PRIVREDA
Ništa od poskupljenja, brašno uskoro jeftinije?
Iako su mlinari do kraja godine najavili poskupljenja brašna u Bosni i Herecegovini, stabilizacija cijena pšenice na svjetskom tržištu i niže cijene goriva uticali su da se predomisle i trenutno to odgode.
Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, rekao je za „Nezavisne“ da su mlinari ranije najavili da će doći do poskupljenja brašna za 10 odsto, ali je sada drugačija situacija.
„Cijena pšenice se stabilizovala, a potražnja za žitaricama je nešto smanjena. Nadamo se da će ovako ostati i da neće doći do poskupljenja pšenice“, naveo je Pelemiš.
Na pitanje da li će zbog stabilizacije cijena pšenice na tržištu, ali i pojeftinjenja goriva doći do smanjenja cijena brašna, Pelemiš odgovara da je to u ovom trenutku teško prognozirati.
„Situacija se mijenja iz momenta u moment. Sve će na kraju zavisiti i od potražnje. Cijene goriva jesu nešto pale, a pšenice su se stabilizovale, imamo zaliha, ali bilo kakve prognoze o cijenama su nezahvalne. Ovo bi trebalo uticati da ne dođe do najavljenog poskupljenja brašna i mi se trudimo da do toga ne dođe. Doći će do nekih malih korekcija, ali pekarski proizvodi ne bi trebalo da poskupe“, kazao je Pelemiš.
Saša Trivić, predsjednik Udruženja unije poslodavaca RS i vlasnik „Krajina klasa“, te lanca pekara „Manja“, istakao je da još ne zna šta će se dešavati na tržištu, te da su ovoj kompaniji povećane cijene brašna sredinom novembra.
„Čuo sam da padaju cijene, i može se desiti da, ako se nastavi ovaj trend, u narednom periodu mlinari spuste cijene brašna. Ukoliko se to desi i budu snižene cijene brašna, mi ćemo vidjeti koliko će to biti i onda definisati cijene pekarskih proizvoda. Bitno je da nema daljeg rasta“, naglasio je Trivić.
Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju pri Privrednoj komori Tuzlanskog kantona, naveo je da naši mlinari nabavljaju pšenicu od strane svojih dobavljača po cijeni koja prevashodno utiče na cijenu brašna.
„Posljedica viših cijena pšenice je i cijena hljeba i pekarskih proizvoda.
Naši mlinari zavise isključivo od nabavke iz susjednih zemalja, Srbije, Hrvatske i Mađarske, a svi oni znaju da nemamo dovoljno vlastite proizvodnje ni robnih rezervi pa takvu situaciju iskorištavaju stalnim povećanjem cijene pri svakoj isporuci. Očekivano je da, ako dođe do pada cijena pšenice i goriva, u konačnici dođe i do pojeftinjenja brašna i pekarskih proizvoda“, objašnjava Selimović.
Podsjećamo, Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS, ranije je najavio da će brašno poskupjeti do kraja godine jer pšenica poskupljuje na berzama, a osnovni razlog poskupljenja je prekid izvoza žita iz Ukrajine, te da bi nadležni trebalo da imaju robne rezerve, programe i mjere kako bi zaštitili stanovništvo, ali ne na štetu proizvođača.
Inače, trenutno vreća standardnog brašna od 25 kilograma košta u prodavnicama od 30 do 33 KM.
Nezavisne novine
Prvo zaduženje u ovoj godini Vlada Republike Srpske planira već ove sedmice. Zakazana je aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM.
Podsjetimo da je Narodna skupština RS krajem prošle godine usvojila odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS za 2024. godinu kojima je predviđeno da se taj entitet može zadužiti iznosom do 1,2 milijarde KM.
Najavljeno je da će 87. aukcija trezorskih zapisa RS biti održana 25. januara na Banjalučkoj berzi. Planirani iznos emisije je 10 miliona KM sa rokom dospijeća šest mjeseci. Biće to prvo ovogodišnje zaduženje RS.
Maksimalan iznos kratkoročnog duga prema odluci koja je usvojena krajem godine ne može biti veće od 337 miliona KM u ovoj godini, a dugoročno maksimalno 951 milion KM.
Sredstva pribavljena dugoročnim zaduživanjem biće upotrijebljena u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS za finansiranje kapitalnih investicija, refinansiranje ukupnog duga ili dijela duga RS, plaćanje uslovnih obaveza po osnovu garancija RS te za finansiranje budžetskog deficita u slučajevima kada Ministarstvo finansija procijeni da će planirani rashodi biti veći od iznosa planiranih prihoda, naveli su iz Vlade.
Ukupan javni dug RS je oko 6,2 milijarde KM što je oko 40 posto BDP-a i vlast ovog entiteta tvrdi da RS nema problema sa otplatom te da je zaduženost na istorijskom minimumu. Opozicija je stava da se i u ovoj godini nastavlja politika neosmišljenog zaduživanja kojima se krpe rupe u budžetu.
– Neosmiljeno zaduživanje kao što je neosmiljeno bez osnovnih ekonomskih parametara, recimo, podići minimalnu platu u RS. To je vjestačka priča koja služi za jednokratnu upotrebu i zadovoljenje političkih mjera koje služe samo za izbornu priču – smatra Milan Miličević, predsjednik SDS-a.
– To zaista zvuči mnogo, ovako kada razmišljate, ali to je opet u okvirima onih normalnih zaduženja BDP-a i dugoročno – kaže Anja Ljubojević, potpredsjednica NSRS.
Zbog priča o sankcijama, podsjeća nas sagovornik, nije isključeno da se Vlada kada je riječ o zaduženju na međunarodnom tržištu okrene dalekoistočnim zemljama.
– Zaduženje koje mora da obavi RS nije ozbiljan iznos ni za jednu berzu, tako da je samo pitanje koliko je politička situacija stabilna u smislu investitora koji bi pozajmili taj novac za obveznice, mada je kamata koja je određena vrlo atraktivna i vjerujem da će biti lako naći investitore – ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Ukupan javni dug FBiH je oko 6,4 milijarde KM i veći je za oko 200 miliona KM u odnosu na RS. No, gledano u odnosu na BDP zaduženost RS je gotovo dvostruko veća u odnosu na drugi entitet.
BHRT
Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine dopustilo je koncentraciju na tržištu iznajmljivanja telekomunikacijskih tornjeva, odnosno, tržištu pružanja prostora na tornjevima za instalaciju infrastrukture elektronskih komunikacijskih mreža na području Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, Vijeće je odobrilo prodaju Mtelove firme Sky Towers Infrastucture međunarodnom gigantu Actis EU Menagement S à.r.l. Luksemburg, izvještava BiznisInfo.ba.
Kako smo ranije pisali, kompanija Actis, vodeći globalni investitor u održivu infrastrukturu sa sjedištem u Londonu, preuzima veliku mrežu telekomunikacionih stubova u Bosni i Hercegovini koja je pripadala firmi Mtel, odnosno Telekomu Srbija.
Odlukom Konkurencijskog vijeća otklonjena je prepreka za ovu veliku akviziciju.
Kako smo ranije pisali, Telekom Srbija Grupa osnovala je Sky Towers Infrastructure u Srbiji, Crnoj Gori i BiH na koje je prenijela vlasništvo nad antenskim stubovima, kao i nad poslovima njihove izgradnje i održavanja. Sky Towers Infrastructure tako je postao vlasnik antenskih stubova i ostale pasivne telekomunikacione infrastrukture.
Prošlog mjeseca smo objavili da Telekom Srbija sprema prodaju ove infrastrukture, i to ukupno 1.827 ovih stubova, od kojih se 995 nalazi u Srbiji, 725 u Bosni i Hercegovini i 107 u u Crnoj Gori.
Telekom Srbije posljednjih godina se agresivno širio u cijelom regionu, uključujući BiH, ali je ujedno drastično uvećao dugove. Iz kompanije su kasnije rekli da se prodaju stubovi, ali ne i oprema za telekomunikacije povezana sa njima, kao što su bazne stanice.
Telekom će i dalje ostati korisnik tih stubova u svojstvu zakupca, a njihovom prodajom će prikupiti značajna sredstva.
Prevent grupacija odlučila je da ugasi proizvodnju u kompaniji Prevent FAD Jelah i otpusti radnike.
Kako je kazao predsjednik sindikata Prevent FAD-a Enes Roša, firma gasi proizvodnju nakon 44 godine rada, a 59 radnika ostaće bez posla.
Otkaze je već dobilo 35 radnika, a preostala 24 su iz zaštićenih kategorija kojima uprava takođe namjerava dati otkaz.
Prema navodima Roše, iz kompanije su kao razlog za gašenje naveli da proizvodni program nije profitabilan, mada je kompanija ostvarila prošle godine dobit od 2,6 mil KM. Navodno, kompanija planira mašine iz Jelaha izmjestiti u Željezaru Ilijaš.
Povodom odluke o gašenju proizvodnje i otkazima, radnici su protestvovali pred Upravom Preventa u Sarajevu tražeći da im minimalne zakonske otpremnine koje je ponudila Uprava budu uvećane.
Iz Prevent grupacije nisu se oglašavali ovim povodom.
Prevent FAD bio je poznat kao proizvođač kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije.
Prevent je nedavno zatvorio fabriku u Bužimu u kojoj je bez posla ostalo 70 radnika.
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
BIZNIS12 meseci prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA12 meseci prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca