Connect with us

PRIVREDA

„Na eksproprijaciji za auto-put prema Srbiji radi više od 30 radnika“

Objavljeno

 


Direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP) Bosiljka Predragović izjavila je za da je više od 30 zaposlenih, uglavnom geodetskih inženjera, angažovano na eksproprijaciji zemljišta za potrebe izgradnje dionice auto-puta Vukosavlje-Brčko.

Predragovićeva je navela da je dionica duga oko 35 kilometara i prolazi kroz opštine Vukosavlje, Modriča, Šamac, Pelagićevo i Donji Žabar, do granice sa Brčko distriktom.

„Linija eksproprijacije je dužine 95 kilometara kojom se cijepa 1.671 parcela u 21 katastarskoj opštini, a sve u svrhu izgradnje auto-puta, ali i petlji i regulacije tokova u neposrednoj blizini pojasa auto-puta“, objasnila je Predragovićeva.

Prema njenim riječima, pripremne i poslove naknadne obrade podataka, te izrade skica snimanja i elaborata cijepanja parcela u kancelarijama izvodi stručni tim diplomiranih inženjera geodezije, a terenske poslove obavljalo je 10 dvočlanih stručnih timova geodetskih stručnjaka.

Svim radovima, navela je Predragovićeva, koordiniše tim koji čine najiskusniji geodetski inženjeri RUGIPP-a.

Predragovićeva je istakla da se, osim stručnih izazova, zahtjevnog terena i meteo-uslova, te i dalje prisutne i otežane epidemiološke situacije, RUGIPP tokom realizacije navedenih radova suočio i sa problemom minsko sumnjivih površina koje se nalaze u obuhvatu pojasa eksproprijacije, na lokalitetima „Kornica“ i „Korito rijeke Tolise jedan“.

Reklama

„Planirani rok završetka terenskih geodetsko-tehničkih radova bio je 10. decembar 2020. godine, ali je zbog navedenih okolnosti sa minsko sumnjivim površinama prolongiran, tako da su radovi koji su izvan područja minsko sumnjivih oblasti završeni do kraja 2020. godine, a poslovi sprovođenja promjena, odnosno cijepanja parcela, u javnim registrima o nepokretnostima biće okončani do kraja januara 2021. godine“, naglasila je Predragovićeva.

Geodetsko-tehnički radovi u području minsko sumnjivih površina biće realizovani nakon deminiranja i čišćenja terena, za koje je nabavka usluge deminiranja planirana tokom 2021. godine, a proceduru javne nabavke sprovodiće RUGIPP.

Predragovićeva je podsjetila da je RUGIPP gotovo bez greške i u rekordnom roku realizovao pripremne geodetsko-tehničke radove eksproprijacije istog auto-puta na dionici Brčko-Rača u periodu od marta do maja prošle godine.

Ona je navela da je RUGIPP obavio i pripremne kancelarijske i terenske geodetsko-tehničke radove eksproprijacije za izgradnju aerodroma u Trebinju, te je sprovođenje elaborata cijepanja u javnim registrima u toku.

Govoreći o pilot projektu procjene vrijednosti nepokretnosti, koji je dio švedskog donatorskog Projekta za unapređenje zemljišne administracije u BiH CILAP, a koji je u septembru počeo u dvije katastarske opštine Banjaluka šest i Banjaluka sedam, Predragovićeva je navela da su popisane sve tražene nepokretnosti.

„Sada se pripremamo za masovnu procjenu vrijednosti nepokretnosti na području cijele Republike Srpske. Nakon popisa imaćemo tačan broj nepokretnosti i njihovu vrijednost, što će rukovodiocu lokalne samouprave omogućiti da planira budući privredni razvoj jedinica lokalne samouprave“, istakla je direktor RUGIPP-a.

Reklama

Poreska uprava Republike Srpske, dodala je Predragovićeva, ubuduće će moći da pristupi i koristi podatke o nepokretnoj imovini građana, a koje evidentira RUGIPP, sa ciljem utvrđivanja i naplate poreza na nepokretnosti.

Predragovićeva je podsjetila da je sa Poreskom upravom potpisan sporazum o međusobnoj saradnji zbog povećanja obuhvata obveznika poreza na nepokretnosti u Republici Srpskoj, jer će pristup podacima biti brži i jednostavniji i omogućiće lakše identifikovanje onih obveznika koji nisu prijavili svoju nepokretnost u Fiskalni registar nepokretnosti Poreske uprave, pa samim tim i ne plaćaju zakonom propisanu obavezu.

„Popis je u Banjaluci krenuo početkom septembra, završen je krajem novembra, a trenutno sa gradom Banjaluka i Poreskom upravom radimo na preklapanju i uparivanju podataka“, navela je Predragovićeva.

Ona je dodala da je u toku i rad na tri-de vizualizaciji podataka, koja će slikovito prikazati koje su to nepokretnosti koje se nalaze u katastarskim evidencijama, a za koje u Fiskalnom registru neporetnosti nema podataka.

„Ovaj popis je pokazao da smo samo na pilot području imali oko 30 odsto nepopisanih nepokretnosti. Uporedo sa aktivnostima koje se rade na obuhvatu pilot područja, nastavlja se popis nepokretnosti za ostatak Banjaluke“, rekla je direktor RUGIPP-a.

Prema njenim riječima, na terenu se nalaze popisivači koje je angažovao grad, a osim Banjaluke, velika je zainteresovanost i opštine Laktaši za ovaj projekat.

Reklama

Predragovićeva je napomenula da je jedna od važnijih aktivnosti koju RUGIPP sprovodi osnivanja katastra nepokretnosti, odnosno nove evidencije o nepokretnostima.

Ona je dodala da će se po završetku postupka uspostavljanja novog katastra nepokretnosti, podaci o nepokretnostima, pravima i nosiocima prava svojine na nepokretnostima voditi u jedinstvenoj evidenciji, kod jednog organa, a stranke ća dobijati jedan izvod iz javne evidencije, odnosno list nepokretnosti.

„Osnivanjem jedinstvene, tačne i ažurne evidencije o nepokretnostima, pravima na njima i nosiocima tih prava, povećaće se vrijednost zemljišta i drugih nepokretnosti, olakšati pravni promet i pristup kreditima, te pospješiti investiciona gradnja, što je od ogromnog značaja posebno za poslovnu zajednicu i buduće investitore, kao i druge nosioce prava svojine na nepokretnostima“, navela je Predragovićeva.

Do sada je, tvrdi ona, na teritoriji Republike Srpske završeno izlaganje nepokretnosti na javni uvid u 402 katastarske opštine, dok su u toku izlaganje u 36 katastarskih opština i pripreme za izlaganje u njih 56.

Predragovićeva je napomenula da je, nakon više od sto godina, RUGIPP tokom 2020. godine obavio gravitaciona mjerenja na teritoriji cijele Republike Srpske, s ciljem određivanja ubrzanja sile Zemljine teže koja su neophodna za definisanje oblika i dimenzija Zemlje kao nebeskog tijela, odnosno površi geoida za područje Republike Srpske.

„Tako određen oblik i dimenzije dijela površine Zemlje za područje Republike Srpske u praksi imaju značaj pri geodetskim satelitskim mjerenjima, ali i za kvalitetnije pozicioniranje u navigacione svrhe za širi krug korisnika“, dodala je Predragovićeva.

Reklama

Preuzeto: Nezavisne novine

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu