PRIVREDA
U BiH ima metala koji Evropi očajno treba, hoće li Slovenci “pokupiti kajmak”
Potražnja za najlakšim metalom na svijetu, litijumom, snažno će rasti u narednim godinama, dok proizvođači automobila povećavaju proizvodnju električnih vozila (EV).
Evropa je već važno središte za proizvodnju električnih vozila, koja zahtijevaju litijum za litijum-jonske baterije. Ovaj metal također se koristi u elektronici i pri skladištenju energije iz obnovljivih izvora.
Međutim, proizvođači EV-a na kontinentu ovise o uvozu: većina litijuma na svijetu proizvodi se u Australiji, potom južnoameričkom “litijumskom trokutu” Čileu, Boliviji i sjeverozapadu Argentine, te u Kini.
Stoga sve veći broj firmi želi razviti ležišta litijuma širom Evrope, uključujući zapadni Balkan, posebno Srbiju, a odnedavno i Bosnu i Hercegovinu, piše međunarodni analitički portal Intellinews na engleskom jeziku, a prenosi BiznisInfo.
Međunarodna rudarska kompanija Rio Tinto u Srbiji razvija projekt litijum-borata Jadar na ležištu koje su otkrili u dolini rijeke Jadar 2004. Procjenjuje se da nalazište sadrži 10 posto svjetskih naslaga litijuma.
Rio Tinto izvijestio je o rezervama prve rude u decembru, najavljujući da projekt Jadar može proizvoditi i litijum-karbonat i bornu kiselinu baterijskog razreda.
Studija izvodljivosti, pokrenuta u julu 2020., trebala bi biti dovršena krajem ove godine, nakon čega započinju građevinski radovi.
Projekt uključuje razvoj podzemnih rudnika i izgradnju postrojenja za preradu koncentrata. Početak proizvodnje predviđa se 2023. ili 2024. godine.
Također u Srbiji je projekt Rekovac firme Jadar Resources Ltd koja je izlistana na berzi u Australiji. Projekt se nalazi u zoni Vardar koja “pokazuje vrlo slično geološko okruženje kao i sliv rijeke Jadar”. Područje projekta nalazi se u blizini gradova Jagodine i Kragujevca, 110 kilometara od Beograda.
Potencijal regije također je pobudio interes lokalnih investitora. Nedavno je pet firmi u vlasništvu slovenskog poduzetnika Andreja Rautnera osnovalo kompaniju za istraživanje litijuma u Bosni i Hercegovini, tačnije u Republici Srpskoj. U firmu je uloženo 11,8 miliona KM.
– Pokušat ćemo se baviti rudarstvom ako dobijemo koncesije. Sve je još na početku, firma postoji tek mjesec dana. Istraživanje bi bilo u pograničnom području između BiH i Srbije – rekao je Rautner.
Nije otkrio određeno područje koje planiraju ciljati, ali mediji su ranije pisali da postoje rezerve litijuma na području Jadra, blizu granice sa Srbijom, kao i oko Ugljevika, Domaljevca i Šamca, u centralnoj Bosni.
Interes za razvojem nalazišta litijuma na zapadnom Balkanu dio je šireg pokušaja eksploatacije minerala širom Evrope, piše Intellinews.
Dalje na sjeveru, European Metals Holdings razvija projekt litijuma Cinovec u Češkoj, za koji kaže da ima potencijal biti najjeftiniji proizvođač litijuma iz tvrde stijene na svijetu. Ležište se nalazi u rudarskom području u planinama Krusne Hore, blizu češke granice s Njemačkom. Postoje još velika ležišta litijauma u Austriji, Finskoj, Portugalu i Španiji.
Litijuma se koristi u baterijama za elektronske proizvode poput mobilnih telefona, prenosnih računara i tableta, a bit će sve važniji i za prelazak na obnovljive izvore energije poput sunčeve energije, dok se zelena tranzicija ubrzava.
Međutim, njegova će glavna primjena, barem tokom sljedećeg desetljeća, uzimajući u obzir lavovski udio potražnje, biti u električnim vozilima.
Proizvodnja električnih automobila neprestano raste u Evropi kroz otvaranje velikih tvornica automobila na kontinentu, uključujući one u Srednjoj Evropi, odnosno u Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj.
Prema studiji firme McKinsey, dok je potražnja za novim automobilima padala tokom 2020. godine, u mnogim je zemljama “potražnja potrošača za električnim vozilima ostala je relativno stabilna tokom krize u usporedbi s potražnjom za drugim vozilima”.
Predviđa se brzi oporavak na tržištu električnih vozila u Evropi i Kini nakon pandemije. Izvještaj navodi da će tržište automobila nakon pandemije biti izmijenjeno.
– Pandemija je zaustavila pogone i zaustavila linije za automatsku montažu širom svijeta. Dok se pogoni pripremaju za ponovno otvaranje, neki daju prednost proizvodnji EV-a kako bi udovoljili očekivanoj velikoj potražnji ili ispunili regulatorne zahtjeve, poput strogog cilja Evropske unije za nivo emisije štetnih plinova – navodi se u studiji.
Izvještaj komapnije Roskill za period do 2030. Utvrdio je da “dugoročniji scenariji i dalje pokazuju snažan rast potražnje za litijumom tokom narednog desetljeća”.
Biznisinfo
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca