PRIVREDA
4.000 nameta i procedura opterećuje privredu i građane
Uprkos tome što je u prethodnih nekoliko godina smanjen broj neporeskih davanja, poslovna zajednica i građani u Bosni i Hercegovini i dalje se suočavaju sa gotovo 4.000 parafiskalnih nameta i procedura koji im otežavaju poslovanje, zbog čega insistiraju na ukidanju ili bar pojednostavljivanju određenog broja s ciljem dodatnog rasterećenja privrede.
Iako su za tri godine poslodavci u Republici Srpskoj smanjenjem određenih neporeskih nameta uštedjeli oko 30 miliona KM, poslovanje u privrednom sektoru može se nazvati izazovnim. Tome u prilog govore podaci da se predstavnici poslovne zajednice moraju suočiti sa oko 360 nameta i 900 procedura, s tim što treba napomenuti da njihov broj zavisi od djelatnosti do djelatnosti.
Nadležni u Srpskoj, bar prema onome što su dostavili „Nezavisnim novinama“, već su predložili da se određena neporeska davanja smanje, ukinu ili drugačije obračunavaju, jer je to, kako su saopštili iz Ministarstva privrede i preduzetništva Republike Srpske, tražila poslovna zajednica, tvrdeći da ne postoji opravdanost njihove naplate.
„U prethodnom periodu urađen je značajan iskorak u smanjenju neporeskih davanja kroz ukidanje posebne republičke takse, smanjenja pojedinih komunalnih naknada, sudskih i administrativnih taksa, što je poslovnoj zajednici na godišnjem nivou donijelo ukupne uštede od oko 30 miliona KM“, kazali su iz resornog ministarstva, podsjetivši da je u novembru 2019. godine formirana Radna grupa za reformu poreskih i neporeskih davanja i procedura prilikom uplate istih.
Od 2020. godine, zbog ukidanja sudske takse za podneske i smanjenje sudske takse za upis u registar i brisanje upisa, privrednici su sačuvali 0,7 miliona KM godišnje.
Po osnovu ukidanja posebne republičke takse, koja će do 2023. godine zvanično prestati da se naplaćuje, budžet Srpske ostaće kratak za 19,4 miliona KM.
Ukidanjem plaćanja taksa na reklame, privrednici u Srpskoj sačuvaće 17 miliona KM godišnje, dok će ukidanjem komunalnih taksa mali preduzetnici u lokalnim zajednicama uštedjeti 1,9 miliona KM.
Takođe, oslobađanjem od plaćanja administrativne takse za zahtjeve, molbe, prijedloge, prijave, uvjerenja ili potvrde, čiji su u praksi pojedinačni iznosi bili do 10 KM, gubitak prihoda po tom osnovu za budžet Republike Srpske je oko 1,1 milion KM na godišnjem nivou.
Ali, poslovna zajednica ne namjerava da ovo bude kraj. Za 2023. godinu definisali su još osam parafiskalnih nameta za koje smatraju da treba da budu u najmanju ruku pojednostavljeni, kao i niz procedura.
„Ono što je tu najbitnije jesu naknade za unapređenje opštih korisnih funkcija šuma, vodne naknade, protivpožarna zaštita itd.“, kaže za „Nezavisne novine“ Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS.
On navodi da u Programu ekonomskih reformi za 2022-2024. godinu stoji plan da će nadležni neke procedure ukinuti, a neke redefinisati.
„Njih u ovoj godini ima 50, u 2023. godini 100, i isto toliko u 2024“, ističe Aćić i dodaje da posebno od lokalnih zajednica očekuje reakcije u vezi s pitanjem neporeskih izdataka, jer je to do sada bilo na republičkom nivou.
Isto očekuju i u Privrednoj komori RS.
„Mi insistiramo da se analiziraju svaki namet i procedura pojedinačno, da se vidi prvo na osnovu kojeg pravnog akta postoje, koliko se sredstava na osnovu toga ubire, gdje idu ta sredstva, za šta se ona koriste“, kaže za „Nezavisne novine“ Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS.
Situacija u Federaciji BiH još je složenija. Prema podacima Ministarstva finansija, poslovna zajednica u FBiH suočava se sa više od 3.000 parafiskalnih nameta. Poslodavci su 2017. godine inicirali formiranje Koordinacionog tijela na nivou Federacije i kantona, a do sada je, kako kažu, formirano tijelo za parafiskalne namete u Kantonu Sarajevo i Unsko-sanskom kantonu.
„Neki od ključnih parafiskalnih nameta na čijem se ukidanju radilo ili se trenutno radi su: naknada za opšte korisne funkcije šuma, administrativne i sudske takse, članarine turističkim zajednicama, naknada za korištenje auto-cesta, vodna naknada, takse za uspostavu rezervi naftnih derivata, naknada za vanredni prevoz…“, kaže za „Nezavisne novine“ Mario Nenadić, direktor Unije udruženja poslodavaca Federacije BiH.
On ističe da je situacija u Federaciji BiH daleko složenija u odnosu na Republiku Srpsku, jer i Federacija, kantoni te lokalne zajednice imaju naplatu svojih taksa.
„Nema dovoljno, ili da kažem, nema nikakve koordinacije u propisivanju ovih taksa, što u konačnici rezultira time da se radi jedno nesrazmjerno opterećenje kada je riječ o obavezama poslodavaca“, pojašnjava Nenadić i naglašava da se ovo pitanje mora riješiti ukoliko nadležni zaista žele pomoći poslovnoj zajednici.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca