FINANSIJE
Evropska investicijska banka obezbijedila 5,2 milijardi eura zemljama izvan EU
Evropska investicijska banka obezbijedit će zemljama izvan Evropske unije 5,2 milijardi eura u okviru svog paketa podrške otklanjanju posljedica pandemije Covid-19. Sredstva su dio šireg paketa pomoći za 100 zemalja izvan EU koje je danas najavila Evropska unija i njen „Tim Evropa“, a koja su podržana garancijama iz budžeta EU.
Podrška će se pružiti hitno s ciljem očuvanja radnih mjesta i životnog standarda građana koji rade u sektorima koji su najteže pogođeni negativnim ekonomskim i socijalnim posljedicama pandemije, a bit će popraćena dodatnim dugoročnim finansiranjem zdravstvenog i ekonomskog sektora prema potrebi.
„Pandemija Covid-19 pogodila je mnoge zemlje i imat će ozbiljne ekonomske posljedice. Posao će izgubiti, a sa njima i sposobnost ljudi da zadovolje osnovne životne potrebe. U ekonomski ugroženim zemljama kriza će najviše pogoditi poduzetnike, ali će povećati i javni dug. Želimo pokazati našim partnerima izvan EU da je Evropa uz njih kad im zatreba. Kao dio ‘Tima Evrope’, EIB grupa će u narednim sedmicama pružiti konkretnu podršku novim ulaganjima u zdravstvo i poslovanje u zemljama koje nisu članice EU. U suradnji s Evropskom komisijom, državama članicama EU-a, kao i evropskim i drugim multilateralnim finansijskim institucijama, osigurat ćemo javnom i privatnom sektoru lakši pristup finansijama koje će im biti potrebne za prevladavanje učinaka pandemije“, rekao je Werner Hoyer, predsjednik Evropske investicijske banke.
Potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieco, koji je zadužen za aktivnosti EIB grupe na zapadnom Balkanu rekao je: „Pandemija Covid-19 suočila je svijet s ekonomskim izazovima koji nisu viđeni u novijoj historiji. Kao dio zajedničkog napora Evropske unije i njenog ‘Tima Evrope’ na pružanju konkretnog i efikasnog odgovora na ove izazove, EIB je pripremila paket hitnih mjera podrške za zemlje zapadnog Balkana, posebno lokalne MSP i zdravstveni sistem. Želimo učiniti sve što možemo kako bismo očuvali živote, radna mjesta i plaće građana zapadnog Balkana. Krizna potražnja zahtijeva evropsko jedinstvo i solidarnost. Grupa EIB je ponosna što može pružiti konkretnu podršku za ublažavanje ekonomskih učinaka pandemije Covid-19 na zapadnom Balkanu.“
Odgovaranje potrebama u 100 zemalja
Kako bi se identificirali najučinkovitiji instrumenti podrške zdravstvu i poslovanju, EIB grupa pripremila je svoj paket mjera kroz kontakte sa klijentima iz javnog i privatnog sektora u više od 100 zemalja izvan Evropske unije, čime nastavlja svoju dugoročnu podršku održivom i uključivom razvoju evropskog i svjetskog svijeta ekonomije.
Paket podrške zemljama zapadnog Balkana EIB grupe bit će dostupan ubrzano i prilagođen specifičnim potrebama različitih sektora ekonomije, kao i lokalnim izazovima koje predstavlja pandemija. Zemljama zapadnog Balkana bit će osigurana i tehnička podrška i stručnost za bržu pripremu investicionih projekata.
Podrška novim ulaganjima u zdravstvo i ekonomiju
EIB grupa spremna je ubrzati izdavanje već odobrenih zajmova u vrijednosti od oko milijardu eura, pomažući zdravstvenom sektoru u zemljama koje nisu članice EU u rješavanju pandemije, a firmama omogućuje lakši pristup finansiranju kako bi se riješili nedostatka gotovine i likvidnosti.
Podrška je pružena dugogodišnjim klijentima iz zdravstvenog sektora kako bi se poboljšao javni zdravstveni sistem u njihovim zemljama i bio u stanju zadržati glavni fokus svojih aktivnosti u borbi protiv pandemije. EIB grupa također će ubrzati izdavanje već odobrenih sredstava za finansiranje zdravstvenih projekata, kako u javnom tako i u privatnom sektoru.
Dio paketa podrške za zdravstveni sektor dolazi kroz jedinstveno tehničko iskustvo i finansijsku stručnost koju je razvila EIB ulaganjem više od 30 milijardi eura u bolnice, zdravstvene usluge i medicinske inovacije širom Evrope. Finansiranje projekata u sektoru zdravstva dodatno će se ubrzati uskom suradnjom s ministarstvima zdravlja i drugim partnerima u sektoru.
EIB grupa će također olakšati pristup finansiranju malih i srednjih preduzeća putem dogovorenih kreditnih linija od lokalnih banaka i financijskih institucija širom svijeta. Ove će mjere biti od najveće pomoći preduzećima u najteže pogođenim pandemijskim sektorima. Cilj ovih mjera je osnaživanje lokalnih banaka i finansijskih institucija, uključujući mikrofinansijske institucije, čije će iskustvo biti ključno za uspješnu dugoročnu podršku održivom ekonomskom razvoju.
Paket pomoći privatnom sektoru EIB grupe bit će dostupan lokalnim i međunarodnim korporacijama, kao i malim i srednjim preduzećima, poljoprivrednicima i poduzetnicima.
Očekuje se da će i pandemija Covid-19 negativno utjecati na buduća ulaganja u javni sektor. Da bi ublažio ove posljedice, EIB će u suradnji sa svojim lokalnim partnerima raditi na uklanjanju prepreka za ulaganja u javni sektor, pružanju podrške zdravstvu, regionalnoj trgovini i teško pogođenim sektorima kao što su turizam i ugostiteljstvo.
Ubrzano finansiranje će biti dostupno u zemljama u kojima EIB već posluje, što uključuje i sve zemlje Zapadnog Balkana. Očekuje se da će pakete pomoći biti dodatno osnažiti druge međunarodne i evropske finansijske institucije.
Klix.ba
Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 28.222.037 KM. U sklopu 66 transakcija ukupno je prometovano 19.105 vrijednosnih papira.
Danas je održana 75. aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine s rokom dospjeća od 6 mjeseci. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 2.845 trezorskih zapisa, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 27.954.184 KM.
- Vrijednost BIFX-a je pala za 0,28 indeksnih poena na 668,44 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 %
- Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,63 indeksna poena na 943,98 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,07 %
- Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 3,58 indeksnih poena na 1.883,42 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,19 %
- Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 5,66 indeksnih poena na 10.626,51 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,05 %
- Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 1,17 indeksnih poena na 17.334,92 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 %
- Na Kotaciji privrednih društava i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.
Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2 ) u iznosu od 220,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 500 dionica. Kurs ovog fonda iznosio je 0,44 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 173.827,59 KM; u sklopu 15 transakcija prometovano je 5.534 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2 ) u iznosu od 131.325,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 51,50 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta IGMAN DD KONJIC (simbol IGKCRK3 ) u iznosu od 1.870,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 11 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 170,00 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.
Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2) od 3,00 % i dostigle su cijenu od 51,50 KM, dok je dnevni pad registrirao ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2) od 2,22 % sa cijenom od 0,44 KM.
Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta:
– BROVIS DD VISOKO (simbol: BROVRK2) u vrijednosti od 91.935,00 KM, u sklopu 33 transakcije prometovano je 10.215 dionica.
Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, pale su opet danas na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.
Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.
Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.
To se desilo nakon odluke kompanije da ne isplati polovinu zarade dioničarima. Iz firme je nedugo nakon toga rečeno da je riječ o kratkoročnom padu te da će se vrijednost dionica brzo vratiti na stari nivo, ali se to nikad nije desilo, a pad vrijednosti se nastavio sve do danas. Prije toga vrijednost kompanije je bila oko 800 miliona maraka.
Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto preko 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.
Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.
Ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije. Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara.
Mtel je većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, iza kojeg stoji država Srbija.
Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj biće 900 KM, odlučila je Vlada Republike Srpske.
Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekononsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da Vlada, bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u Srpskoj, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade Srpske, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.
Odgovarajući na pitanje: Kako Vlada Republike Srpske planira pomoći poslodavcima koji neće moći izdržati povećanje minimalca na 900 maraka?, Egić je kazao da ne može da kaže tačno kako.
„Uvjereni smo da će to biti jako mali poslodavaca. Prema Zakonu o radu najniža plata se isplaćuje samo ako radnik ne može svojim radom da nadomjesti tu platu. A znamo svi da svi radnici više zarađuju, a plaćeni su, bar po minimalcu. To smo znali utvrditi kad bi inspekcije išle po preduzećima. To je ta siva zona, koju moramo da iskorijenimo i očistimo„, naglasio je on.
„Nije uračunat topli obrok i prevoz u najnižu platu“ , poručio je Egić, odgovarajući na ovo pitanje.
Podsjećamo, prvo je predsjednik Srpske Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 maraka, nakon čega je krenulo licitiranje.
Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.
Pominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.
On je rekao da će od januara 2024. biti uveden jedinstven borački dodatak od tri KM za sve boračke kategorije, od prve do sedme.
To se, podsjetimo, odnosi na sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava, minimalno mjesec dana.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca