ENERGETIKA
Osnivanje energetskih zadruga u BiH prilika za jačanja lokalnih zajednica
Potencijal za osnivanje i djelovanje energetskih zadruga u BiH je veliki. Tu se prije svega misli na sektor drvne industrije ali i prehrambene i poljoprivredne.
Poznato je da je drvna industrija jedna od najznačajnijih razvojnih grana u BiH, kako u plasiranju sirovog materijala, tako i u proizvodnji finalnog proizvoda kao što je namještaj.
Najveći potencijali za energetske zadruge u ovom sektoru ogledaju se u procesuiranju drvnog otpada za daljnju upotrebu koji se nalazi u obliku drvne sječke, prerade i dobijanja peleta ili briketa. Kao vrhunac ove djelatnosti bila bi proizvodnja toplotne i električne energije za vlastite potrebe, ali i plasiranje u mrežu, te ostvarivanje dodatnih koristi od prodaje energije.
Na taj način, energetska zadruga omogućila bi svojim članovima veću konkurentnosti, razvoj novih djelatnosti, ali i ono njabitnije zapošljavanje domaće radne snage.
Osnivanje energetskih zadruga u BiH jedan je od efikasnijih načina kako lokalna zajednica može preuzeti kontrolu nad lokalnim energetskim resursima i spriječiti dominaciju velikih investitora. Jedan od čestih prigovora u obnovljim izvorima jeste da prilikom realizacije velikih projekata, sama lokalna zajednica gotovo nema nikakve koristi od toga a prisutan je i veliki strah od uništenja okoliša, energetske zadruge su baš dobar primjer kako jedna zajednica može da ima veliku korist od takvih projekata.
Cilj ovakvih zadruga je promovisanje obnovljivih izvora energije u u svom vlasništvu. Na taj način se omogućava jednostavnija implementacija mjera energetske učinkovitosti usmjerena na lokalnu zajednicu, zbog toga što zadruge mogu ostvariti veću pregovaračku moć, veći trust znanja i djelovati na višoj razini nego pojedinac.
ENERGETSKE ZADRUGE U NEMILI I PRIJEDORU
Regionalni centar za edukaciju i informisanje iz održivog razvoja REIC uz podršku njemačke fondacije Heinrich Böll u BiH već treću godinu implementira projekat promovisanja i razvoja energetskih zadruga – Energetske zadruge u BiH – ENZA. Osnovni cilj projekta je promocija koncepta energetskih zadruga u odabranim područjima i pomoć pri njihovom osnivanju.
Do sada su završene dvije faze projekta, ove godine realizira se treća faza u kojoj je predviđeno da se uspostavi energetska zadruga u Nemili, potvrdio je za Akta.ba, Azrudin Husika, profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu na grupi predmeta vezanim za obnovljive izvore energije i predsjednik Regionalnog centra za edukaciju i informisanje iz održivog razvoja REIC.
„U okviru druge faze ovog projekta, koja je implementirana prošle godine, identifikovane su dvije potencijalne energetske zadruge u BiH, jedna se nalazi u Nemili a druga u Prijedoru. Energetska zadruga u Nemili kod Zenice, za koju je iskazan veći interes bi se bavila prikupljanjem drvnih ostataka i proizvodnjom drvene sječke od tih ostataka“, kaže Husika.
Kroz osnivanje sabirno – logističkog centra za biomasu na nekoj lokaciji koja bi bila u neposrednoj blizini Nemile stvorili bi se dobri uslov za razvoj ove lokalne zajednice i otvaranje novih radnih mjesta.
„U ovoj lokalnoj zajednici iskazan je jak interese za osnivanjem jedne ovakve zajednice, međutim u samom organizovanju pojavio se jedan problem ili barijera za osnivanjem u kojem je JP Šumsko-privredno društvo Zeničko-dobrojskog kantona d.o.o. Zavidovići kazalo da ukoliko se bude eksploatisao šumski otpad, za taj iznos će moći manje da posjeku ogrjevnog drveta, čime bi automatski njihove potrebe za ovim sortimentom u značajnoj mjeri bile smanjene“, kazao je Husika.
Kao osnovna djelatnost energetske zadruge u Prijedoru, predložena je proizvodnja i korištenje energije iz biogasa, udruživanjem lokalnih farmera. Do sada je izvršena analiza isplativosti formiranja zadruge, koja bi upravljala izgradnjom i radom biogasnog postrojenja. U studiji je izvršeno lociranje farmi na osnovu čega je odabrana optimalna lokacija za postrojenje prema ukupnom broju životinja budućih zadrugara.
NEDOSTATAK POLITIČKE VOLJE
Ono što se najviše navodi kao barijera za razvoj energetskih zadruga u našoj zemlji, jeste nedostatak političke volje da podrži ovakve projekte i mogući otpor javnosti.
Energetske zadruge mogu udruživanjem većeg broja ljudi iz svih slojeva društva uticati na značajno ublažavanje ili čak eliminisanje ovih barijera. Prvi korak koji je potrebno uraditi jeste afirmacija ključnih zainteresiranih strana na području jedne lokalne zajednice te identifikacija potencijala i tehnologije koja bi bila korištena.
Husika pojašnja kako su energetske zadruge nastale u središtu kapitalizma u zemljama Zapadne Evrope.
„Na našem području ovo je jedan novi koncept biznisa koji je prepoznat od nekih kompanija, ali je potrebno još dosta rada kako bi se masama pojasnilo da ovakve vrste zadruga nemaju nikakvih sličnosti sa onima iz doba Socijalizma. Kod nas su najčešće poznate zadruge bile, a i danas su, zemljoradničke i poljoprivredne koje su okupljale mnoštvo članova sa zajedničkim ciljevima“, pojašnjava Husika.
U BiH je registrovano oko 800 ovakvih zadruga, od kojih 100 aktivno djeluje, a od toga 50 posto bilježi pozitivno poslovanje svake godine, kroz projekat se nadaju da će se ovom broju pridružiti i buduće energetske zadruge.
Što se tiče regije u Hrvatskoj već sada djeluje osam energetskih zadruga. Više od polovine obnovljivih izvora energije u Njemačkoj u vlasništvu je energetskih zadruga ili građana, dok se taj broj u Danskoj penje na preko 75 posto energije vjetra u vlasništvu zadruga. A upravo su ove dvije zemlje svjetski lideri po količini energije proizvedene iz obnovljivih izvora.
Izvor: Akta.ba
ENERGETIKA
Traži se koncesionar za solarnu elektranu Nova kod Trebinja – Investicija od 14 mil KM i godišnje proizvodnje od 17,7 GWh
Ministarstvo energetike i rudarsta Republike Srpske je raspisalo javni poziv za dodjelu koncesije za izgradnju solarne elektrane Nova na područja grada Trebinja.
Riječ je o solarnoj elektrani instalisane snage od 12.249 MW i procijenjene godišnje proizvodnje od 17,7 GWh.
Lokacija solarne elektrane je planirana na lokalitetu Zubačkog platoa, do koje se dolazi odvajanjem sa regionalnog puta Trebinje-Herceg Novi na oko 12 km od grada Trebinja.
Izgradnja je planirana na površini od oko 15 hektara, a biće priključena na postojeću eletroprenosnu mrežu izgradnjom priključnog dalekovoda.
Procijenjena vrijednost investicije iznosi 14,1 mil KM, dok će se proizvedena električna energija prodavati na tržištu, ističe se u pozivu.
Koncesija se dodijeljuje na maksimalnih 50 godina, dok jednokratna koncesiona naknada iznosi 423.000 KM a naknada za korištenje iznosi 0,0055 KM po proizvedenom KWh.
Rok za dostavljanje ponuda je 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva (5. mart 2024.).
Uprava i uposlenici Elektroprivrede BiH (EPBiH) će s Vladom FBiH i dalje činiti maksimalne napore na iznalaženju rješenja za izuzetno tešku situaciju u kojoj se kompanija nalazi.
Izostanak rješenja bit će ozbiljna prijetnja integritetu i stabilnosti elektroenergetskog sustava, ali i funkcioniranja drugih segmenata FBiH, priopćili su iz JP Elektroprivreda BiH.
JP Elektroprivreda BiH unatoč problemima s kojima se zbog nedostatka dovoljnih količina ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH suočava u omogućavanju kontinuiteta proizvodnje električne energije, osigurava urednu opskrbu više od 800 tisuća kupaca i očuvanje integriteta elektroenergetskog sustava.
Smanjenje isporuka ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH prema termoelektranama u Tuzli i Kaknju datira od 2019. godine i traje u kontinuitetu do danas. Trenutne isporuke su drastično niske. Rezultat je ozbiljno ugrožavanje rada termoelektrana, pad proizvodnje električne i toplinske energije za zagrijavanje gradova Tuzla, Lukavac i Kakanj.
Elektroprivreda BiH je 2018. godine proizvela 7.245,4 GWh električne energije. Godinu kasnije zabilježen je značajan pad zbog nedostatka ugljena i ostvarenje od 6.033,8 GWh. U 2022. godini proizvedeno je svega 5.849,2 GWh ili 1.396 GWh manje u odnosu na 2018. Za 11 mjeseci ove 2023. ostvarena proizvodnja je iznosila 4.834 GWh i na kraju godine će biti ispod 5.500 GWh.
“Bez obzira na nepovoljne okolnosti s raspoloživim količinama ugljena, Elektroprivreda BiH nije dozvolila urušavanje elektroenergetskog sustava i opskrbe. Nedostajuće količine ugljena iz rudnika Koncerna EPBiH nadomještene su kupovinom od trećih osoba kako ne bi bilo ugrožena opskrba prvenstveno domaćih kupaca. Međutim, navedeni ostvareni proizvodni rezultati doveli su do značajnog smanjenja bilansnih viškova namijenjenih za prodaju na tržištu i ostvarenju prihoda po tom osnovu. Situacija je neminovno utjecala na financijsko poslovanje kompanije i negativne rezultate”, navodi se u priopćenju.
Iako se na financijske efekte poslovanja utjecati i primjena odluka Vlade FBiH o ograničavanju povećanja cijena za opskrbu tržišnih kupaca tijekom 2022. i ove godine, koje su u konačnoj primjeni rezultirale cijenama znatno nižim od tržišnih, Elektroprivreda BiH je provedbom odluka iskazala spremnost za provođenje mjera zaštite gospodarstva BiH i njezine konkurentnosti.
Prosječna cijena Elektroprivrede BiH za tržišnu opskrbu za 10 mjeseci ove godine bila je 77 eura po MWh, dok je proizvodna cijena iz termoelektrana iznosila u prosjeku 85 eura po MWh. U zemljama regije, cijena po MWh za tržište kretala se od 230 do 414 eura što je slučaj u Hrvatskoj, Sloveniji od 197 do 250 eura, a u Srbiji od 130 do 150,9 eura.
“Dajući svoj doprinos u zaštiti domaćih gospodarstvenika, sprečavanju značajnijeg povećanja cijena proizvoda i usluga bh. kompanija, i zadržavanjem cijena za javnu opskrbu na razini iz 2015. godine, Elektroprivreda BiH je potvrdila društveno odgovorno djelovanje u zaštiti gospodarstvenika i standarda građana”, priopćeno je iz Službe za komunikacije EPBiH.
Kompanija Lager iz Posušja, koja je jedna od najvećih firmi u BiH, kupila je još jednu firmu. Naime, Lager je postao vlasnik firme AT Solar iz Bosanskog Petrovca, čiji je raniji vlasnik bio Aleksandar Aćimovac, piše BiznisInfo.ba.
Kompanija AT Solar iz Bosanskog Petrovca planira da na području ove opštine izgradi tri solarne elektrane. Sve tri solarne elektrane naziva AT1, AT2 i AT3 će imati snagu od 20 MW, prema idejnom projektu.
Ovo je druga slična akvizicija Lagera u ovoj godini. U julu ove godine smo objavili da su preuzeli firmu Promondis Energy iz Sanskog Mosta koja je bila u vlasništvu istoimene njemačke kompanije čiji je vlasnik investitor Berthold Brentrup. Promondis Energy stoji iza projekta izgradnje solarnog parka Bjelajski Vaganac vrijedog 60-ak miliona eura.
Vlasnik Lager je Milenko Bašić iz Posušja.
Lager iz Posušja je firma koja je zauzela visoko treće mjesto po neto dobiti, odnosno čistoj zaradi u 2022. godini u Federaciji BiH. Ova firma je u prošloj godini zaradila čak 64,9 miliona maraka.
Lager je niz godina regionalni lider u prodaji i servisiranju građevinskih mašina i rudarske opreme te generalni zastupnik najvećih svjetskih proizvođača građevinskih mašina.
Osim toga, posljednjih godina pokrenuli su realizaciju nekoliko projekata u energetskom sektoru. Između ostalog, Lager je investirao i izgradio najveću vjetroelektranu u Hrvatskoj – VE “Krš-Pađene” na području Grada Knina.
U Lagerovom vlasništvu je i veliki rudnik uglja u Sanskom Mostu.
biznisinfo.ba
Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH
Počela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
Nijemci će graditi najveću zgradu u Republici Srpskoj
-
NEKRETNINE2 meseca prijePočela izgradnja novog stambenog objekta „Bregovi“ u Trebinju
-
TELEKOMUNIKACIJE7 meseci prijeNovi pad dionica Mtela, vrijednost kompanije dugo nije bila niža
-
PRIVREDA1 godina prijeSve je više solarnih naponskih elektrana u BiH – investitori se snalaze
-
BIZNIS1 godina prijeRodoljub Drašković odustaje od investicija u Trebinju
-
TEHNOLOGIJA1 godina prijeIzvoz IT sektora BiH premašio pola milijarde KM
-
NOVOSTI7 meseci prijePrag za PDV se diže na 100.000 KM, neophodan zahtjev za izlazak iz sistema
-
INVESTICIJE6 meseci prijeCastellina Srpska preuzela 29,9 posto akcija Napretka
-
FINANSIJE5 meseci prijeMtel izašao iz vlasništva svoje firme u BiH, sprema se ulazak Britanaca