PRIVREDA
Proizvodnja se iz Kine vraća u Evropu, ali troškovi rada nisu glavni uzrok
Njemački Adidas je preselio iz Kine proizvodnju sportske obuće natrag u bavarski grad Ansbach. Cipele će se proizvoditi koristeći napredne tehnologije, uključujući 3D štampanje.
Iz Slovačke se u januaru ove godine vratilo preduzeće Siteco Beleuchtungstechnik, proizvođač elektronske opreme. Iz Kine je u Rumuniju preselio proizvodnju njemački proizvođač računara te elektroničkih i optičkih proizvoda Sennheiser electronic GmbH & Co.
Kada ja riječ o BiH, kompanija Baertschi-FOBRO iz Švicarske, koja se bavi proizvodnjom ratarskih mašina i priključaka, kompletnu proizvodnju je iz Švicarske i Njemačke preselila u Maglaj. U Maglaju djeluje i kompanija za proizvodnju kablova Excel Assemblies koja je preselila pogone iz Kine u BiH.
Mediji su izvještavali i o planiranom preseljenju proizvodnje jedne njemačke kompanije iz Kine u Lukavac. Riječ je o proizvođaču metalnih kreveta koji namjerava izraditi pogon u Slobodnoj zoni Holc u Lukavcu. Također, jedna firma iz Njemačke želi svoju proizvodnju preseliti iz Kine u Kalesiju.
Premještanje proizvodnje iz matične zemlje kompanije su u prošlosti temeljile na smanjenju operativnih troškova, uglavnom zbog jeftinije radne snage.
Postoji mišljenje da se proizvodnja sada vraća jer radna snaga u Kini postaje sve skuplja, ali to nije glavni uzrok.
Ne treba zanemariti činjenicu da potrošači sve više cijene proizvode koji se proizvode u Evropi. Bolje rečeno, još uvijek ne cijene toliko proizvode izrađene u Aziji, iako postoje izuzeci, za što možemo smatrati proizvodnje japanskih i južnokorejskih marki LG i Samsung, kao i kineskog giganta Huawei.
Najčešće se vraćaju modna industrija i industrija visoke tehnologije.
Proizvođači luksuzne modne odjeće sve više sele proizvodnju bliže potrošačkim tržištima, u suprotnom rizikuju da im modne trendove „ukradu“ ili kopiraju jeftini proizvođači.
Prema međunarodnom istraživanju European Manufacturing Survey, u periodu 2013-2016. godine u inostranstvo je preselilo proizvodnju u prosjeku 12% preduzeća. Najviše su selili Austrijanci (15,4 posto), Švicarci (14,8 posto), Nizozemci (13,9 posto), Slovenci (12,1 posto), Španci (11,9 posto), Nijemci (10,3 posto) Hrvati (3,8 odsto), Srbi (1,3 odsto).
U to su uključene kompanije koje proizvodnju sele u blizinu, recimo iz Švicarske u Slovačku. Zapravo, takvih migracija je najviše.
Najčešći uzrok migracija su još uvijek niži troškovi radne snage (77,8 posto), zatim blizina glavnih kupaca (29,3 posto) i otvaranje novih tržišta (24 posto). Sada se na selidbu odlučuju i zbog nedostatka radne snage (10 posto).
Ako su glavni uzrok za migraciju bili niži troškovi, češće se pokazuje da projekat migracije nije uspio. Troškovi rada bili su najčešći uzrok migracija u Švicarskoj. Tamo je 90 posto kompanija koje su premještale proizvodnju, kao glavni razlog navelo preskupu radnu snagu. To je bilo i u Austriji. U Njemačkoj je ovaj uzrok bio prisutan u 77% preduzeća.
Tehnološki intenzitet ne utiče na odluku o premještanju proizvodnje, pokazalo je istraživanje. Trošak radne snage je bio važniji razlog za industrije sa niskim tehnološkim intenzitetom.
„Oni koji se presele u Kinu, u 90 posto slučajeva su se odlučuli zbog jeftinije radne snage, ali je istina da je polovina preduzeća odluke da se presele u Kinu usvojila zbog otvaranja novih tržišta i blizine kupaca. Oni koji sele proizvodnju u EU13, Srbiju, Tursku i Rusiju, kao glavni razlog naveli su niže troškove radne snage (90%), a svi ostali razlozi su bili ispodprosječno zastupljeni.
Pregled prošlih perioda pokazuje da se daleko manje kompanija pomjera u inostranstvo nego u godinama ekonomskog buma prije krize. Na primjer, između 2003. i 2006. godine, 30 posto preduzeća se preselilo iz Njemačke, a od 2006. do 2009. godine 19 posto.
Prema istraživanju, vratilo se 40% onih koji su proizvodnju preselili tokom perioda 2013-2016. Najčešće se vraćaju visokotehnološke kompanije, one koje proizvode elektronske uređaje, kao i farmaceutske i hemijske kompanije.
-Mislimo da se proizvodnja vraća jer radna snaga u Kini postaje sve skuplja, ali očigledno još nije toliko loše da bi to bio glavni uzrok“, kažu istraživači. „Tempo povratka ni u jednoj industriji nije izraženiji od tempa selidbe, tako da ne možemo govoriti o reindustrijalizaciji“.
Ipak, smanjuju se razmjere između onih koji sele i vraćaju se. Najčešće se vraćaju nazad iz bliže okoline. Najviše su proizvodnju preduzeća vraćala iz EU15, odnosno susjednih, zapadnoevropskih zemalja.
Izvor: Indikator.ba
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca