Connect with us

PRIVREDA

Puno posla i povećane plate: Kako mostarska firma nastavlja raditi u vrijeme pandemije

Objavljeno

 


Za vrijeme pandemije koja je mnoge privrednike bacila na koljena Jasmina Ćušić iz Mostara, koja se bavi proizvodnjom eko proizvoda sa svojim saradnicima, ima pune ruke posla.

Ona je sa svojim timom osmislila metodu rada koja je od velikog značaja njenom malom preduzeću, ali i brojnim građanima kojima, uprkos zabranama, na kućna vrata dostavljaju svježe voće i povrće raznim metodama.

Komunikacija putem interneta

Jasmina za Klix.ba otkriva kako njena ekipa voće i povrće dostavlja preko kapija i balkona u Mostaru te prirodne proizvode vozi u Sarajevo, Zenicu i druge bh. gradove, nakon dogovora putem društvenih mreža koje su se njoj pokazale kao najbolja platforma za uspješan posao.

“Posao u poljoprivredi je svakako već dovoljno težak, a u toku pandemije je još teži, uz sve okolnosti koje se dešavaju. Počevši od nabavke sjemena i đubriva, kojih već fali na tržištu, zaštita i distanciranje radnika na poslovima obrade i sadnje, koja iziskuje okupljanje većeg broja sezonskih radnika na jednom mjestu, do samog plasmana gotovog proizvoda. Mi nemamo problem plasiranja, ali ljudi oko nas imaju“, kaže Jasmina.

No, naglašava da mnogim proizvođačima „zelen“ poput blitve i salate propada, propadaju puni plastenici zbog nedostatka radne snage i zatvaranja pijaca, ugostiteljskih objekata i drugih djelatnosti.

Reklama

Ona podsjeća da je nedavni mraz kod velikog broja drugih poljoprivrednika s područja Hercegovine napravio ogromnu štetu na zasadima kao što su mladi krompir, tikvica, paradajz, nektarina, breskva, kajsija, jagoda, trešnja, a i mnogi vinogradi su stradali – baš u ovo vrijeme pandemije.

“Ako izostane adekvatna pomoć države proizvođačima, mnogi od njih neće moći nastaviti baviti se proizvodnjom. Ko će onda da nahrani ljude“, pita se ona.

Potražnja za proizvodima je kod nje, kako ističe, svakako iz dana u dan rasla i najčešće je sa svojim saradnicima jedva zadovoljavala potražnju, a sad za vrijeme pandemije potražnja je još veća.

Isključivo domaći poljoprivredni proizvodi

“Tako da u ovom periodu proširujemo naše proizvodne kapacitete, onoliko koliko to možemo sami iznijeti uz pomoć naših investitora“, ističe Jasmina.

U ponudi imaju isključivo sezonsko domaće voće, povrće i nešto prerađevina od viškova istog, uzgojenog bez štetnih hemijskih preparata, pesticida ili bilo čega štetnog po čovjeka, okoliš i životinje.

Reklama

“Eko Jasmina d.o.o. već 2 godine proizvodi i dostavlja povrće širom BiH. Pa tako u Mostaru kroz našu radnju ljudi imaju mogućnost dostave na kućnu adresu, svakodnevno, dok ljudi u drugim gradovima dođu po svoje narudžbe na zakazana mjesta preuzimanja. Ponudu, informacije o nama, načinu narudžbe i pravilima preuzimanja naći ćete na našem Facebook profilu ‘Eko Jasmina’. Svoje proizvode pored Mostara dostavljamo dva puta sedmično u Sarajevo i to svakog ponedjeljka i četvrtka, u Zenicu svakog utorka, u Tuzlu svake druge srijede, te svakog petka isporučujemo narudžbe za Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Međugorje, Čitluk, a građani Banja Luke plodove mog kupiti u marketu Zrno“, pojašnjava Jasmina.

Eko Jasmina pored vlastite proizvodnje ima i 10 kooperantskih porodica svih nacionalnosti i strukturu vlasništva firme koju čine Bošnjaci, Hrvati, Amerikanci i bh. dijasporci, na šta su posebno ponosni.

Na prelazu su sezona i ponuda je trenutno siromašnija, tako da sada u ponudi imaju krompir, luk, jabuke, mladi kupus, blitvu, zelenu salatu, špinat, domaće brašno, med…No, uskoro očekuju jagode, nekoliko vrsta tikvica, krastavce, cherry paradajz, više vrsta paradajza, više vrsta paprika, brokulu, tikve, karfiol, mladi krompir, crveni luk, bijeli luk, nektarine, breskve, trešnje, višnje, grožđe, šljive, krompir nevesinjski, mrkvu, cveklu…Kroz godinu s kooperantima proizvedu oko 90 različitih sezonskih, domaćih kultura.

Poduzete zaštitne mjere

Zbog toga su u skladu s mjerama zaštite od pandemije poduzeli strogo propisane mjere za rad, kako bi zaštitili sebe, saradnike, proizvode i kupce.

“Poduzeli smo sve zaštitne mjere, kako bi zaštitili sebe, naše uposlene, kupce i sve oko nas. Tako da u radnju u Mostaru ne može niko ući, pa kupac dođe do pulta sa zaštitnim staklom koji se nalazi na samom ulazu, kaže šta mu ili joj treba, mi to pripremimo i kupcu dodamo kroz otvor koji se nalazi na dnu radnog pulta, kako ne bi bilo fizičkog kontakta između kupaca i naših radnika“, pojašnjava Jasmina.

Reklama

Kupovinu, kako naglašava niko ne možete obaviti ako ne nosi zakonom propisanu zaštitu, masku i rukavice, i ako ne poštuje pravila ponašanja i distancu dok čeka na svoj red.

“Dostavljač kad donese narudžbu na kućnu adresu, spusti kesu ispred vrata, mora se udaljiti bar dva metra dok kupac preuzme i ostavi tačan iznos koji treba da plati. Pokušavamo ljudima maksimalno biti dostupni, fleksibilni i na usluzi, ali uzimajući u obzir jako ozbiljno mjere distanciranja i nošenja adekvatne zaštitne opreme. Tako da smo imali situacije, pomalo na trenutak smiješne, najčešće s starijim osobama. Dostavljali smo im na razne načine, odnosno za koje oni misle da su dobri za njih, u vidu zaštite, tako da smo u par navrata dostavljali preko avlijskih zidova, merdevina, pa i preko balkona, kako bi zadovoljili njihovu potrebu za distanciranjem i zaštitom od virusa“, priča Jasmina.

 

Međutim, iako je zadovoljna poslovanjem za vrijeme pandemije smatra da vlasti moraju poduzeti konkretne korake kako bi zaštitili proizvodnju i male poduzetnike.

“Eko Jasmina, je kroz investitore je obezbjedila sredstva za proširivanje vlastite proizvodnje i proizvodnje naših kooperanata. Ali ovim putem želim da skrenem pažnju premijeru Fadilu Novaliću i svim drugim stručnjacima u federalnoj vladi na firme kao što smo mi, koje su povećale promet i kapacitete proizvodnje, redovno plaćaju sve obaveze, uvlače investicije i investitore iz svijeta u BiH, i nisu prestajale s radom u doba pandemije. Svaki dan su izloženi riziku od obolijevanja, a ipak motivišu ljude da se nastave ili počnu baviti poljoprivredom. Da je vlada barem donijela odluku da se prolongira plaćanje PDV-a to bi olakšalo poslovanje“, rekla je Jasmina.

Primjerice, oni su u aprilu mogli zasaditi još barem jedan hektar zemljišta, zaposliti jedno ili dvoje ljudi u stalni radni odnos, ne uzimajući u obzir sezonske radnike koji bi zaradili dnevnicu, a kao firma još brže i lakše zadovoljavali sve veću potražnju, i to samo za ovaj iznos PDV-a sto su platiti za mjesec mart..

Reklama

“Mi smo i povećali plate za 10 do 15 posto našim vrijednim radnicima jer se i uz sve poduzete mjere zaštite svakodnevno izlažu riziku. Od poljoprivrede se može živjeti, mi i naši kooperanti smo dokaz toga, ali stvaranjem vlastitog tržišta i okruživanjem sposobnim ljudima iz struke. Teško je pogotovo na samom početku, ali šta je lako? Ništa ne pada s neba“, ističe Jasmina.

Preporučuje svim ljudima da sade bašte, obrađuju njive za vrijeme pandemije i ako imaju ikakav način i mjesto koje se može iskoristiti za proizvodnju povrća i voća, da ga iskoristite.

Klix.ba

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu