena na 17.334,92 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 %
- Na Kotaciji privrednih društava i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.
Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2 ) u iznosu od 220,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 500 dionica. Kurs ovog fonda iznosio je 0,44 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 173.827,59 KM; u sklopu 15 transakcija prometovano je 5.534 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2 ) u iznosu od 131.325,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 51,50 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta IGMAN DD KONJIC (simbol IGKCRK3 ) u iznosu od 1.870,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 11 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 170,00 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.
Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2) od 3,00 % i dostigle su cijenu od 51,50 KM, dok je dnevni pad registrirao ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2) od 2,22 % sa cijenom od 0,44 KM.
Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta:
– BROVIS DD VISOKO (simbol: BROVRK2) u vrijednosti od 91.935,00 KM, u sklopu 33 transakcije prometovano je 10.215 dionica.
Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, pale su opet danas na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.
Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.
Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.
To se desilo nakon odluke kompanije da ne isplati polovinu zarade dioničarima. Iz firme je nedugo nakon toga rečeno da je riječ o kratkoročnom padu te da će se vrijednost dionica brzo vratiti na stari nivo, ali se to nikad nije desilo, a pad vrijednosti se nastavio sve do danas. Prije toga vrijednost kompanije je bila oko 800 miliona maraka.
Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto preko 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.
Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.
Ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije. Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara.
Mtel je većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, iza kojeg stoji država Srbija.
Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj biće 900 KM, odlučila je Vlada Republike Srpske.
Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekononsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da Vlada, bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u Srpskoj, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade Srpske, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.
Odgovarajući na pitanje: Kako Vlada Republike Srpske planira pomoći poslodavcima koji neće moći izdržati povećanje minimalca na 900 maraka?, Egić je kazao da ne može da kaže tačno kako.
„Uvjereni smo da će to biti jako mali poslodavaca. Prema Zakonu o radu najniža plata se isplaćuje samo ako radnik ne može svojim radom da nadomjesti tu platu. A znamo svi da svi radnici više zarađuju, a plaćeni su, bar po minimalcu. To smo znali utvrditi kad bi inspekcije išle po preduzećima. To je ta siva zona, koju moramo da iskorijenimo i očistimo„, naglasio je on.
„Nije uračunat topli obrok i prevoz u najnižu platu“ , poručio je Egić, odgovarajući na ovo pitanje.
Podsjećamo, prvo je predsjednik Srpske Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 maraka, nakon čega je krenulo licitiranje.
Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.
Pominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.
On je rekao da će od januara 2024. biti uveden jedinstven borački dodatak od tri KM za sve boračke kategorije, od prve do sedme.
To se, podsjetimo, odnosi na sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava, minimalno mjesec dana.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca