Connect with us

INTERVJU

Domaća kafa iz kapsule

SRBIJA – Andrej Bele, direktor strateškog poslovnog područja „Kafa Atlantik grupe“: „Grand kafa“ svojim inovacijama osvaja tržište. Turska kafa iz „džezve“ priprema se u aparatu, za 58 sekundi nastane kafa sa bogatom pjenom i socem

Objavljeno

 


ULASKOM „Atlantik grupe“ na tržište Srbije, i u „Grand kafu“ prije sedam godina, započet je jedan ozbiljan investicioni ciklus. Dosta se investiralo u nove tehnologije i projekte. Samo u proizvodnju kafe u Srbiji dosad je uloženo više od dva miliona evra, a sa ulaganjem u HoReCa opremu za region iznosiće 6,4 miliona evra. Urađene su brojne inovacije, ponudili smo proizvode koje je teško naći bilo gdje u svijetu. Došli smo na ideju da napravimo tursku kafu, koja se pravi na aparatu, ali i onu iz kesice, gde nedostaje samo šoljica vrele vode. Posebno smo ponosni na „blek en izi“, ali i naš novi „pilot“ projekat „Džezva“. U oba slučaja riječ je o plasiranju domaće tradicionalne kafe na jedan originalan, ali, prije svega, praktičan način.

Ovako govori Andrej Bele, direktor strateškog poslovnog područja „Kafa Atlantik grupe“, u okviru kojeg posluje i „Grand kafa“, brend koji zahvaljujući lojalnosti svojih potrošača danas drži primat na domaćem tržištu. Osim proizvodnje kafe u Srbiji, u sastavu ovog poslovnog područja „Atlantik grupe“ su još tri pržionice u regionu, i to u Sloveniji, Makedoniji i Bosni i Hercegovini.

– Kafa je sa 20,1 odsto učešća u ukupnim prihodima u „Atlantik grupi“ najveća pojedinačna kategorija – dodaje Bele. – Najzastupljenija je turska sa 89 odsto prodaje, zatim espreso šest, instant tri, i ostala kafa dva odsto. Vodeća pozicija temelji se na snažnom proizvodnom portfoliju, regionalnom know-how, fleksibilnoj organizaciji poslovanja, a prije svega kvalitetnom asortimanu u kategorijama turske kafe, instant i espresa.

* Inovacija je riječ koja najbolje odslikava stav kompanije. Izašli ste na tržište sa revolucionarnim projektom na području tradicionalne kafe, kako je to prihvaćeno od potrošača?

– „Blek en izi“, kesica domaće kafe lansirana u maju prošle godine, bez obzira na brz način pripreme i dalje je prava turska kafa. Potrošač je prepoznao kvalitet i praktičnost tog proizvoda, ne treba vam džezva, šporet, dovoljna je samo vrela voda od 80 do 85 stepeni za dobru domaću kafu. Za godinu i po dana prodato je čak 15 miliona kesica „blek en izi“ kafe. Približili smo taj koncept i Horeka kanalu, pa sada u kafićima možete sebi napraviti kafu na svoj način uz „blek en izi“ kesicu i džezvu vrele vode, radi autentičnog ugođaja.

Uz „blek en izi“ pokrenuli smo i pilot projekat „Džezva“, a to je turska kafa koja se pravi iz kapsule, što je trend u Evropi i svetu. „Džezva“ je turska kafa koja se priprema u aparatu i za 54 do 58 sekundi džezva iz aparata napuni šolju domaćom kafom sa bogatom pjenom i socem. Trenutno ovaj projekat testiramo i u narednim mjesecima postići ćemo dogovor sa partnerom o daljoj ekspanziji proizvoda. Inače, bez obzira na rast espresa i dalje je u HoReCi veoma prisutna tradicionalna kafa, za razliku, recimo, od Slovenije gdje ćete u restoranima domaću kafu teško naći.

Reklama

* U skladu sa tim stavom, i odnos prema potrošačima se mjenja, drugačija je i komunikacija sa njima. Kakvi su naši potrošači, šta oni žele?

– Živimo u doba novih komunikacija i novih zadovoljstava. Naš je cilj oduvijek bio što prisniji odnos sa potrošačima. U prva četiri mjeseca ove godine napravili smo vrlo zahtjevan projekat „Noć arome“, koji niko do sada na ovim prostorima nije uradio. Napunili smo „Kombank arenu“ sa 18.000 ljudi, a do karte se moglo doći isključivo ako ste kupili kilogram i po „grand aroma“ kafe. Zapravo, potrošači su zamjenili svoje bar kodove za ulaznicu za spektakl Vlade Georgieva, nijedna karta nije bila u slobodnoj prodaji i nije se „Arena“ punila na osnovu „gratis“ ulaznica. Sam taj projekat trajao je više od pet mjeseci i veoma sam ponosan na svoj tim. Prva smo kompanija koja je zakupila „Arenu“ i sve od početka do kraja uradila sama, uz pomoć produkcijske kuće izvođača.

* Svake godine „Grand kafa“ izađe na tržište sa jednom ili dve inovativne akcije za potrošače…

– Da, prošle godine to je bio program lojalnosti sa posuđem iz „Metalca“, ove godine pokrećemo akciju „Namjesti život po svom“, gdje će srećni dobitnici dobiti na poklon-kartici određene iznose sa kojima mogu da kupe namještaj ili druge stvari za kuću. Počelo je neobično, sa Deda Mrazovima po divnom sunčanom danu u samom centru Beograda. Sva ta komunkacija sa Deda Mrazovima prihvaćena je odlično i to me uvijek fasciniralo u Srbiji. Odaziv potrošača je nevjerovatan, bilo da se radi o novom setu šolja, posuđa, koncertu ili sada kupovini nameštaja. Uvek ima takvih aktivnosti kod nas, koje nas drže na čvrstom prvom mestu kad je u pitanju bliskost sa potrošačima.

* Šta se još promenilo od trenutka preuzimanja „Granda“ u Srbiji?

– Dolaskom „Atlantika“ na ovo tržište došla je i njegova distribucijska snaga, jer znamo da u svim zemljama regiona imamo proizvodnju, ali i sopstvenu distribuciju. Nastojimo da se prilagodimo svakom tržištu i navikama potrošača, jer mi smo domaća kompanija, pa je tako, kad pričamo o kafi, brend „grand kafa“ zastupljen u Srbiji, Crnoj Gori, BiH i Makedoniji. „Barkafe“ brend je zastupljen u Sloveniji i Hravatskoj, ali je u espreso segmentu „barkkafe“ regionalni brend. U okviru „Atlantika“ su i renomirani brendovi, poput „Štarka“ „Cedevite“, „Argete“, „Kokte“ i da ne nabrajamo dalje. Bilo je dosta skepse zbog promjene vlasničke strukture. Ali nastojimo da ulaganjem u razvoj očuvamo i radna mjesta, nije bilo rezova, već smo u međuvremenu još zapošljavali. Danas je u proizvodnji kafe nešto više od 300 zaposlenih u četiri pržionice, a, generalno, u sistemu „Atlantika“ u Srbiji radi preko 2.000 zaposlenih.

Reklama

* Kakvi su trendovi u potrošnji kafe u Srbiji i zemljama regiona, šta pokazuju istraživanja?

– Srpski potrošač je veoma zahtjevan, neguje pripadnost domaćem brendu, i taj njegov stav je jedan od razloga zašto u Srbiji nisu u tolikoj mjeri zaživele privatne robne marke kada je reč o kafi, kao, recimo, u Sloveniji. Razlog zbog kog se ovdje pije više domaća kafa povezan je i sa činjenicom da su instant i espreso na srpsko tržište stigli tek prije dvadesetak godina, a navike se i dalje nisu mnogo promjenile. Sada bilježimo porast potrošnje i u tom segmentu. Ali, istraživanja pokazuju da narednih godina ni potrošnja tradicionalne kafe u Srbiji ne bi trebalo da padne. Upravo zato radimo na tome da se ubrza postupak pripreme domaće kafe, kako bi ona bila još primamljivija za potrošače.

POČETAK INOVACIJA

* Kada je u pitanju tržište Srbije, kakvi su dalji planovi?

– I dalje razvijamo brendove i nove proizvode, jer ovo je tek početak inovacija koje želimo da realizujemo u svim kategorijama. Podjednako je u tome zastupljen i espreso koji širimo u čitavom regionu. Espreso je došao na ove prostore devedesetih godina, a u našem portfoliju čini šest do sedam procenata pod brendom „barkafe“. U posljednje dve-tri godine međutim došlo je do ekspanzije i u Srbiji. Plaća se danak brzom načinu ispijanja kafe.

 

PET NAJBOLjIH GODINA U KARIJERI

Reklama

* Da li ste po dolasku na novu poziciju u „Atlantik grupi“ mislili da ćete izdržati ovoliko dugo u Beogradu?

– Nakon mog poslovnog dolaska u Beograd, ni slutio nisam da ću ostati tako dugo, a, evo, ostao sam pet godina. Iskreno, nisam računao da ću se toliko „zadržati“. Kada danas napravim analizu, to su lično za mene najboljih pet godina u mojoj 27-godišnjoj poslovnoj karijeri. Ipak, nije bilo lako, iako je slično govorno područje, da se čovjek snađe u novom gradu, novom poslovnom okruženju i izazovima tržišta, ali danas u šali često volim da kažem: Mi, iz Beograda…

Izvor: Večernje Novosti

Nastavite čitati

BIZLIFE

Nepalcu je BiH obećana zemlja, većinu zarade šalje porodici

Objavljeno

 

Od

Ashok Tamang se prije godinu i po dana oprostio od supruge, 14-ogodišnje kćeri i tek rođenog sina, kako bi došao raditi kao građevinac u Bosni i Hercegovini.

U Sarajevo je stigao iz Nepala, države u podnožju najvišeg svjetskog planinskog masiva Himalaja.

Tamag je jedan od oko 5.000 stranih radnika u Bosni i Hercegovini, čiji broj se skoro udvostručio od 2020. godine, pokazuju podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje- piše Buka.

Najviše ih je ove godine došlo iz Turske, Srbije, Bangladeša, Kuvajta i Hrvatske, pokazuju isti podaci.

Tamang kaže da je iz Katmandua, prijestolnice Nepala, došao da radi u sarajevskoj građevinskom poduzeću “Omega Group”, kako bi sebi i porodici osigurao bolji život.

On je, uz još jedanaest zemljaka iz Nepala, u BiH došao posredstvom nepalske agencije za posredovanje pri zapošljavanju. Trebalo mu je, kaže, više od tri mjeseca da prikupi sve potrebne dokumente, jer građanima Nepala nije lako dobiti vizu za evropske zemlje, piše Radio Slobodna Evropa.

Reklama

Dodaje kako je radio na gradilištima u Prijedoru i drugim gradovima, te da je zadovoljan uslovima rada i smještaja.

Uz platu od 1.800 maraka (oko 900 eura), Tamang ima plaćen smještaj i tri obroka dnevno. Stoga većinu zarade može poslati u Nepal, gdje mjesečne plate često iznose samo par stotina američkih dolara.

Nisam još išao kući. Planiramo u sljedećih šest mjeseci i nadam se da ću ih vidjeti što prije. Razgovaramo često putem interneta, jer mi jako nedostaju”, kaže Tamang, jedan od oko 80 građana Nepala zaposlenih u BiH.

Buka

Nastavite čitati

PRIVREDA

Višković: U maju pregovori, a u junu povećanje plata

Objavljeno

 

Vlada Republike Srpske planira da početkom maja pokrene pregovore sa partnerima za povećanje plata u javnom sektoru, a povećanje će se odnositi već od juna ove godine, potvrdio je za Banjaluka.net premijer Radovan Višković. (više…)

Nastavite čitati

PRIVREDA

Marinko Umičević: Nisam političar, već čovjek iz naroda koji živi sa svojim radnicima

Objavljeno

 

Banjalučanin, obućar, tehnički direktor, ugledni privrednik, sportski radnik, humanista, čovjek jake volje i bez dlake na jeziku, političar i neko ko radi od „jutra do sutra“ i ko je uvijek uz svoje radnike…kako drugačije opisati Marinka Umičevića, tehničkog direktora banjalučke Tvornice obuće „Bema“. (više…)

Nastavite čitati

U trendu