PRIVREDA
Niču tri fabrike u BiH, posao za stotine radnika
U nešto više od godinu dana na području Hercegovine niknuće tri nove fabrike koje će otvoriti stotine novih radnih mjesta.
Zahvaljujući realizaciji projekata koji su tek u najavi te onima čija se realizacija privodi kraju, od Ljubuškog, preko Čapljine do Mostara veliki broj ljudi dobiće priliku ostvariti radni odnos, piše Večernji list BiH.
Riječ je o projektima Violete iz Gruda, Podravke iz Hrvatske te Braće Pivac. Prema trenutnim najavama, prva bi trebala biti završena fabrika u Čapljini. Riječ je o fabrici keksa i vafla „Lasta“ Čapljina koju je kupio vlasnik Violete Petar Ćorluka.
Odlučio je iz temelja promijeniti i modernizovati nekadašnji simbol Hercegovine te slasne delicije izvoziti na velika evropska tržišta. Krajem prošle godine Ćorluka je za medije izjavio kako sve ide prema planu te da se početak probne proizvodnje očekuje već u februaru ili martu.
„Sva tehnologija dogovorena je s najpoznatijim njemačkim proizvođačima i dosada je potvrđeno oko 10 miliona evra samo za mašine“, kazao je tom prilikom Ćorluka.
Dodao je kako niko ne može predvidjeti kojom dinamikom će se uspostaviti proizvodnja, ali, prema nekim parametrima, očekuje da polovinom ove godine bude u punom jeku. Istakao je da se delicije već uvelike i odavno spremaju te nagovještava da će, uz poznate Lastine štrudle, desert štapiće i krem štapiće s poboljšanom kvalitetom recepture i pakiranja, na tržište izaći s inovativnim proizvodima koji će biti iznenađenje svima.
„Nastojat ćemo da bude nešto poboljšanih starih proizvoda, ali tu su i inovacije, novi proizvodi kojima ćemo iznenaditi tržište“, kazao je Ćorluka.
Uz Lastu, ovog ljeta u pogonu bi trebala biti i Podravkina fabrika koja niče u Kruševu nadomak Mostara. Riječ je o velikom projektu koji će jednako kao i ostala dva osigurati opstanak na ovim prostorima.
Na samom kraju prošle godine Podravka i mostarska Marinada potpisali su ugovor o strateškom partnerstvu kojim koprivnička kompanija preuzima kontrolu i proces uzgoja i prerade povrća u Hercegovini. Ugovor su potpisale članica uprave Podravke Ljiljana Šapina i direktorica Marinade Maja Marušić. Direktorica Marušić ovom prilikom izjavila je kako je posebno raduje što je Podravka prepoznala Marinadu kao strateškog partnera te tako priznala rad i trud koji je ova kompanije, zajedno s braniteljskim zadrugama i drugim kooperantima, poduzimala u posljednje dvije godine. A rezultati su itekako vidljivi. Naime, u tom je periodu proizvedeno čak 1.600 tona povrća.
Ono što posebno unosi optimizam je i činjenica da su svi zaposleni u kompaniji mlađi od 40 godina, a to pokazuje kako se mladi, obrazovani ljudi itekako žele baviti zemljom. Prošle je godine iz plodnih hercegovačkih polja oko Mostara Podravki isporučeno oko hiljadu tona paradajza i oko 500 tona paprika roge, koja se koristi za proizvodnju ajvara.
Ove godine planirano je povećanje proizvodnje paradajza koji bi se na ljeto trebao preraditi upravo u novoj Podravkinoj fabrici kod Mostara.
Treći projekt koji će zasigurno zaustaviti iseljavanje biće realizovan u Ljubuškom, piše Večernji.
Naime, braća Pivac krajem prošle godine kupila su zemljište na prostoru industrijske zone Mostarska Vrata – Cerno gdje planiraju izgraditi pogon koji će sadržavati skladište svježeg mesa, skladište zamrznutog mesa, pogon rasijecanja, pogon pakovanja svježeg mesa, pogon narezivanja, sušaru, proizvodnju mesnih prerađevina, diskont, maloprodaju, administraciju i komercijalu te odjel transporta.
Kompletni kompleks po završetku izgradnje trebao bi zapošljavati od 60 do 70 osoba.
„Projekt braće Pivac je u procesu iznošenja potrebnih lokacijskih i građevinskih dozvola za objekt koji će graditi u našoj poslovnoj zoni. Do 1. oktobra 2021. godine trebale bi se pribaviti sve potrebne dozvole i tada započeti građevinske radove“, izjavio je na posljednjoj sjednici Gradskoga vijeća Ljubuški gradonačelnik Vedran Markotić.
Uz navedene projekte, tu je svakako i Aluminij industrija koja se u Mostaru poput feniksa uzdiže iz pepela. Naime, uprkos svjetskoj krizi izazvanoj pandemijom korona virusa, Aluminij industrija do 1. oktobra prošle godine ispunila je svoje ugovorne obaveze koje je potpisala s Aluminijem d. d. i zaposlila 82 radnika. Već na početku ove godine najavili su zapošljavanje minimalno 90 dodatnih radnika, bivših radnika Aluminija d.d. Mostar.
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca