PRIVREDA
BiH čeka solarni bum
Jedan od najvažnijih elemenata energetske tranzicije koji planira Evropska komisija je zamjena fosilnih pogona za proizvodnju električne energije obnovljivim izvorima.
Osim toga, jedan segment na koji se ne obraća dovoljna pažnja u javnosti je decentralizacija proizvodnje električne energije, odnosno postavljanje malih pogona u privatnim domaćinstvima.
Jedan od vidova samostalne proizvodnje električne energije su solarni paneli, koje građani mogu ugrađivati na krovovima svojih porodičnih domova. Osim toga, i mnoga mala preduzeća pogodna su da se na krovovima hala postave solarni paneli.
U okviru programa EU4AGRI Evropske komisije u maju je instalirana jedna od najvećih solarnih elektrana u BiH.
Kako kažu u Delegaciji EU, uz pomoć EU, kompanija „Madi“ iz Tešnja je postavila solarne panele na površini od 5.500 kvadratnih metara, koji će toj kompaniji omogućiti da zadovolji oko 15 odsto svoje ukupne potrošnje.
„Elektroprivreda RS“ (ERS) je nedavno raspisala konkurs na koji se mogu prijaviti domaćinstva u RS da im se na krovove instaliraju paneli koje bi građani 10 godina otplaćivali kroz račune za struju. Ukupno planirana instalacija panela na krovovima je do 50.000 domaćinstava.
ERS je već započeo pilot projekat kojem je cilj instalirati solarne panele na male objekte građana, uz garantovani otkup električne energije. Ovog mjeseca postavljeni su prvi solarni paneli, čije postavljanje subvencioniše ERS.
Kako kažu u tom preduzeću, efikasnost solarnih panela i isplativost ovog sistema biće testirani na 10 domaćinstava u narednih godinu dana, kako bi se utvrdilo kako elektrane snage do desetak kilovata utiču na distributivnu mrežu.
I u „Elektroprivredi BiH“ su ove godine objavili poziv zainteresovanim građanima da otkupe mini-elektrane koje struju dobijaju iz solarnih, hidro ili vjetro potencijala koje su već u pogonu ili u razvoju.
U BiH je već instalirano nekoliko vjetroparkova i solarnih elektrana, a u planu je izgradnja još takvih objekata. Ovih dana se na području opštine Ravno na jugu Hercegovine planira investicija od oko 200 miliona evra za izgradnju vjetorparkova i solarnih elektrana.
Matan Žarić, direktor „Elektroprenosa BiH“, kaže da je jedan od prioriteta tog preduzeća zaduženog za visokonaponsku mrežu da izgradi nekoliko novih trasa na području Hercegovine, s obzirom na to da je to područje pogodno za vjetro i solarne elektrane.
„Mnogo građana na tom području želi da izgradi solarne elektrane i slične objekte. Ranije o tome nitko nije razmišljao, ali u zadnje vrijeme svatko želi da gradi solarne elektrane i moramo razmišljati kako evakuirati tu energiju“, rekao je Žarić za „Nezavisne novine“.
Imajući u vidu da za tri godine počinje naplaćivanje prekogranične takse na emisiju ugljen-dioksida u proizvodnji električne energije, BiH mora uložiti značajna sredstva kako bi što više proizvedene energije bilo preusmjereno sa termoelektrana na obnovljive izvore. Evropska komisija, Evropska banka za obnovu i razvoj, Razvojni program UN-a i brojne komercijalne banke nude programe za energetsku efikasnost, uz koje građani mogu dobiti povoljne kredite i grantove ako namjeravaju proizvoditi zelenu električnu energiju ili planiraju investirati u energetsku efikasnost.
BiH, koja je jedna od svega nekoliko zemalja u Evropi koje proizvode više električne energije nego što je potroše, biće u nepovoljnoj situaciji ako pri izvozu struje u Evropu bude morala plaćati penale na ispuštanje ugljen-dioksida.
Podaci Evropske komisije pokazuju da je BiH jedan od najopterećenijih proizvođača energije emisijom ugljika jer ima stare i neefikasne termoelektrane koje Evropa želi zamijeniti zelenim energetskim objektima.
U Evropskoj komisiji kažu da su 2020. godine solarni kapaciteti u EU povećani za 18 gigavata.
„Solarna energija je jeftina, čista, modularna i fleksibilna. Troškovi solarne energije smanjeni su za 82 odsto u proteklih 10 godina, što ovaj vid proizvodnje električne enerije čini najkompetitivnijim u mnogim dijelovima EU“, kažu oni.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca