PRIVREDA
Građani na udaru trgovaca koji su hranu i garderobu papreno zacijenili
U pogledu cijena mnogih životnih namirnica, kozmetike, garderobe i tehnike, BiH je daleko skuplja nego pojedine zemlje Evropske unije, pa čak i Amerika.
Razlike su, ipak, najizraženije u cijeni odjeće, obuće i tehnike, koje su u domaćim marketima više nego naduvane.
Primjera radi, najpoznatije farmerke na svijetu “levis 501” u Americi se mogu naći za 100, dok u Banjaluci koštaju 200 KM. Zimske cipele “katerpilar” u američkim marketima mogu da se kupe za 135, dok su u prodavnicama obuće u BiH skuplje za čak 65 KM. Situacija je identična i sa odjevnim predmetima, pa “vijetnamke” građani BiH plaćaju i po 230 maraka, dok isti model Amerikanci mogu da kupe za 140 KM.
Stefan S, komercijalista iz Banjaluke, kaže da je nedavno u SAD kupio farmerke “Tomi Hilfiger” za 14 dolara.
– Iste pantalone su u Minhenu 47 evra, a u Banjaluci 180 maraka. Naravno da njihova realna cijena u BiH nije tolika, kao ni mnogih drugih proizvoda. Međutim, zbog nerazvijene privrede i slabe potrošnje, uvoznici cijene drže na izuzetno visokom nivou. Na porast cijena u BiH utiče i prevelik broj prodajnih mjesta. Kada bi ih bilo manje, ona koja opstanu sigurno bi imala veći promet. U tom slučaju, cijene bi mogle da budu niže. Međutim, s obzirom na aktuelnu situaciju, ne bi bilo čudno da hrana, garderoba i tehnika budu još skuplji – naglašava naš sagovornik.
Mnoga istraživanja pokazala su da je situacija slična i kada je riječ o prehrambenim namirnicama, pa – s obzirom na prosječnu platu, najskuplje plaćamo hranu.
Naime, kada se u obzir uzmu prosječna primanja i cijene hrane, BiH je skuplja od Hrvatske, Mađarske, Češke, Italije, Francuske, Španije, Nemačke…
Zanimljivo je da su cijene riže, brašna, hljeba, jaja, u zemljama zapadne Evrope, koje su kudikamo razvijenije od BiH, otprilike iste kao i u ovoj državi. U Evropi je, uglavnom, skuplje voće i povrće, dok su cijene vode, piva i mlijeka čak i niže nego u BiH. Tako, na primjer, kilogram hljeba u BiH košta 2,20 KM, u Njemačkoj 2,4, Španiji 1,8, Hrvatskoj dvije, Francuskoj 2,6, Italiji 2,9, Češkoj 1,5, Mađarskoj 1,1 KM.
Za litar mlijeka u BiH je ptrebno prosječno izdvojiti 1,4 KM, a ono je najskuplje u Francuskoj i košta 2,3 KM, s tim da je u ovoj državi prosječna plata preko 4.000, a kod nas 840 KM.
Ekonomisti smatraju da je ovakva situacija posljedica zatvorenosti tržišta BiH i odluke domaćih vlasti o slobodnom formiranju cijena, koja se na domaćem tržištu očigledno obilato zloupotrebljava. Predstavnici potrošača upozoravaju da, kako bi se građani zaštitili od ovog modernog vida pljačke, država mora da uvede mehanizam kontrole cijena, posebno osnovnih životnih namirnica. I jedni i drugi se slažu da su one krajnje nerealne i da je van svake pameti da jedemo skuplju hranu od Evropljana.
– Na tržištu BiH uglavnom su zastupljeni uvozni proizvodi, čije su cijene više nego nerealne. Problem je što država ne vodi računa o njihovoj kontroli, osim cijena male grupe osnovnih životnih namirnica. Mnoge robe su u BiH skuplje nego u Evropi, što je, kad se u obzir uzmu evropska primanja, zaista nelogično. Međutim, bez nekog jačeg nadzora, uvozni lobiji će i dalje napumpavati cijene, bez obzira na životni standard građana. Naduvane cijene u BiH su, takođe, i rezultat neproduktivnosti domaćih preduzeća. To je dovelo do dominacije uvoznika, koji svoju robu plasiraju na ovo tržište. Pošto im domaći proizvođači nisu konkurencija, oni se ponašaju monopolistički i formiraju cijene kako im odgovara. Sve dok domaći proizvodi koje zahtijeva potražnja ne budu zastupljeniji na tržištu, u BiH će cijene uvoznih roba biti više nego u drugim državama – objašnjavaju ekonomisti.
U udruženjima potrošača ističu da previsoke cijene hrane i odjeće svjedoče da u BiH ima i onih koji to sebi mogu da priušte.
– Činjenica je da oko 50 odsto građana živi na granici siromaštva, zbog čega nisu u prilici da kupe ni najosnovnije namirnice. Oni vode račune o svakom pfenigu, pa kupuju najjeftiniju hranu, a o nekoj markiranoj odjeći i obući i ne razmišljaju. Kako bi se i ovom sloju omogućilo da sebi nešto priušte, vlasti bi morale da kontrolištu cijene na domaćem tržištu i da kazne sve one koji ih naduvavaju bez ikakvog osnova. Apsurdno je da su iste cipele ili jakna kod nas duplo skuplji nego u Americi. S druge strane, kvalitet hrane, garderobe i tehnike koji dolazi u BiH, uprkos vrtoglavim cijenama, zasigurno je lošiji od kvaliteta u Evropi i Americi – poručuju iz ovih udruženja.
Potrošnja drastično pala
Za samo četiri godine prosječna mjesečna potrošnja u BiH pala je za više od deset odsto, pokazali su rezultati najnovije Ankete o potrošnji domaćinstava u BiH. Prema analizi Agencije za statistiku BiH, prosječni mjesečni izdaci po domaćinstvu 2011. iznosili su 1.569, a u 2015. godini 1.408 KM. Pad životnog standarda posebno se odrazio na trošak prehrane, koji je u pomenutom periodu pao za čak 15,8 odsto. Tako je domaćinstvo u BiH u 2011. za hranu i bezalkoholna pića u prosjeku mjesečno trošilo 493, a tokom 2015. godine 415 KM. Mjesečna potrošnja mesa pala je za 33 KM, mlijeka za 16, voća za deset KM.
Izvor: Srpskainfo.com
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca