Connect with us

PRIVREDA

Cijene u trgovinama na primorju “poletjele u nebo”: Bahato ili opravdano ponašanje trgovaca?

Objavljeno

 


Postalo je pravilo da početak ljetnje turističke sezone na primorju obilježi i porast cijena u trgovinama. Ovoga puta, ako je suditi po reakciji potrošača, ali i po istraživanju Radia Jadran iz Herceg Novog, došlo je do drastičnog skoka cijena mnogih artikala, u prosjeku od 20 do 40 odsto.

Mještani i turisti s razlogom negoduju. Cijene osnovnih namirnica su previsoke za prosječnog građanina, pričaju nam ljutito u anketi koju su napravili na glavnom gradskom trgu u Novom:

„Užasno su porasle cijene da se više ne može kupiti ni hljeb niti mlijeko. Dva puta je za mjesec dana došlo do skoka . Samo mlijeko koje sam plaćala 60 centi, sada je 70 centi. Hljeb koji sam kupovala za 29 centi, sada dajem 40 centi“, navodi jedna ogorčena penzionerka, koja kaže da sa 250 eura jedva preživljava. Zato uvijek i kupuje najjefinije namirnice.

„Svake sezone cijene rastu, a ove baš drastično. Naredne godine možemo očekivati nastavak poskupljenja, a plate i penzije ne mrdaju“, priča rezignirano sugrađanin.

„Nevjerovatno je sve otišlo, hrana, sanitarije, kozmetika… to je već divljanje. Najgore je što ćemo sve to plaćati i kada odu turisti. Trgovci su stvarno prećerali. Bezobrazluk“, srdita je Novljanka.

„Najviše su poskupili suhomesnati i mliječni proizvodi, sokovi, hrana za djecu, zatim voće i povrće, koje je daleko skuplje nego u ostalim gradovima. Sve je poskupilo, čak i voda. Strašno“, dodaje njena prijateljica.

Reklama

„Visoke cijene ne odgovaraju ni domaćima niti turistima. Trebalo bi da se zapitamo kakvu poruku šaljemo gostima od kojih većini na primorju zavisi egzistencija. Oni se žale , a žalimo se i mi. Oni odoše, a nama ostadoše nagrđene cijene u svim radnjama“, primjećuje i mladi bračni par.

Turistima koji stižu iz evropskih zemalja sve je podnošljivo, čak i povoljnije, međutim, onima iz regiona kupovina u hercegnovskim trgovinama je često šokantna:

„Povrće i voće, prehrambrene namirnice, garderoba, u Herceg Novom su skoro duolo skuplji. Prinuđeni smo da dobro pazimo gdje kupujemo, jer smo već prvog dana uočili različite cijene istih artikala u marketima. Po nešto suhomesnato smo i donijeli sa sobom“,  kaže nam jedan turista iz Sarajeva.

Herceg Novi ima razgranatu trgovinsku mrežu, konkurencija je velika, ali niko od velikih trgovinskih lanaca očigledno nije odolio izazovu veće zarade u sezoni. Jer, svi su korigovali cjenovnike.

Svi koji su prinuđeni da “čuvaju takulin”, pa i reporteri Radija Jadran uvjerili su se da su etikete s novim, većim cijenama na većini proizvoda u marketima.

Iz marketing službe “Volija” kažu da je “došlo do porasta troškova, što rezultira neminovnim povećanjem cijena”. Navode da neće biti novih poskupljenja tokom sezone, a sa njenim okončanjem cijene velikog broja artikala će vratiti na pređašnje stanje.

Reklama

Na pitanje Radija Jadran koliko je ukupnog asortimana u procentima poskupilo, iz kompanije Voli trade DOO kazali su da poskupljenje nije linearno.

„Poskupili su pojedinačno artikli, u skladu sa našom analizom stanja na tržištu i aktivnostima konkurencije. Najmanje povećanje cijena je primjenjeno na proizvodima koji spadaju u osnovne životne namirnice, kao i na proizvodima čija nabavna cijena nije povećana“, naveli su iz “Volija”.

To što u marketima iste kompanije, u jednom gradu, prodaju iste proizvode po različitim cijenama u “Voliju” objašnjavaju različitim formatima marketa – “veliki marketi imaju diskontnu ponudu i veći obrt, mali, kvartovski marketi koji su na turistički atraktivnim lokacijama su u drugoj cjenovnoj kategoriji, što je praksa svuda u svijetu”.

Koliko koštaju ulje, mlijeko, pivo…

Djeluje da je sve poskupilo. Prosječan građanin može da se suoči sa poskupljenjima luksuzne robe, jer bez nje može, ali sa skokom cijena osnovnih životnih namirnica i industrijskih proizvoda, teško. Najgore je što kvalitet često ne prati cijenu. Upoređivalili smo cijene samo nekih artikla u marketima četiri vodeće trgovinske firme u Novom.

U Jadranovoj potrošačkoj korpi našli su se: ulje Vital, organsko mlijeko Bello, Nikšićko pivo u limenci od pola litre, kisjela voda Knjaz Miloš od pola litra, vino Plantaže Vranac od litra, susam pečeni od 100 grama “Omega”i prašak za veš Ariel. Ovi artikli pokupili su inače za 20 centi do 1,20.

  • Ulje Vital u Idei iznosi 1,18 eura, ali je trenutno na akciji, te košta 1,09. U marketu Aroma je 1,25 eura, a u Voliju i HD Laković je 0,99 eura.
  • Organsko mlijeko Bello u Idei iznosi 1,61 eura, u marketu Aroma je 1,45 eura, a u Voliju 1,59 eura. Najjeftinije je u Lakoviću i iznosi 1,29 eura.
  • Nikšićko pivo u limenci od pola litre u Idei je 1,18 eura, u marketu Aroma je 1,09 eura, a u Voliju iznosi 1,15 eura. HD Laković ima najnižu cijenu od 0,79 eura.
  • Kisela voda Knjaz Miloš od pola litre u Idei iznosi 0,49 eura, u Aromi i Voliju je 0,45 eura, a u HD Laković je 0.39 eura.
  • Susam “Omega” od 100 grama u Idei iznosi 0,82 eura, u Voliju 0,85 eura, dok u HD Laković ima najnižu cijenu od 0, 69 eura.
  • Vino Plantaže Vranac od litre u Idei ima redovnu cijenu od 2,72 eura, ali trenutna akcijska cijena je 2,39 eura. U marketu Aroma iznosi 2,65 eura, u Voliju je 2,69 eura, dok je u Lakoviću 2,19 eura.
  • Prašak za veš “Ariel” od 3 kilograma u Idei iznosi 6,76, ali mu je akcijska cijena 5,99 eura. U marketu Aroma je 6,39 eura, u Voliju 5,99 i u Lakoviću 4,99 eura.
    Kako, ipak, ušparati?

Ko ima mogućnosti treba da prati akcijsku prodaju kojom trgovci nastoje da se izbore za mušterije. Ali, pazite da ne uštedite euro na siru, a potrošite dva i više na nešto drugo.
Ne kupujte uvijek u istom marketu, obiđite više njih i provjerite cijene i kvalitet namirnica, pogotovo sastojke.

Bez obzira šta kupujete, gledajte obavezno deklaraciju i datum proizvodnje na artiklima.
Provjeravajte račun na kasi!

Reklama

Kupujte domaće!

Smanjite obroke, zdravije je!

 

Izvor: radiojadran.com

PRIVREDA

Zaduženost Republike Srpske gotovo dvostruko veća od FBiH

Objavljeno

 

Od

Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.

Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.

Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.

Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.

Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.

Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.

Reklama

Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.

To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.

Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.

Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.

BHRT

Reklama
Nastavite čitati

PRIVREDA

Odobrena akvizicija: Britanci vlasnici Mtel-ove firme „Sky Towers Infrastucture“

Objavljeno

 

Od

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.

Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.

Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.

Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.

Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.

Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.

Reklama

Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.

Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.

BiznisInfo.ba

Nastavite čitati

PRIVREDA

Nakon 44 godine gasi se proizvodnja u Prevent FAD-u

Objavljeno

 

Od

Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.

Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.

Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.

Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.

Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.

Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.

Reklama

Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.

Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.

eKapija

Nastavite čitati

U trendu