PRIVREDA
U Republici Srpskoj neće biti smanjenja otkupa mlijeka
U Republici Srpskoj neće biti biti prekidanja ili smanjenja otkupa mlijeka, a premije se isplaćuju redovno, izjavio je ministar poljoprivrede Boris Pašalić. Očekuje da će proizvodnja mlijeka ove godine u Srpskoj biti veća nego prošle godine.
Pašalić je danas posjetio kompaniju „Mlijekoprodukt“ u Kozarskoj Dubici i sa menadžmentom razgovarao o aktuelnom otkupu i svim problemima u vezi sa proizvodnjom mlijeka.
– Otkup teče redovno. Neće biti prekidanja, niti smanjenja otkupa – rekao je novinarima Pašalić, istakavši da će, naprotiv, „Mlijekoprodukt“ ove godine otkupiti veće količine mlijeka nego prethodne.
On je naveo da u Ministarstvu poljoprivrede na bazi podataka o isplaćenim premijama za prvih devet mjeseci očekuju da će biti veća proizvodnju mlijeka nego prošle godine, između 115 i 120 miliona litara.
– To im daje jednu izvjesnost da mogu da planiraju svoju poljoprivrednu proizvodnju, a proizvođači mlijeka imaju pravo na nekih desetak mjera podrške, od sufinansiranja nabavke mehanizacije, proizvodnje junica, regresiranog dizela, osiguranja usjeva, premije po hektaru – naveo je Pašalić.
Naglasio je da je oko 700.000 KM granica za isplatu podsticaja na godišnjem nivou.
On je potvrdio da ima viškova mlijeka na tržištu i to ne samo mlijeka, već gotovo svih poljoprivrednih proizvoda.
– Godina je bila izrazito plodna, što je dobro u ovoj situaciji da imamo dovoljno hrane za predstojeći period koji je opet neizvjestan. Ne znamo šta nas ponovo čeka u januaru, februaru i martu, i dobro je da ne strijepimo da li imamo dovoljno hrane – rekao je Pašalić.
Objasnio je da taj višak proizvoda na tržištu dovodi do pada cijene, što predstavlja problem proizvođačima i prerađivačima mlijeka, dodavši da postoje poremećaji i na tržištu povrća i mesa.
– To su globalni poremećaji na planeti, ne samo u Republici Srpskoj i BiH. Naše su mogućnosti, ipak, ograničene i ne možemo ni na koji način da u potpunosti saniramo tu štetu, ali možemo da pomognemo da ti proizvođači prežive do nekih boljih uslova i sve se svodi na takve intervencije – rekao je Pašalić.
Naglasio je da je povećan agrarni budžet Republike Srpske sa 75 na 85 miliona KM.
Predsjednik Upravnog odbora „Mlijekoprodukta“ Rankica Marelj izjavila je da u mljekarskoj industriji uvijek postoje viškovi ili manjkovi mlijeka.
– Kao najveća mljekara u BiH i dio velikog `Imlek` sistema, te probleme uvijek uglavno bez većih posljedica prevazilazimo. Ovog momenta imamo nešto više zaliha nego što smo planirali, ali to je posljedice povećanog otkupa – rekla je Mareljeva.
Ona je precizirala da je u odnosu na 2019. godinu „Mlijekoprodukt“ otkupio oko dva miliona litara više mlijeka.
– Držali smo se toga da nijedna litra mlijeka koja je ponuđena ne bude ostavljena. Sve smo otkupili, ali isto tako postoje određeni poremećaji koji se odnose na izvoz u Crnu Goru i Hrvatsku, a znamo da je tamo turistička sezona bila dosta slabija. Nema tu ništa što bi bilo specijalno zabrinjavajuće, otkupljujemo i dalje, planiramo nastaviti našu proizvodnju, otkup i prodaju – rekla je Mareljeva.
Načelnik opštine Kozarska Dubica Radenko Reljić rekao je da nisu zabrinjavajuće zalihe mlijeka u „Mlijekoproduktu“.
– Neće se stati sa otkupom, za razliku od nekih zemalja u okruženju, Hrvatskoj ili Federaciji BiH. Kompanija ima podršku Vlade Republike Srpske, a sve subvencije se izvršavaju na vrijeme, tako da po tom pitanju imamo stabilnu situaciju u `Mlijekoproduktu` – rekao je Reljić.
Ministar Pašalić posjetio je i preduzeće „Јelena“, koje se bavi proizvodnjom sjemenskog materijala i preradom žitarica i ima više 200 kooperanata.
RTRS
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI8 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeVlada RS donijela odluku: Minimalac će biti 900 KM
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca