PRIVREDA
Radić: Produžiti rok za restrukturisanje Željeznica Srpske
Preduzeće „Željeznice Republike Srpske“ zvanično su pokrenule postupak za produženje krajnjeg roka za restrukturisanje ove kompanije za minimalno 12 mjeseci, jer na osnovu potpisanih dokumenata i planskih zadataka nije predviđeno niti realno očekivati da taj proces bude završen u relativno kratkom vremenskom periodu, izjavio je u intervjuu Srni vršilac dužnosti generalnog direktora ove kompanije Željko Radić.
Radić je naveo da je samo za primjenu novog informacionog sistema neophodno najmanje 18 mjeseci, jer je potrebno ispoštovati sve zakonske procedure, počevši od nabavke neophodne opreme i softverskih rješenja, da bi taj važan segment u novoj strukturi preduzeća bio u primjeni.
On je dodao da je proces restrukturisanja otežan jer se zbog preporučenih epidemioloških mjera usljed pandemije virusa korona sastanci sa konsultantima zaduženim za praćenje i realizaciju procesa restrukturisanja održavaju putem aplikacija za direktnu komunikaciju, a ostala korenspodencija odvija se elektronskom poštom.
ZAVRŠEN POSTUPAK U VIŠEM PRIVREDNOM SUDU
Radić je naveo da je završen postupak u Višem privrednom sudu u Banjaluci prema prigovorima podnesenim na odluke Okružnog privrednog suda u Doboju, te su otklonjene sve poteškoće za dalji nastavak postupka restukturisanja „Željeznica Republike Srpske“ pred Okružnim privrednim sudom u Doboju.
– Podneseno je 214 prijava sa 1.670 povjerilaca. Oko pedesetak prijava sud je odbacio, jer nisu uređene ni u naknadnom roku koji je sud odredio podnosiocima prijava. Ukupan iznos prijavljenih potraživanja iznosi 340.838.277 KM, od čega je priznato 334.368.586 KM, a osporeno 6.469.690 KM – izjavio je Radić.
Prema njegovim riječima, Uprava kompanije ostaje pri stavu da ŽRS budu organizovane kao „vertikalno integrisano preduzeće“, kako je i ponuđeno u zaključku Vlade Srpske.
On je pojasnio da se organizaciono restrukturisanje ŽRS-a odnosi na razdvajanje poslova operacija i infrastrukture na dvije računovodstveno i upravljački potpuno razdvojene organizacione jedinice unutar jednog privrednog društva, te formiranje profitnih centara od postojećih organizacionih jedinica.
– Buduća organizacija podrazumijeva i uvođenje novog finansijsko-računovodstvenog sistema putem kojeg će se pratiti svi procesi unutar ŽRS-a, razvoj i primena finansijski prihvatljivih i održivih srednjoročnih planova poslovanja, te razvoj i primjena višegodišnjih ugovora o prevozu putnika i održavanju infrastrukture između Vlade Srpske i `Željeznica` – izjavio je Radić.
On je naveo da nakon što bude donesena konačna odluka o budućem modelu organizacije ŽRS-a, pristupiće se izradi i novog pravilnika o sistematizaciji i organizaciji radne snage, kao i kolektivnog ugovora.
– Broj zaposlenih u ŽRS smanjen je za 887 radnika. Referentni broj zaposlenih od 3.098 radnika, koliko je iznosio prije početka realizacije projekta restrukturisanja, danas iznosi 2.200 zaposlenih – izjavio je Radić.
On je naveo da je ove godine zbog poremećaja na globalnom tržištu zbog pandemije virusa korona došlo do pada privredne aktivnosti i smanjenja potražnje za uslugama prevoza različite vrste robe u teretnom saobraćaju, što je značajno uticalo na rezultate poslovanja ŽRS.
Obustava putničkog saobraćaja, prije svega međuentitetskog, takođe, se negativno odrazila i na prihod od prevoza putnika.
PRIHODI ZA DESET MЈESECI 52 MILIONA KM, A RASHODI 67 MILIONA KM
Radić navodi da su ŽRS za deset mjeseci tekuće godine ukupno ostavrile prihode u iznosu od 52.820.475 KM, rashode u iznosu od 67.034.125 KM, dok gubitak za navedeni period iznosi 14.213.649 KM.
– Razlozi za ovakve poslovne pokazatelje su i manji prihodi od donacija Vlade Republike Srpske koji u 2020. godini iznose 3.331.432 KM, dok su u prethodnoj godini iznosili 12.094.267 KM – izjavio je Radić.
Prema njegovim riječima, u istom periodu prošle godine ŽRS je ostvarila ukupne prihode od 70.934.470 KM, a rashode 67.859.136 KM.
On je dodao da su finansijska sredstva Svjetske banke u okviru procesa restrukturisanja 2019. godine vođena kao prihod, zbog čega je u prošloj godini registrovana dobit u iznosu od 3.075.334 KM.
– U posmatranom periodu od deset mjeseci 2020. godine ukupni prihodi su manji u odnosu na prošlu godinu za 18.113.995 KM, dok su ukupni rashodi manji za 825.011 KM – rekao je Radić.
On je naveo da su bilansi ŽRS i dalje opterećeni značajnim finansijskim rashodima, prije svega zbog nemogućnosti plaćanja ino-kredita, kamata na ino-kredite i amortizacije i da otklanjanje ovog problema očekuje po okončanju kompletnog procesa finansijskog i organizacionog restrukturisanja.
– Uprkos navedenim privrednim poremećajima, `Željeznice` su kvalitetno odgovorile izazovima i postavljenim zadacima, tako da su u potpunosti ispunile zahtjeve tržišta, poštujući sve propisane mere Republičkog štaba za vanredne situacije u cilju zaštite zdravlja zaposlenih radika – naveo je Radić.
On je poručio da je Uprava ŽRS-a svjesna je teških okolnosti i problema sa kojima se mora izboriti, da Vlada Republike Srpske i resorno ministarstvo daju ključni podsticaj za opstanak ove komapije, te da se samo zajedničkim djelovanjem može ostvariti projekat restruktruiranja, koji mora biti završen.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 22. februara 2018. godine odluku o prihvatanju zaduženja Srpske u iznosu 51,3 miliona evra kod Svjetske banke za projekat restrukturisanja ŽRS-a s ciljem unapređenja operativne efikasnosti i finansijske održivosti.
Strukturu kreditnih sredstava Svjetske banke od 51,3 miliona evra čine tri komponente, i to 42,7 miliona evra za finansijsko restrukturisanje što obuhvata isplatu zaostalih dugovanja, zatim 3,5 miliona evra za restrukturisanje radne snage, a pet miliona evra za organizaciono.
Preuzeto: RTRS
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca