BIZLIFE
Kako izbeći depresiju koju prouzrokuju društvene mreže
Da li i vi ulazite na Fejsbuk dok ste u redu na kasi i prelistavate Tviter dok čekate zeleno na semaforu? Da li vam iskaču notifikacije u uglu ekrana dok radite? Mreže su prisutne u životima milijardi ljudi širom planete ali one sa sobom nose i ne tako prijatne stvari kao što je depresija koju morate izbeći.
Društvene mreže utiču na naše mentalno zdrave i to je sada činjenica. To potvrđuju i sistematski pregledi obavljeni u Velikoj Britaniji koji su izneli dokaze o povezanosti društvenih medija i depresije. Takođe, slične rezultate objavili su i autori studije koja je obuhvatala 35.000 ispitanika godina između 15 i 88 iz čak 14 država.
Ta studija je u preko 800 članaka objašnjavala uticaj medija na današnju kulturu življenja. Svaki deo studije pokazivao je jaku vezu depresije i društvenih mreža, piše Psychology today. Istraživanje je otkrilo da su su se ispitanici imali tendenciju da budu depresivni u sledećim slučajevima:
-Kada su osećali zavist usled objava drugih korisnika mreže
-Kada su prihvatali bivše partnere kao prijatelje na društvenim mrežama
-Kada često objavljuju postove, naročito negativne statuse
-Kada postaju opsednuti virtuelnim identitetom
Nije nepoznanica da ljudi padaju u depresiju kada se porede sa prikazom drugih ljudi na mrežama ili kada porede svoj stvarni život sa virtuelnim. Pomislite na ženu koja je slikala obilni obrok i prelepo postavljen sto kojem se svi dive, a zatim se setite da je ona domaćica koja je kuvala satima i koja će još sat vremena provesti u kuhinji nakon toga perući sudove, čisteći i rasklanjajući sve, dok su deca željna njene pažnje.
Ono što je važno jeste da koristite društvene mreže na pozitivan način, objašnjavaju stručnjaci. U svetu komunikacionih tehnologija suočavamo se sa problematikom onlajn savršenstva i oflajn realnosti. Briga o onlajn prezentaciji postala je norma. Prepoznavanje ove problematike treba da kreće od roditelja, a svakako da za ovaj segment treba da postoji edukacija.
Rizici i benefiti socijalnih medija zavise od našeg delanja u elektronskom svetu. Korišćenje mreža da stupite u kontakt koji su vam daleko, da komunicirate sa starim kolegama, rođecima i prijateljima zaista može dodati vrednost vašem životu. Ali, konstantno poređenje sa drugima i odlaženje u krajnost sa potenciranjem i ulepšavanjem na profilima ugroziće vaše mentalno zdravlje veoma brzo.
Izvor: Bizlife.rs
Ashok Tamang se prije godinu i po dana oprostio od supruge, 14-ogodišnje kćeri i tek rođenog sina, kako bi došao raditi kao građevinac u Bosni i Hercegovini.
U Sarajevo je stigao iz Nepala, države u podnožju najvišeg svjetskog planinskog masiva Himalaja.
Tamag je jedan od oko 5.000 stranih radnika u Bosni i Hercegovini, čiji broj se skoro udvostručio od 2020. godine, pokazuju podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje- piše Buka.
Najviše ih je ove godine došlo iz Turske, Srbije, Bangladeša, Kuvajta i Hrvatske, pokazuju isti podaci.
Tamang kaže da je iz Katmandua, prijestolnice Nepala, došao da radi u sarajevskoj građevinskom poduzeću “Omega Group”, kako bi sebi i porodici osigurao bolji život.
On je, uz još jedanaest zemljaka iz Nepala, u BiH došao posredstvom nepalske agencije za posredovanje pri zapošljavanju. Trebalo mu je, kaže, više od tri mjeseca da prikupi sve potrebne dokumente, jer građanima Nepala nije lako dobiti vizu za evropske zemlje, piše Radio Slobodna Evropa.
Dodaje kako je radio na gradilištima u Prijedoru i drugim gradovima, te da je zadovoljan uslovima rada i smještaja.
Uz platu od 1.800 maraka (oko 900 eura), Tamang ima plaćen smještaj i tri obroka dnevno. Stoga većinu zarade može poslati u Nepal, gdje mjesečne plate često iznose samo par stotina američkih dolara.
“Nisam još išao kući. Planiramo u sljedećih šest mjeseci i nadam se da ću ih vidjeti što prije. Razgovaramo često putem interneta, jer mi jako nedostaju”, kaže Tamang, jedan od oko 80 građana Nepala zaposlenih u BiH.
Buka
Digitalne inovacije kao preduslov za privredni i društveni rast biće u fokusu ovogodišnje konferencije “Forward”, koja će sutra u Banjaluci okupiti eksperte iz Srpske i regiona s ciljem razmjene iskustava i dobrih praksi te njihove primjene u domaćim malim i srednjim preduzećima. (više…)
Kako uštedeti više novca je tema koja sve zanima, posebno poslije praznika i kad počnemo da razmišljamo o ljetovanju. (više…)
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE1 mesec prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca