PRIVREDA
Raspada se poslovno carstvo Richarda Bransona
Richard Branson voli izazove. Osnivač “Virgin Group” izgradio je svjetsku reputaciju i bogatstvo od četiri milijarde dolara, na temelju spremnosti da preuzme rizike i upusti se u nova područja poslovanja.
– “Virgin” voli uzimati naizgled nepremostive probleme i pokušati ih prevladati – rekao je britanski milijarder 2018. godine.
No, ovih se dana Bransonovo poslovno carstvo suočava s onim što bi mogao biti njegov najveći izazov do sada. Mnoge firme unutar “Virgin Group” nalaze se u turističkoj industriji – riječ je o aviokompanijama, hotelima, kompanijama za krstarenja, planiranja odmora, upravljanje vozovima itd – koja je najteže pogođena pandemijom koronavirusa.
“Virgin Group” broji više od 35 kompanija i zapošljava više od 60.000 ljudi širom svijeta.
Dugo neće imati profita
“Virgin Atlantic” je prošle sedmice podnio zahtjev za zaštitu od bankrota u SAD-a kao dio plana dokapitalizacije u iznosu od 1,5 milijardi dolara za održavanje solventnosti usred svog najgoreg ekonomskog pada ikad.
Operacije aviokompanije se nastavljaju, iako se ne očekuje da će ponovo biti profitabilna do 2022. Sestrinska firma “Virgin Australia” također prolazi kroz restrukturiranje pod novim vlasnikom, firmom “Bain Capital”.
Kao odgovor na krizu, Branson je upumpao ogroman novac u svoje aviokompanije, što bi moglo značiti manje resursa za neke druge odvažne poslovne poduhvate, barem u kratkom roku.
Inače, “Virgin Group” je investicijska firma sa sjedištem u Velikoj Britaniji koja djeluje kao Bransonova privatna firma za upravljanje imovinom.
Gubici i prodaja
U aprilu je Branson zatražio od Velike Britanije i Australije finansijsku podršku za “Virgin Atlantic” i “Virgin Australiju”, “usprkos ozbiljnoj neizvjesnosti u vezi s putovanjima”. U otvorenom pismu zaposlenima, Branson je rekao da je opstanak dviju aviokompanija važan za konkurenciju u industriji.
Tada je “Virgin Group” već upumpala 250 miliona dolara u ove firme kao odgovor na pandemiju. Branson je čak ponudio svoje privatno ostrvo na Karibima kao garanciju “da bi prikupio što više novca i spasio što više radnih mjesta”.
Vlada Velike Britanije odbila je zahtjev “Virgin Atlantica” za komercijalnim zajmom. U julu je avioprijevoznik otkrio sporazum o restrukturiranju u iznosu od 1,5 milijardi dolara kako bi ostao solventan, samo nekoliko dana prije nego što je nastavio putničke letove. Kao dio dogovora, “Virgin Group” je osigurao 262 miliona dolara.
Prošle sedmice je “Virgin Atlantic” podnio prijavu za zaštitu od bankrota iz poglavlja 15 u Njujorku, koja štiti američku imovinu stranih kompanija koje su u postupku restrukturiranja u svojoj zemlji.
Firma je otpustila više od 3.500 zaposlenika i zatvorila svoju bazu na londonskom aerodromu Gatwick, ali “ostaje uvjerena” u plan dokapitalizacije.
“Virgin Australia” također nije bila u mogućnosti osigurati direktnu finansijsku podršku australijske vlade – u aprilu je ušla u dobrovoljnu upravu i prodata je američkoj firmi “Bain Capital” u junu.
“Virgin Group” do sada je uložila više od 350 miliona dolara u svoje firme zbog problema sa koronavirusom, a taj iznos i dalje raste, izjavio je glasnogovornik firme. Glasnogovornik je također napomenuo da “Virgin” u posljednjih nekoliko mjeseci nastavlja ulagati u svoj posao sa satelitima – “Virgin Orbit”, koji je počeo proizvoditi respiratore kako bi pomogao u rješavanju nestašice uređaja.
I druge kompanije u problemima
Pandemija je desetkovala putničku industriju, a stručnjaci ne očekuju značajna poboljšanja bez učinkovite vakcine ili lijeka za Covid-19. Čak i kada se (ili ako) virus povuče, još mogu postojati finansijske i druge prepreke putovanju – u nedavnom istraživanju Međunarodnog udruženja za zračni promet 66 posto ispitanika reklo je da će putovati manje u post-pandemijskom svijetu.
Druge putničke firme unutar “Virgin Group” nalaze se u sličnim problemima.
Branson je u februaru pokrenuo luksuznu liniju kruzera “Virgin Voyages”, koja je trebala ploviti na svoju prvu turneju Karibima u aprilu. No, tada je pandemija koronavirusa žestoko pogodila ovu vrstu poslovanja, jer je nekoliko brodova postalo žarište koronavirusa.
Operatori za krstarenja, uključujući “Virgin Voyages”, najavili su prošle sedmice da su se dogovorili da će obustaviti krstarenja s američkih obala do 31. oktobra, jer broj slučajeva koronavirusa u Sjedinjenim Državama i dalje raste.
Čak i nakon nastavka krstarenja, “Virgin Voyages” mogao bi imati problema s privlačenjem bogatih mladih putnika kojima se najviše nadao. Cijene ulaznica za trodnevno i četverodnevno putovanje na prvom brodu “Virgina” bile su postavljene u rasponu od 1.600 do čak 19.000 dolara – što je veliki iznos u bilo kojem trenutku, ali posebno u jeku jedne od najgorih ekonomskih kriza u istoriji SAD.
Svemirski biznis – svijetla tačka
Istovrmeno, 2020. bi trebala biti velika godina za Bransonovu kompaniju za svemirska putovanja “Virgin Galactic”. Ova kompanija je svijetla tačka njegovog poslovnog carstva. “Virgin Galactic” je već uspješna priča na Wall Streetu uprkos činjenici da još nije profitabilna.
Uprkos izuzetno burnoj godini za Wall Street, dionice “Virgin Galactica” porasle su gotovo 55 posto od januara, budući da firma radi na početku poslovanja komercijalnog svemirskog turizma.
“Galactic” je izašao na Njujoršku berzu 2019., nakon dogovora koji je novim investitorima dao 49 posto udjela u kompaniji. Posljednjih mjeseci Branson je prodao stotine miliona dolara u dionicama “Virgin Galactic” da bi novac vratio u tradicionalne turističke firme svoje grupacije.
Prvi turista u svemiru
“Virgin Galactic” planira poslati grupe turista na kratke lete do ruba svemira, gdje će nekoliko minuta plutati gledajući kosmos kroz prozore letjelice. Karte za putovanje koštaju oko 250.000 dolara.
Kompanija je saopštila ranije ovog mjeseca da je primila više od 700 depozita za karte za svemirske letove od 30. juna. Očekuje se da će Branson biti prvi putnik mimo posade koji će se ukrcati na sub-orbitalni brod “SpaceShipTwo” početkom sljedeće godine. Vozilo može prevoziti osam osoba, uključujući i dva pilota.
Ne očekuje se da će pandemija uticati na poslovanje kompanije “Virgin Galactic” jer superbogati kupci na koje ona cilja vjerovatno neće biti pogođeni ekonomskom krizom.
“Galactic” također radi na tome da svoju raketnu tehnologiju primjeni u standardnom zračnom saobraćaju, kako bi ljude prevozio između udaljenih gradova rekordnom brzinom. Ovo područje poslovanja bi također moglo imati ogroman potencijal zarade.
Poslovanje u BiH
Podsjetimo da Bransonova grupacija posluje i u BiH. Kompanija “Virgin Pulse Tuzla” dio je jedne od Bransonovih kompanija. S obzirom da se bavi IT, a ne turističkim biznisom, ova kompanija posluje sve bolje. Dostigla je impresivnu prekretnicu od 300 zaposlenih prije nekoliko mjeseci, o čemu je BiznisInfo već pisao.
Ova kompanija iz Tuzle radi sa klijentima širom svijeta.
Biznisinfo
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca