Otac radi, majka je kod kuće. Taj odavno rasprostranjeni model, sa sobom nosi rizike: ako je majka nezaposlena, djeci često prijeti siromaštvo, pokazuje istraživanje fondacije Bertelsman.

Odlazak u bioskop postaje luksuz, a normalan hobi nedostižan. Mnoga djeca i mladi u Njemačkoj na raspolaganju imaju malo novca – ponekad toliko da ne mogu da prate svakodnevni život svojih vršnjaka.

Naučnici se već godinama bave siromaštvom djece u Njemačkoj. U studiji Instituta za ekonomska istraživanja (IAB), urađenoj po nalogu fondacije Bertelsman, navodi se da bi za siromaštvo djece mogao biti odgovoran klasičan porodični model, koji se još uvek praktikuje na zapadu Njemačke, a to je da otac radi, a majka se brine o domaćinstvu i djeci. U studiji se navodi da su majčini prihodi odlučujući u tome da li dijete živi u siromaštvu ili ne.

„Zaista nas je iznenadilo to koliko je jak uticaj zaposlenosti majki na situaciju u kojoj se nalaze djeca“, izjavila je za DW rukovodilac projekta Sara Mene iz fondacije Bertelsman. Prema studiji, gotovo sva djeca su finansijski sigurna ako majka radi puno radno vrijeme ili barem pola radnog vremena. S druge strane, ako je majka duži vremenski period nezaposlena, onda je skoro trećina djece u dugotrajnom siromaštvu ili tzv. „siromašnoj situaciji“.

U studiji se navodi i da se deca nalaze u siromašnoj situaciji ukoliko porodica na raspolaganju ima manje od 60 odsto neto prosečnog prihoda ili ako prima socijalnu pomoć od države. Takođe se navodi i da je ostalih 30 procenata „povremeno bilo u opasnosti da bude siromašno“. Tokom istraživanja korišćene su informacije o 3.180 djece koje su prikupljane u vremenskom periodu od pet godina.

Rastrzani između dece i posla

U daleko najnepovoljnijoj situaciji su samohrane majke. Sve veće siromaštvo može se spriječiti samo ukoliko je majka uspjela da nedeljno radi najmanje 30 sati. Upravo zbog toga su mnoge samohrane majke u teškoj situaciji: zbog brige o djeci često ne mogu da rade puno radno vrijeme. Kada je riječ o majkama koje rade pola radnog vremena, najmanje petina djece je siromašna, dok je najmanje 40 odsto djelimično siromašno. S druge strane, ako je majka nezaposlena, onda djeci skoro uvijek prijeti siromaštvo.

Reklama

Za organizaciju „Dojče kinderhilfsverk“ (Deutsche Kinderhilfswerk), koja se bori za prava djece i protiv dječijeg siromaštva, ti podaci su zastrašujući: „ Samohrani roditelji i dalje su strukturalno ugroženi“, ocjenjuje za DW Nina Olmajer. Ona zahtijeva da samohrani roditelji dobiju dodatne poreske olakšice i da im se poveća minimalna satnica. „Samohrane majke uglavnom obavljaju tipične ženske poslove koji su slabo plaćeni. Po tom pitanju nešto definitivno mora da se uradi“. Takođe, zakonom mora da bude regulisano pravo povratka na puno radno vrijeme.

Siromašni imaju malo prijatelja

Odrastanje u siromaštvu ima ozbiljne posljedice, bez obzira na to da li dijete potiče iz klasične porodice ili ga odgaja samohrana majka. Mladi često osjećaju da su izolovani: „Djeca u trajnom siromaštvu imaju manje prijatelja, rijetko su članovi sportskih klubova, rijetko odlaze u bioskop ili imaju hobije. Isto tako, rijetko kući pozivaju prijatelje“, kaže Mene iz fondacije Bertelsman.

„Naravno, to znači da imaju manju mrežu prijatelja i u skladu s tim, slabiji osećaj da pripadaju društvu“. Djeca još u ranom djetinjstvu postaju svjesna da imaju malo šansi u društvu, smatraju da su njihove šanse znatno manje od djece iz dobrostojećih porodica. „Naravno da je to ulje na vatru kada je riječ o polarizaciji društva“, kaže Mane. „Zbog toga zahtijevamo da se izdaci u okviru porodične politike drugačije oblikuju i da se njihov iznos određuje prema visini primanja“.

Trenutno se dječiji dodatak računa na osnovu Zakona o socijalnoj zaštiti. Maneova se zalaže da djeca čiji roditelji primaju socijalnu pomoć, takođe dobijaju dječiji dodatak, dok bi dječiji dodatak djece čiji roditelji više zarađuju, trebalo da se smanji. „Samo tako se može pomoći djeci i mladima – nezavisno od posla kojim se bavi njihova majka“.

Izvor: DW

Reklama