PRIVREDA
Crno tržište druga najbogatija ekonomija na svijetu, evo od čega zarađuje
Crno tržište se smatra drugom najbogatijom ekonomijom na svijetu nakon Sjedinjenih Američkih Država sa procjenom većom od 10 milijardi dolara.
Ono uključuje sve, od ilegalnog oružja, droge i autorskih djela do egzotičnih životinja i dijelova ljudskog tijela. Crno tržište posebno cvjeta na mjestima sa visoko organizovanim kriminalom i siromašnim zemljama sa niskim stopama rasta i poreza.
Spomenućemo najskuplje i najzanimljivije proizvode:
Ljudi
Trgovina ljudima je jedan od najunosnijih oblika organizovanog kriminala koji se svake godine procjenjuje na oko 32 milijarde dolara prema podacima Kancelarije UN za drogu i kriminal. Prostitutke i djeca češće se prodaju na crnom tržištu. Svake godine oko 2,4 miliona ljudi je oteto, zarobljeno i prevezeno u različite zemlje stvarajući ogromne profite za trgovce ljudima.
Dijelovi ljudskog tijela
Dijelovi ljudskog tijela koji se najčešće prodaju su krv, kosti, kosa, sperma, bubrezi i nekoliko drugih organa. Hiljade davalaca organa su voljni da prodaju svoje dijelove tijela u zamjenu za gotov novac posebno u siromašnim zemljama i zemljama u razvoju. Procjenjuje se da se cijelih 10% transplantacija organa obavi ovim nezakonito stečenim putem.
Egzotične životinje i njihovi dijelovi tijela
Crno tržište trguje živim divljim životinjama, pticama i gmizavcima, od kojih je većina rijetka za ogromne sume novca. Dijelovi tijela poput rogova nosoroga, kljova slonova, šalova od antilopine dlake i tigrovih kostiju prodaju se na crnom tržištu ljudima koji su zainteresovani ljekovite elemente ovih dijelova.
Životinjski dijelovi se takođe koriste u izradi nakita, odjeće i suvenira koje su favoriti elitnim porodicama. Lovci i krijumčari žele da određene vrste izumru, kako bi tržišne vrijednosti njihovih proizvoda mogle još brže da porastu.
Oružje i gedžeti
Ilegalno tržište trguje puškama, bombama, savremenim špijunskim napravama, pa čak i nuklearnim oružjem koje održava kriminalne bande širom svijeta. Krijumčarenje oružja otvorilo je tržište kupovine bez posrednika.
Prema nedavnom istraživanju, ljudi u nekim zemljama mogu pristupiti oružju i visokotehnološkim uređajima putem interneta i dostaviti ih do svojih kupaca. Kupovina egzotičnih i rijetkih oružja je takođe uobičajena praksa među elitom.
Lijekovi
Potražnja za neregulisanim lijekovima veoma je velika među narkomanima jer su oni jeftiniji od drugih droga. Lijekovi na recept dostupni su u apotekama i dispanzerima uprkos strogim propisima za te lijekove.
Hiljade racija na ovim prodajnim mjestima se izvrši svake godine, što povećava potražnju lijekova na recept na crnom tržištu. Prema istraživanjima, više od pet miliona ljudi zloupotrebljava tablete protiv bolova samo u SAD-u.
Prema podacima Medicinskog inspektorata: Hidrokodon, oksikodon i nekoliko drugih lijekova protiv bolova na recept su među najčešće zloupotrebljenim lijekovima sa više od četiri hiljade smrtnih slučajeva godišnje.
Droga
Ilegalna trgovina drogama takođe cvjeta na crnom tržištu već duže vrijeme. Najčešće prodavane droge na crnom tržištu su marihuana, kokain, heroin i halucinogene gljive koje su ujedno i najskuplje.
Svjetski izvještaj o drogama procijenio je da globalna trgovina tim lijekovima vrijedi skoro 1% svetskog BDP-a.. Statistika pokazuje da je većina nasilnih zločina širom svijeta direktno povezano sa drogom.
Nafta
Ilegalna trgovina sirovom naftom zauzimala je najveći dio crnog tržišta. Naftne resurse i naftovode sabotirali su tajkuni crnog tržišta koji su zatim prodaju naftu u bačvama na crnom tržištu.. Crno tržište isporučuje više od 130 milijardi dolara sirove nafte.
Piratski softver
Nelegalne distribucije skupog softvera, programa, filmova, muzike i drugih oblika materijala sa autorskim pravima predstavljaju veliki izvor prihoda na crnom tržištu. Studija koju je sprovela organizacija Business Softvare Allianns navodi da je piratski softver eliminisao 2,4 miliona radnih mjesta i stvorio privredne aktivnosti u vrijednosti većoj od 400 milijardi dolara širom svijeta.
Dijamanti i zlato
Crno tržište dijamanata i zlata godišnje generiše ogromnu ekonomiju vrijednu milijardu dolara. Krvavi dijamanti i zlato često se vade u ratnim zonama koristeći prinudni rad i prodaju se na međunarodnom tržištu radi finansiranja pobune ili ratnih aktivnosti.
Više od 20% ukupne proizvodnje prodaje se na međunarodnom crnom tržištu. Zemlje koje najčešće učestvuju u takvim aktivnostima su Angola, Obala Slonovače, Liberija, Sijera Leone, Republika Kongo, Kolumbija i Peru.
Kopije odjeće i kozmetike
Crno tržište lažne kozmetike i odjeće cvjeta i trguje replikama poznatih i trendova I brendova. Prodavci falsifikovanih proizvoda često kopiraju zaštitni znak robne marke i koriste ga za prikazivanje sopstvenog lažnog proizvoda.
Oni prodaju svoje falsifikate po mnogo nižim cijenama privlačeći ogroman broj kupaca. Upotreba ove kozmetike može rezultirati ozbiljnim medicinskim stanjima, alergijskim reakcijama, oštećenjima tkiva i infekcijama, jer ne postoje apsolutno nikakva pravila o njihovoj proizvodnji.
Telegraf.rs
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca