PRIVREDA
I radnici i poslodavci sve češće traže zaštitu svojih prava
U posljednje tri godine radnici i poslodavci u Republici Srpskoj više od 1.200 puta našli su se oči u oči u cilju zaštite radnih prava, a najčešći razlozi zbog kojih zaposleni traže reakciju nadležnih jesu nepoštovanje platnih obaveza.
Tokom tri kvartala 2022. godine, tačnije od 1. januara pa zaključno sa 30. septembrom, služba JU Agencija za mirno rješavanje radnih sporova zaprimila je 357 prijedloga za mirno rješavanje radnog spora, a iz ove agencije za „Nezavisne novine“ poručuju da se 355 prijedloga odnosi na individualne radne sporove, a dva se odnose na one kolektivnog tipa.
Takođe, potvrđuju da su radnici ti koji većinom traže reakciju nadležnih, ali i da se poslodavci u Srpskoj sve češće obraćaju ovoj instituciji.
„Najčešći razlozi pokretanja postupka mirnog rješavanja radnih sporova su neisplaćene plate, otpremnina, otkaz ugovora o radu, troškovi toplog obroka, regres, jubilarne nagrade, doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, uznemiravanje na radu i tako dalje“, saopštili su iz Agencije za mirno rješavanje radnih sporova.
Od 357 prijedloga, koji su zaprimljeni za tri kvartala ove godine, okončano je ukupno 295 predmeta.
„U 180 predmeta zaključen je sporazum između strana u sporu, 104 postupka su obustavljena, dok je sedam prijedloga odbačeno kao neblagovremeno, jedan kao nedopušten i tri kao neuredna“, naveli su iz Agencije.
Slični statistički parametri bili su i u 2021. i 2020. godini, a tada je pokrenuto 419, odnosno 527 radnih sporova.
Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave RS, kaže da prema njegovim saznanjima većina predmeta koje obrađuje Agencija za mirno rješavanje radnih sporova RS dolazi iz realnog sektora.
„Kada bismo uzeli preciznu obradu podataka, onda bismo došli do podatka da to uglavnom dolazi iz onih oblasti gdje prava i obaveze nisu definisani kolektivnim ugovorima“, navodi Marić za „Nezavisne novine“ te dodaje da su upravo zbog toga sve češći slučajevi da se i poslodavci obraćaju Agenciji.
„Oni se nađu u situacijama kada ne znaju kako da postupe. Upravo zato žele da reaguju na vrijeme, da ne bi kasnije kroz sporove morali da isplate duplo veći iznos nego što se to dešava“, ističe Marić.
Ovakvi slučajevi, prema riječima naših sagovornika, mnogo su rjeđi u javnom sektoru, ali ne kriju da je i njihov broj bio nešto veći u prethodnim godinama.
„Ono što sigurno znam jeste da je unazad nekoliko godina bilo primjera radnih sporova u javnom sektoru, a najviše se radilo o slučajevima u vezi s platom ili prevozom. Ne znam zaista da je bio tako veliki broj kada je u pitanju realni sektor, ali u svakom slučaju radno pravo je pomalo komplikovano za neke poslodavce pa je zaista dobro kada postoji problem da se ide na Agenciju za mirno rješavanje radnih sporova“, kaže za „Nezavisne“ Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.
On poručuje i da je minimalan broj ovakvih slučajeva kada je u pitanju privreda u Srpskoj.
„Bitno je takođe reći da je rad ove agencije značajno smanjio broj tužbi na sudu, a time je i radnicima i poslodavcima pomogao, ali i pravosuđu da se ne bavi više tim predmetima. Zbog toga, zaista sva podrška radu Agencije“, zaključio je Trivić.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE4 meseca prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca