PRIVREDA
Kriza neimare tjera sa skele
Na izmaku građevinske sezone domaći neimari se ne mogu pohvaliti dobrim poslovnim rezultatima jer je, kako tvrde, godina bila teška, a najviše zbog visokih cijena repromaterijala i nedostatka radne snage, usljed čega su nerijetko bili primorani da prolongiraju rokove ugovorenih poslova.
Građevinci u Srpskoj ističu da su cijene pojedinih repromaterijala bile veće čak i od 30 odsto, a ukoliko se nešto ne promijeni, razloga za optimizam neće biti ni u narednoj sezoni, zbog čega bi neke građevinske firme mogle biti zatvorene. Da je ova sezona bila turbulentna, potvrdio je za “Glas Srpske” i direktor građevinskog preduzeća “MB Modul” iz Prijedora Milan Mamlić.
– Zbog sukoba u Ukrajini doživjeli smo veliki skok cijena i kao investitori nismo mogli da izdržimo taj trošak, nego smo morali ići u povećanje naših cijena kvadrata – kazao je Mamlić.
Objasnio je da su odranije imali ugovorene radove sa kupcima, pa im je taj skok stvorio samo problem, jer su morali vršiti i korekcije cijena sa kupcima. Osim toga, kako dodaje, glavobolje su im zadavali isti problemi kao i ranijih godina.
– Osjeti se nedostatak radne snage i to je svake godine sve veći problem. Mnogo mlađih radnika odlazi u inostranstvo, a stari radnici idu u penziju – rekao je Mamlić.
Osim toga, kako dodaje, veliki problem je to što se ne školuju novi radnici i nema ih na tržištu.
– Nalazimo se u začaranom krugu te se to sve odražava i na vrijeme izvođenja naših radova, gdje već dolazi do produženja rokova izvršenja ugovorenih poslova – kazao je Mamlić.
Direktor i vlasnik preduzeća “Jokić invest” iz Zvornika Ivo Jokić kaže da građevina teško preživljava krizu i poskupljenje repromaterijala.
– Mislim da mnoge firme ovu krizu neće preživjeti, te da iduće godine neće ni nastaviti da rade – rekao je Jokić.
Dva ključna problema su, kako kaže, nedostatak radne snage i to što još niko nije reagovao da se građevinari zaštite od divljanja cijena.
– Mnogi su imali čist gubitak uzrokovan ovim poskupljenjem i predviđamo da će iduća godina biti još gora nego ova ako Vlada RS ne preduzme ništa u smislu uvođenja klizne skale u ugovore – rekao je Jokić dodajući da su i sami stali sa nekim investicijama, jer je sve postalo neizvjesno.
S druge strane, izvršni direktor prnjavorskog građevinskog preduzeća “Gradip” Milan Bijelić kaže da bi ove godine promet trebalo da bude veći nego lani, jer su i cijene dosta više.
– Obim posla je sličan kao i 2021. godine, a većini će biti uvećan promet, jer su materijali ove godine u odnosu na prošlu u prosjeku skuplji za oko 30 odsto – rekao je Bijelić. Objasnio je da će oni koji su imali promet deset miliona maraka, sada sa istim obimom posla imati 13 miliona KM.
– Cijene repromaterijala zavise i od investitora, ako budu investirali, one neće pasti. Ali ako se investicije malo smanje, pretpostavljam da će se smanjiti i cijene materijala – rekao je Bijelić dodajući da imaju obezbijeđen posao za cijelu iduću godinu.
Statistika
Prema podacima Zavoda za statistiku RS, vrijednost izvršenih radova u 2021. godini iznosila je nešto više od 685,2 miliona KM, što je u poređenju sa 2020. godinom manje za oko 87 miliona ili za 11,3 odsto.
– Na gradilištima u 2021. godini prosječno je bilo angažovano 7.449 radnika, što je za 1,9 odsto manje u odnosu na 2020. godinu – podaci su Zavoda za statistiku.
Preuzeto: Glas Srpske
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca