FINANSIJE
Centralna banka BiH ima sve manje kapitala, za mjesec nestalo 48 miliona
Kao što se i očekivalo, kapital Centralne banke BiH u januaru ove godine pao je za dodatnih 48 miliona KM, a u odnosu na kraj 2020. godine taj kapital je manji za čak 171 milion.
Naime, na kraju 2020. neto strana aktiva iznosila je 895,6 miliona KM i za godinu dana pala je na 772,7 miliona, koliko je bila na kraju prošle godine. U januaru je nastavila pad, tako da zaključno sa 31. januarom ove godine neto strana aktiva Centralne banke BiH iznosi 724,6 miliona.
Prema mišljenju stručnjaka, kapital Centralne banke BiH, s obzirom na inflaciju, nastaviće padati, a ako se obistine najave o povećanju kamatnih stopa, što je na određeni način i logičan slijed događaja kako bi se obuzdala upravo inflacija, sadašnji kapital Centralne banke BiH do kraja godine mogao bi biti prepolovljen.
„Okvir na kojem počiva upravljanje deviznim rezervama treba prilagoditi potrebama domaćeg ekonomskog sistema. Fragmetacija monetarne i fiskalne politike vodi kanibalizaciji domaće ekonomije. U javnosti se stvara utisak da se loše upravlja deviznim rezervama, a to nije tačno. Upravlja se vrhunski, ali je okvir zastario i ne odgovara današnjem vremenu niti budućnosti“, rekao je ekonomista Saša Stevanović.
On naglašava da je postulat da je najveći dio deviznih rezervi izvan granica Bosne i Hercegovine, što je jako rizično, jer postavlja se pitanje šta nam vrijedi novac koji je izvan našeg domašaja, ali da treba imati i u vidu sva ograničenja domaćih i institucionalnih kapaciteta BiH.
„Slijed događaja će nam ukazati još jednom da je promjene potrebno raditi kada je dobro, ovo trenutno su iznuđeni potezi s manjim brojem alternativa. Mi smo sada u fazi da se smanjuje šteta i nemamo mehanizama zaštite od turbulentnih vremena. Trenutno imamo vruću vodu ljeti, a hladnu zimi, a treba nam obrnut mehanizam“, naglasio je Stevanović.
Trenutno, osim inflacije, najveću „prijetnju“ po kapital CB BiH predstavlja eventualno povećanje kamatnih stopa. Na posljednjem sastanku odbora Federalnih rezervi kamatna stopa zadržana je na istom nivou, međutim na novom sastanku, koji je dogovoren za mart, gotovo je izvjesno da će doći do njenog povećanja i to za najmanje 0,25 odsto, s tim da su predviđanja da će na kraju ove godine, prema procjenama stručnjaka, referentna kamatna stopa u SAD iznositi između 1,25 do čak 1,75 odsto. Rast ovih kamatnih stopa na ovaj nivo sasvim sigurno prepoloviće neto stranu aktivu koju ima Centralna banka BiH.
U Centralnoj banci kažu da BiH nema direktan uticaj na kretanje tržišnih kamatnih stopa, kao i na inflaciju, te da može samo prilagođavanjem svog portfolija uticati na efekte promjene tržišnih kamatnih stopa.
„To i radimo svakodnevno u skladu sa Zakonom o CB BiH i podzakonskim aktima za investiranje donesenim od strane Upravnog vijeća. CB BiH kontinuirano preduzima mjere prilagođavanja portfolija, sve u cilju očuvanja vrijednosti neto deviznih rezervi, odnosno monetarne stabilnosti valutnog odbora“, rekli su nam u CB BiH.
Ono što je zanimljivo jeste da je „novac koji nestaje“, odnosno neto stranu aktivu, nedavno zatražio Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, koji je tražio da se taj novac aktivira u entitetima, međutim taj njegov prijedlog u startu su odbili bošnjački političari i pored činjenice da bi do kraja, zbog svjetskih kretanja na koja BiH ne može uticati, moglo „nestati“ još najmanje 300 miliona KM.
„U okviru entiteta treba osmisliti ekonomske politike. U CB BiH postoji ozbiljna rezerva koja govori o tome da tamo ima 400 miliona evra više nego što imamo emisiju. To treba iskoristiti hitno da se formiraju robne rezerve“, predložio je nedavno Dodik, što je odbijeno u startu, s tim da BiH više nema tih 400 miliona evra nego tačno 724,6 miliona KM.
Dodik je i juče rekao da je Centralna banka još jedan od problema BiH, a da njena današnja uprava nije u skladu sa zakonom te da je Dejtonskim sporazumom predviđeno da to bude zajednička banka Republike Srpske i FBiH i da Centralna banka BiH jednog dana može biti dio krivične i druge odgvornosti.
„U tom pogledu pokušavam da dođe do stabilizacije i normalizacije. Vidjećemo. Banke koje drže sredstva iznad obavezne rezerve koja je propisana uplaćuju negativnu kamatu na držanje. To utiče na troškove i tu možda treba tražiti neku vrstu poboljšanja“, rekao je Dodik.
Nezavisne novine
Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet od 28.222.037 KM. U sklopu 66 transakcija ukupno je prometovano 19.105 vrijednosnih papira.
Danas je održana 75. aukcija trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine s rokom dospjeća od 6 mjeseci. Metodom višestrukih cijena upisano je ukupno 2.845 trezorskih zapisa, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 27.954.184 KM.
- Vrijednost BIFX-a je pala za 0,28 indeksnih poena na 668,44 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 %
- Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,63 indeksna poena na 943,98 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,07 %
- Vrijednost indeksa SASX-30 je porasla za 3,58 indeksnih poena na 1.883,42 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,19 %
- Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je porasla za 5,66 indeksnih poena na 10.626,51 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,05 %
- Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je porasla za 1,17 indeksnih poena na 17.334,92 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,01 %
- Na Kotaciji privrednih društava i Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.
Na Kotaciji fondova ostvaren je promet dionicama ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2 ) u iznosu od 220,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 500 dionica. Kurs ovog fonda iznosio je 0,44 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 173.827,59 KM; u sklopu 15 transakcija prometovano je 5.534 dionice. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2 ) u iznosu od 131.325,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 51,50 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet dionicama emitenta IGMAN DD KONJIC (simbol IGKCRK3 ) u iznosu od 1.870,00 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 11 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 170,00 KM.
Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.
Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta RUDNICI BOKSITA JAJCE DD JAJCE (simbol RBKJRK2) od 3,00 % i dostigle su cijenu od 51,50 KM, dok je dnevni pad registrirao ZIF BOSFIN DD SARAJEVO (simbol BSNFRK2) od 2,22 % sa cijenom od 0,44 KM.
Na vanberzanskom tržištu evidentirana je trgovina dionicama emitenta:
– BROVIS DD VISOKO (simbol: BROVRK2) u vrijednosti od 91.935,00 KM, u sklopu 33 transakcije prometovano je 10.215 dionica.
Dionice kompanije Telekom Srpske, odnosno Mtel, pale su opet danas na najnižu cijenu u posljednjih nekoliko godina.
Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi dionice ove kompanije su oslabile za 0,87 posto i zasustavile se na 1,14 KM. Ovo je najniža cijena u posljednjih nekoliko godina, izvještava BiznisInfo.ba. Prema ovoj cijeni dionice, ukupna tržišna kapitalizacija, odnosno vrijednost kompanije, je oko 560 miliona KM.
Podsjetimo da je pad vrijednosti kompanije počeo 25. maja prošle godine kada je firma izgubila oko četvrtine vrijednosti za samo dva dana.
To se desilo nakon odluke kompanije da ne isplati polovinu zarade dioničarima. Iz firme je nedugo nakon toga rečeno da je riječ o kratkoročnom padu te da će se vrijednost dionica brzo vratiti na stari nivo, ali se to nikad nije desilo, a pad vrijednosti se nastavio sve do danas. Prije toga vrijednost kompanije je bila oko 800 miliona maraka.
Poređenja radi, vrijednost dionice BH Telecoma danas je oko 12,5 KM. S obzirom da je kapital kompanije podijeljen na 63.457.358 dionica, tržišna vrijednost BH Telecoma trenutno je nešto preko 793 miliona maraka. Vrijednost BH Telecoma trenutno je, dakle, čak 40 posto veća od Mtelove.
Pritom je ovo najniža vrijednost dionice BH Telecoma od početka godine. Dionice firme su u januaru išle i do 14,5 KM, što diže vrijednost firme na čak 920 miliona KM, prema podacima BiznisInfo.ba.
Ovo pokazuje da je BH Telecom puno interesantniji investitorima uprkos činjenici da se Mtel brže širi zbog činjenice da investira mnogo više novca u akvizicije. Ulagačima se očito ne sviđa činjenica što agresivno širenje ide preko leđa dioničara.
Mtel je većinskom vlasništvu Telekoma Srbija, iza kojeg stoji država Srbija.
Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj biće 900 KM, odlučila je Vlada Republike Srpske.
Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite Republike Srpske, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekononsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da Vlada, bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u Srpskoj, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade Srpske, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.
Odgovarajući na pitanje: Kako Vlada Republike Srpske planira pomoći poslodavcima koji neće moći izdržati povećanje minimalca na 900 maraka?, Egić je kazao da ne može da kaže tačno kako.
„Uvjereni smo da će to biti jako mali poslodavaca. Prema Zakonu o radu najniža plata se isplaćuje samo ako radnik ne može svojim radom da nadomjesti tu platu. A znamo svi da svi radnici više zarađuju, a plaćeni su, bar po minimalcu. To smo znali utvrditi kad bi inspekcije išle po preduzećima. To je ta siva zona, koju moramo da iskorijenimo i očistimo„, naglasio je on.
„Nije uračunat topli obrok i prevoz u najnižu platu“ , poručio je Egić, odgovarajući na ovo pitanje.
Podsjećamo, prvo je predsjednik Srpske Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 maraka, nakon čega je krenulo licitiranje.
Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.
Pominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.
On je rekao da će od januara 2024. biti uveden jedinstven borački dodatak od tri KM za sve boračke kategorije, od prve do sedme.
To se, podsjetimo, odnosi na sve borce koji su bili u zoni borbenih dejstava, minimalno mjesec dana.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca