PRIVREDA
Grčka izlazi iz programa finansijske pomoći, ali problemi evrozone ostaju
Grčka će u ponedeljak zvanično izaći iz programa finansijske pomoći, poslije osam godina štednje na koje je primorana da bi dobila ogromne zajmove iz evrozone.
Dok je izlazak Grčke iz programa pomoći važan korak, on pruža slabe garancije da je evrozona završila s dužničkim problemima, ocijenila je agencija Asošiejtid pres.
Veliki dug u Grčkoj i još veći u Italiji i dalje će predstavljati finansijsku prijetnju Evropi koji neće skoro biti uklonjena. Evropski dužnički problemi više puta su u protekloj deceniji podsticali strahove od raspada evrozone, što je najgori scenario koji bi ozbiljno ugrozio region i potresao svjetska finansijska tržišta i trgovinu.
U Grčkoj se tri decenije niz vlada masivno zaduživao kako bi se finansirala izdašna potrošnja na penzije i radna mjesta a dobila politička podrška, dok se tolerisala rasprostranjena utaja poreza i prikrivao manjak u budžetu. To je eksplodiralo u oktobru 2009, kada je Grčka priznala da joj je budžetski deficit mnogo veći nego što je ranije prijavila. Šokirani investitori više nisu hteli da rizikuju pozajmljivanje novca Atini po pristupačnim kamatama, što je primorala vladu da traži pomoć od ostalih zemalja evrozone i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Zajmovi su došli s teškim uslovima: smanjivanje deficita što je dovelo do velikih povećanja poreza i rezanja izdataka, kao i do reformi usmerenih na poboljšanje ubiranja poreza i stvaranja bolje poslovne klime. Grčka privreda, teško pogođena smanjenjem potrošnje, smanjila se za četvrtinu. Grčka sada ima dug od 322 milijarde evra što je preko 180 odsto bruto domaćeg proizvoda. Od toga 256,6 milijardi evra duguje kreditorima iz evrozone a 32,1 milijardu evra MMF-u.
U 2012. oko 107 milijardi evra duga je izbrisano zbog čega su gubitke imali privatni investitori. U ponedeljak ističe treći i poslednji program pomoći Grčkoj, što znači da Atini više nije na raspolaganju novac iz pomoći. Grčku će i dalje svaka tri meseca posjećivati tehnički stručnjaci kako bi ocijenili da li ispunjava zadate ciljeve za javne finansije dok 2060. ne isplati posljednju ratu po dugu iz programa pomoći.
Zemlje evrozone pozajmile su Grčkoj dovoljno novca da pokrije 22 mjeseca finansijskih potreba i značajno ublažile uslove otplate duga. Grčka treba da prođe kvartalne preglede da bi ostalo na snazi olakšanje otplate. Pojedini stručnjaci kažu da je najbolji način da se pomogne Grčkoj ako bi zemlje evrozone otpisale deo dugova, ali su vlade negativno reagovale. Programi pomoći Grčkoj su nepopularni, posebno u Njemačkoj, i u oproštaj dugova bi teško mogli da se ubijede lideri kao što je njemačka kancelarka Angela Merkel. MMF i istaknuti ekonomisti kažu da će grčki dug, ako ne bude otpisan dio dugova, u jednom trenutku opet početi nekontrolisano da raste.
Grčka bi trebalo da ima izuzetno velike budžetske viškove prije otplate duga takozvani primarni višak od 3,5 odsto do 2023. i 2,2 odsto posle toga, a MMF navodi da je u istoriji veoma malo država uspjelo da ostvari tako nešto. MMF navodi da zemlje brzo prestanu da štede, pošto narod postane nezadovoljan lošim uslugama.
Potrošnja na državni zdravstveni sistem u Grčkoj smanjena je na jednu od najnižih u evrozoni, pa 20 odsto najsiromašnijih Grka kaže da izdvajaju 44 odsto prihoda domaćinstva na medicinske troškove, a mnogi kažu da su odustali od medicinske njege.
Slab rast Italije posle prihvatanja evra imao je za posledicu da treća najveća privreda evrozone nije uspela da smanji ogroman dužnički teret. On je na 133,4 odsto BDP-a, drugi najveći u evrozoni posle Grčke. Zvaničnici povezani s vladajućom koalicijom populističkog Pokreta pet zvezda i desničarske Lige spominjali su izlazak iz evra i kritikovali stroga pravila Evropske unije o ograničenju duga i deficita, što je podstaklo strahove od nove dužničke krize.
Evrozona ima više način da se zaštiti valutna unija u krizi. Jedan je ponuda Evropske centralne banke da kupuje obveznice zemlje koje imaju velike troškove zaduživanja. Ali to zahtijeva da se pristane na plan za smanjenje deficita što je izgleda posljednja stvar koju bi uradila aktuelna vlada u Rimu.
Najdramatičnija alternativa bi bio izlazak Italije iz evrozone. Stručnjaci ocjenjuju da je situacija s italijanskim dugom različita od Grčke pošto je većina italijanskih obveznica u rukama Italijana, ali i da nije izgledno da bi Italija mogla izaći iz evrozone pošto bi to izazvalo veliki šok.
Izvor: BIZlife / Beta
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca