INVESTICIJE
Na Jahorinu stigla 24 dodatna topa za snijeg i 40 lansera
PALE – Ljetna sezona na olimpijskoj ljepotici Jahorini je u punom jeku. Brojni gosti, turisti, izletnici koji su, svako za sebe, na njoj našli zanimljive i odgovarajuće sadržaje, dokazuju da je ova planina itekako atraktivna i van skijaške sezone i da pruža brojne ljetne radosti, te odlične uslove za svima prijeko potrebni ljetni godišnji odmor. Također, napori uprave OC Jahorina da planina „živi“ svih 365 dana u godini pokazuju odlične rezultate.
„Ljetna sezona je počela 29. juna i simbolično smo je otvorili ‘Festivalom 365’. Pored jako uspješne zimske sezone, sebi smo zadali još veće ciljeve tokom ljeta. Ono što ja mogu reći jeste da je planina mnogo ljepša ljeti, i zbog toga treba doći i osjetiti pravu planinu i sve njene ljepote. Jahorina ide uzlaznom putanjom, dosta se gradi novih zgrada, što je, također, rezultat našeg rada. Investitori su se odlučili da dođu na Jahorinu i baš ovdje ulože novac, a dobar pokazatelj uspjeha na kraju sezone je i cijena nekretnina koja je skočila za tri puta, što je neki krajnji parametar kako neki ski centar radi. Zimska sezona je bila odlična, a trudićemo se da i ljetna bude najbolja i najuspješnija do sada. Zbog toga imamo planirane događaje i manifestacije tokom cijelog ljeta. Šestosjed će raditi cijelo vrijeme, kako bi naši gosti imali priliku za panoramsku vožnju žičarom, te da se biciklom popnu na vrh i opet spuštaju, organizuju šetnje… Nudimo vožnju tjubingom na poligonu na Poljicama, što je dobra ljetna atrakcija. Pored nekih naših sadržaja ispred hotela Bistrica, poput fudbalskog i košarkaškog terena, što je odlično za kampove, hotelijeri nude svoje sadržaje“, kaže generalni direktor OC Jahorina Dejan Ljevanić.
I, zaista, „živo“ je na Jahorini ovih dana. Neki su odlučili cijeli odmor provesti na olimpijskoj ljepotici, dok drugi nekoliko dana odmora, ili, pak, vikend žele uživati u prirodi, na svježem zraku i u opuštenim šetnjama. Ono što je svakako primamljivo jesu specijalni i prihvatljivi paketi i ponude, kakve, recimo, nudi hotel Lavina tokom ljeta, gdje za manju cijenu nekoliko dana možete uživati u raznolikim sadržajima i blagodetima planine. Odlična gastro ponuda, živa svirka u klubu, korištenje bicikala za vožnju po prirodi, wellness centar i bazen, a za ljubitelje adrenalina tu je i uzbudljiva vožnja kvadovima, samo su neki od razloga zašto posjetiti ovaj hotel tokom toplijih mjeseci.
„Jahorina nudi odlične pakete za svakog gosta, i one koji žele miran, ali i druge koji žele aktivan odmor. Sezonu je dočekala spremna, a uz veliki broj gostiju u hotelima, prisutan je i veliki broj sportista na pripremama. Prezentirali smo Jahorinu na najbolji mogući način. Ovdje su snimane emisije koje su dosta gledane, radili smo koncerte, konferencije… Planina zaista ‘živi’ cijelog ljeta, dok paralelno radimo na pripremi staza i sistema za vještačko osnježavanje za zimsku sezonu. Do sada je iskopano preko 5.000 m cjevovoda za sistem za vještačko osnježavanje, radovi idu dobro uz povoljne vremenske prilike. Imat ćemo dodatna 24 topa i 40 lansera, koji su već dopremljeni na Jahorinu. Sistemom za osnježavanje bit će pokriveno novih 6.5 kilometara staza, i bit će uvezana čitava planina od Poljica do Prače. Svi gosti i skijaši koji već sada planiraju booking znaju da Jahorina više nikada neće imati problem sa skijanjem. Kada odluče da bookiraju baš Jahorinu, oni znaju sto posto da neće imati problema oko skijanja. To je ono što daje sigurnost i skijašima i investitorima koji se odluče na gradnju hotela, da njihov izbor bude baš naša planina“, ističe Ljevanić.
Cilj OC Jahorina, ali i svakog skijaškog centra jeste da godišnje radi minimum 120 dana skijaške sezone. Kako poručuju iz uprave OC trudit će se da to bude i više, kako vremenske prilike budu dozvoljavale. Naime, sistem za osnježavanje omogućava da sezona počne što ranije, kada su skijaši željni skijanja, te da traje što duže.
„Naše iskustvo pokazuje da i kada ima prirodnog snijega, vještački snijeg treba praviti tokom cijele sezone i kada nema potrebe, jer je skijanje mnogo ljepše kada se taj snijeg pomiješa sa prirodnim. Jahorinu vraćamo svim ljubiteljima ove planine i samo ističemo ono što ona ima, a ima puno potencijala i mislim da je lider u regionu. Ima neke strateške prednosti u odnosu na ostale ski centre u regionu, prvenstveno prelijepu planinu, međunarodni aerodrom i veliki grad u blizini, odlične hotele, prateće sadržaje, ali i ozbiljnu podršku ljudi. Imamo odličan paket koji samo treba da predočimo ljudima, a oni te prednosti i kvalitet brzo prepoznaju. Jahorinu vidim kao lidera i ogromnu priliku za posao ljudima, zamajac turističke potrošnje i privrede koji može da uposli čitav ovaj region. Jahorina je šansa za ovaj dio BiH i Republike Srpske. Sa sigurnošću koju daje osnježavanje svako dobija šansu u svom biznisu, od ski škola, ski rente, proizvođača hljeba, mesa, sira…., svi imaju šansu da se nadovežu na nas i da to prepoznaju, te da svi žive od Jahorine“, mišljenja je generalni direktor OC Jahorina.
Izvor: Akta.ba
Projekat izgradnje Termobloka 7, kao najveće poslijeratne investicije u Bosni i Hercegovini, mogao bi se označiti već sada propalom investicijom.
Projekat je zvanično započet 2006. godine, a vrijednost je bila 722 miliona eura.
Tokom godina je bilo mnogo pregovaranja i dogovaranja sa austrijskim, njemačkim, švicarskim i japanskim kompanijama te izlazaka pojedinih kompanija iz projekta, a 2014. godine je ugovor potpisan s kineskim konzorcijem.
Značajna sredstva su ranije već utrošena, a s obzirom na to da ono što je započeto neće biti završeno, nadležni što prije moraju pronaći alternativu.
– Što se tiče Termobloka 7, definitivno je da se on neće graditi. Sad je pitanje hoćemo li ići u arbitražu ili ćemo postići neki sporazum s onima s kojima je bio potpisan ugovor oko toga – rekao je ove sedmice Nermin Nikšić, premijer FBiH (SDP), izvijestila je Federalna televizija.
Ispraćamo još jednu tešku godinu u koju su se slile posljedice globalnih kriza iz protekle tri, ali bez nagovještaja da bi u 2024. godini moglo biti bitno drugačije. Još početkom pandemije koronavirusa energenti i hrana pokazali su se kao ključni za svaku ekonomiju, a značaja snabdijevanja iz domaćih izvora svjesniji smo iz dana u dan.
„Generalno, energetika je oblast u kojoj su nam potrebne investicije, ali kroz obnovljive izvore energije. Prioritet su nam ulaganja u energiju i hranu. To su dvije grane koje svaka zemlja treba osigurati za svoje ljude. Znači, da imaju energije i da nisu gladni“, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Pravci razvoja
Mi smo mali i siromašan narod koji ne može investirati u visoke tehnologije, podsjeća Aleksa Milojević, ekonomski ekspert.
„Naša baza su prirodna bogatstva – prehrambena i drvna industrija te energetika. To su osnovni pravci našeg razvoja, a tek na tim osnovama moguće je kasnije očekivati više tehnološke nivoe „, pojašnjava Milojević.
Osnovni problem Bosne i Hercegovine je taj što nema vlastite izvore finansiranja, jer se vlasti zadužuju uglavnom za potrošnju, pa prihodi koje bismo mogli investirati odlaze u otplatu duga.
„Jedini izvor vlastite akumulacije je promjena načina raspolaganja prirodnim bogatstvima. Umjesto sadašnjih koncesija, koje su toliko niske i beznačajne, čak su mnogo niže od onih u afričkim zemljama, nekadašnjim kolonijama, ta prirodna bogatstva trebaju preći u ruke opština, a da renta za korištenje tih resursa, kao na Zapadu, dostiže čak i 90 posto neto dobiti. Tako bismo imali izvor za naše investicije. Ako ovako nastavimo da, koncesiono, praktično poklanjamo naša prirodna bogatstva, onda nam nema spasa“, ističe Milojević.
Ključna grana
Osim investicija u energetiku, u svim segmentima i svim vidovima proizvodnje energije, zatim transport, kao ključnu granu za plin i naftu, te proizvodnju hrane, Igor Gavran, ekonomski analitičar, prepoznaje još jednu stratešku granu bh. ekonomije s velikim mogućnostima.
„Ono što se, nažalost, čini izvjesnim jeste to da ne samo 2024. nego i narednih godina ulaganja u proizvodnju oružja, municije i vojne opreme imaju najbolju perspektivu“, smatra Gavran.
Očekivanja od države
Iz ugla države, profesor Šunje najznačajnijim smatra investiranje u poduzetničku infrastrukturu, kroz poticanje razvoja biznisa te poticanje poslovnog okruženja.
„Prva investicija je svakako obrazovanje. Zatim ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, uz istovremeno realizaciju reformske agende, jer su nam potrebne reforme da uhvatimo priključak za EU“, ističe Šunje.
Nove tehnologije
Gavran dodaje da razvoj novih tehnologija, vještačke inteligencije i robotike, električnih vozila, infrastrukture i opreme, ima zagarantiranu ekspanziju, a atraktivnim smatra i investicije u nekretnine te eksploataciju litija, kobalta i drugih.
avaz.ba
Fabrika cementa Lukavac do kraja godine će da završi u rukama jednog od najbogatijih Mađara, Lorinca Meszarosa, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Meszaros grupe, koja okuplja firme ovog biznismena.
Njega prate kritike zbog bliskosti sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Meszaros, koji je u Hrvatskoj vlasnik Nogometnog kluba Osijek i nekoliko luksuznih vila na Jadranu, ovom kupovinom prvi put ulazi na tržište Bosne i Hercegovine.
Magazin Forbes u svom profilu ovog biznismena navodi da je jedna od njegovih kompanija, Meszaros i Meszaros, veliki igrač u mađarskom građevinskom sektoru, zahvaljujući ugovorima koje dobija od državne vlasti.
Njegova Talentis grupa, koja je u sastavu Meszaros grupe, tokom ljeta je pokrenula proces kupovine jedne od najvećih bh. cementara od austrijske firme Asamer Baustoffe AG.
Austrijska firma je 2001., tokom privatizacije u BiH, kupila 51% vlasništva nad cementarom.
Potom je 2014. otkupila preostale dionice.
Savezno konkurencijsko vijeće Austrije je 7. novembra obaviješteno o prodaji 100% dionica Lukavac cementa, njegovih podružnica i 50% dionica u Rudniku krečnjaka Vijenac, kompaniji Talentis International Construction Investments Kft.
Fabrika cementa u Lukavcu je poznato, jedna od dvije velike cementare u BiH.
Počela je sa radom 1974. godine.
Kako navode na sajtu fabrike, godišnje može da proizvede 700.000 tona klinkera (materijala za izradu cementa) i više od 900.000 tona cementa.
Lukavačka fabrika i Tvornica cementa Kakanj na godišnjem nivou imaju prihode veće od 50 miliona eura.
Cementara u Kaknju je u vlasništvu njemačke multinacionalne kompanije Heidelberg Materials od 2000. godine.
U odgovoru za RSE iz Talentisa, rečeno je da su tokom ljeta potpisali pismo namjere da kupe Lukavac Cement.
Time su dobili „ekskluzivna prava za pregovaranje“.
Dodaju da će nastaviti sa svojim poslovnim aktivnostima na međunarodnom nivou.
„Kupovina Lukavac Cementa dalje će proširiti građevinski portfolio Meszaros Grupe, sa stabilnom kompanijom koja je izuzetno profitabilna u regiji, te će doprinijeti smanjenju nestašice sirovih materijala na domaćem tržištu“, navodi se u odgovoru.
Prema procjenama magazina Forbes, Lorinca Meszaros posjeduje bogatstvo vrijedno oko 1,6 milijardi dolara.
On je počeo tako što se bavio postavljanjem gasnih instalacija u gradiću Felchut, 25 kilometara zapadno od Budimpešte, mjestu gdje je odrastao današnji mađarski premijer Viktor Orban.
Nakon što je Orban po drugi put došao na mjesto premijera, 2010. godine, počeo je uspon Meszarosa.
Od 2011. do 2018. bio je i gradonačelnik ovog mjesta, uz podršku Orbanove stranke Fidesz.
Poznat je po citatu da su „Bog, sreća i Viktor Orban“ igrali ulogu u njegovom usponu.
seebiz.eu
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE8 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE7 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca
-
POLJOPRIVREDA7 meseci prijeProizvođači digli ruke, mnogi zbog malina i na sudu