Zemljotres na svjetskim trištima kapitala, valuta i robe, zbog pandemije korona virusa, traje već tri mjeseca i izazvao je, vjerovatno, najrazorniju rasprodaju aktiva od Velike depresije.

Cifre su zapanjujuće.

Na svjetskim berzama zbrisano je 15 hiljada milijardi dolara vrijednosti akcija, cijene nafte su pale za 60 procenata, a tržišta u usponu, poput Brazila, Meksika i Južne Afrike, bilježe pad njihovih nacionalnih valuta za više od 20 odsto.

Volatilnost i pritisak na tržištima korporativnog zaduživanja pojačala su strahovanja da bi mogli da propadnu čitavi sektori – isparila je gotovo polovina vrijednosti akcija avio-kompanija, a ekonomije koje su već u padu suočavaju se sa novim talasom krize državnih dugova, piše Rojters.

Giljotinu nije izbjegao ni Volstrit, gdje je zabilježen sunovrat Dau Džonsa za 22 odsto i indeksa S&P 500 za 24 procenta, azijsko-pacifički MSCI, koji mjeri vrijednost akcija na berzama 49 zemalja, izgubio je skoro 25 odsto vrijednosti, dok se londonski FTSE stropoštao za 27 odsto.

Ilustrujući intenzitet udara koji svjetske berze trpe, britanska agencija navodi da je rekordni kvartalni pad vrijednosti na Volstrita iznosio 40 procenata 1932. usred Velike depresije, te da činjenica da su indeksi S&P i Dau prije samo mjesec dana bili na rekrodnim nivoima svjedoči o tome da je ovog puta pad bio brutalniji.

Reklama

Akcije u Kini, koju je virus prvo pogodio, relativno su dobro prošle s padom od samo 11 odsto u dolarskoj protivvrijednosti, ali su posljedice na drugim velikim tržištima u usponu pogubnije pošto su njihova glavna tržišta robe u valuta u kolapsu.

Ruske akcije, koje su prošle godine bile na čelu liste dobitnika, potonule su za 40 procenata u dolarskom iznosu, berza Južne Afrike, kojoj je u petak oduzet investicioni kreditni rejting, pala je u istom pocentu, ali je najgore prošao Brazil sa sunovratom vrijednosti akcija od 50 odsto.

Veliki dio ovakvih negativnih rezultata, duguje se žestokim volatilnostima na valutnom tržištu. Sve tri navedene zemlje bilježe ove godine pad vrijednosti njihovih valuta za više od 20 odsto, što je takođe povezano s kolapsom cijena na robnim berzama.

Sjevernomorska nafta „brent“ pala je za 62 procenta u prva tri mjeseca ove godine na samo 25 dolara za barel. Na to, dosuše, nije uticala samo kriza sa korona virusom, već i razdor između članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) i Rusije u pogledu potrebe za dodatnim smanjenjem proizvodnje.

Cijene industrijskih metala poput bakra, aluminijuma i čelika opale su za 15 do 22 odsto, a neki poljoprivredni proizvodi kao što su kafa i šećer potonuli su za 17, odnosno 10 procenata.

Zbog ovolikih turbulencija na tržištima kapitala, investitori intenzivno tragaju za sigurnim utočištima, kako njihov novac ne bi gubio vrijednost. A, da li ima takvih “skloništa”? Da, ali ne mnogo.

Reklama

Šansu vide u ulaganju u akcije Amazona i Netfliksa koje su porasle za 10 i za 2,5 odsto, respektivno, kao i u nekim kompanijama medicinske opreme koje takođe jačaju.

Ultra sigurne američke državne obveznice su se oporavile 13 procenata nakon što su Federalne rezerve srezale američke kamatne stope praktično na nulu.

Dolar je od početka godine vrtoglavo skočio prema valutama tržišta u usponu a ojačao je i u odnosu na glavne svjetske valute, mada je u posljednje dvije nedjelje popustio tako da će kvartal završiti jači za samo dva odsto prema vodećim rivalima.

Japanski jen, drugo tradicionalno sigurno utočište među valutama, bilježi rast prema dolaru od 0,4 procenta u prvom tromjesečju, dok je švajcarski franak oslabio prema dolaru, ali je, s druge strane, snažno ojačao prema evru i mnogim drugim valutama.

Investiciona banka „JPMorgan“ procjenjuje da će korona virus gurnuti svjetsku ekonomiju u minus od 12 procenata u prvom kvartalu, a pandemija se i dalje brzo širi i drži u karantinu velike dijelove globalne ekonomije, tako da je malo vjerovatno da će u drugom tromjesečju biti puno lakše, zaključuje britanska agencija.

Tanjug

Reklama